Duhovnost

Ako budete radili ova dva djela, približit ćete se Allahu i ojačati iman

Ukoliko tragate za načinima kako ojačati vezu sa Allahom, dž.š., pozivam vas da razmislite o ova dva lagana djela:

Svakog dana pročitajte po jedan odlomak (vird) iz Kur'ana, na jeziku koji razumijete.
Postavite sebi cilj koji realno možete ostvariti. Da li je to jedan stranica Kur'ana dnevno? 5 stranica? Jedan ajet? Jedan ajet koji učite svakog dana, na kraju godine iznosi mnogo ajeta. Nijedna brojka nije premala.

„Allahu su najdraža ona djela koja se čine ustrajno, makar bila i mala.“ (hadis bilježi Muslim)

Nemojte otići na spavanje dok ne proučite iz Kur'ana ono što ste sebi zadali. Čitanjem prijevoda Kur'ana i razumijevanjem onoga što učite, vi ćete se približiti Allahu, dž.š., Onome Koji je objavio Kur'an kako biste se i vi mogli približiti Njemu.

Pročitajte neku od knjiga iz sire (biografiju života Muhammeda, s.a.v.s.) i zaljubite se u ličnost Muhammeda, s.a.v.s. Izaberite knjigu o životu Muhammeda, a.s., koja vam je dostupna. Ja preporučujem djelo ‘Muhammed, čovjek i poslanik’, autora Adila Salahija. To je obimna knjiga, ali zbog načina na koji je pisana imate utisak kao da ste istinski u društvu Muhammeda, s.a.v.s.
Planirajte da svake sedmice pročitate određeni broj stranica (npr., 5 stranica svake sedmice), i inšallah kako vrijeme bude prolazilo, imat ćete osjećaj da vam Poslanik. a.s., toliko nedostaje da će vam teško pasti da pročitate zadnje poglavlje.

Ovo su samo dva od mnogih načina na koje se možemo približiti Allahu, dž.š. Željela sam da savjeti budu kratki i jednostavni.

Molim Allaha, dž.š., da učini naša srca živima, iskrenima, zahvalnima, onima koja se stalno kaju i povezana sa Njim svakog trenutka. Amin.

Autor: hfz. Maryam Amiribrahimi

Za Akos.ba preveo i obradio: Nedim Botić

Onima koji tuguju zbog propuštenih prilika u ramazanu…

Mnogi od nas se žale što nisu više iskoristili mjesec ramazan.

Nismo bili od onih koji su mnogo učili Kur'an ili klanjali nafile, jer smo bili zauzeti. Gubili smo vrijeme. Pogriješili smo. I sad smo potišteni.

Ali stavljanje fokusa na ibadete kao što su post, namaz i učenje Kur'ana, to je dovelo mnoge pripadnike ovog Ummeta da ‘pregore’, ali i propuste ogromne prilike za ibadet Allahu koje se nude u svakodnevnom životu.

Razmišljajte o tome na ovaj način:

Ko od nas mijenja pelene djetetu, imajući nijet da to bude čin ibadeta, učinjeno radi Allahovog zadovoljstva?

Ko nahrani mačku, nadajući se da će mu zbog toga Allah oprostiti grijehe?

Ko ostaje do kasno radeći, da bi mogao prehraniti porodicu?

Ko obilazi ljude koji su na samrti, nadajući se da će vrijeme provedeno sa njima biti sebeb da i njima samima bude lakše kad se nađu u toj poziciji?

Ko se ponudio da očisti abdesthanu sa džamijskim osobljem, znajući da su čistačice bile preopterećene poslom tokom ramazana?

Ko se vraća Allahu sa iskrenom tevbom, imajući nadu da će je On prihvatiti? To je samo po sebi veliki čin ibadeta.

Ibn Kajjim nas podsjeća: „Možda ti spavaš, a na nebeska vrata kuca na desetine dova za tebe.
– Od siromaha kojeg si pomogao.
– Gladnog kojeg si nahranio.
– Tužnog kojeg si razveselio.
– Brata kome si se osmjehnuo.
– Nesrećnika kojem si muke otklonio.
– Zato ne propusti ni najmanje dobro djelo koje možeš uraditi.”

A Ibn Redžeb nas podsjeća: „Neka oni koji nisu iskoristili ovaj mjesec, neka ga završe sa dobrim (djelima), jer se djela cijene prema završecima.“

Nemojmo se oslanjati na naša djela. Oslonimo se na Allahovu neizmjernu milost i imajmo povjerenja u Njegovo ime Eš-Šekur – Koji je mnogo zahvalan. Allah, dž.š., cijeni ona djela koja se nama čine sitnima.

Zahvalnost Allahu, dž.š., je sama po sebi čin ibadeta – i to onaj za koji Allah, dž.š., obećava povećanje u dobru.

Sjetimo se ramazana sa zahvalnošću za svako dobro djelo, ma kako sitno bilo, a koje nam je Allah pomogao da uradimo, i znajte da, iako se to nama čini da nije dovoljno, njemu je svjedočio Onaj Koji je mnogo zahvalan na svakom dobrom djelu.

Autor: hfz. Maryam Amiribrahimi

Za Akos.ba preveo i obradio: Nedim Botić

Nadjačaj tamu grijeha svjetlom dobrih djela

Kada čovjek učini grijeh, to na njegovu srcu ostavi trag u obliku crne tačke. Ako se ne pokaje i ne zamoli Allaha, dž.š., za oprost, te se crne tačke nagomilaju, tako da srce u potpunosti pocrni i u njemu ne preostane ništa dobro. Poslije srca crnilo se prenosi na lice, tako da se njegov sjaj ugasi i vjernik gubi vedrinu. Takvu vrstu promjene na licu čovjeka mogu primijetiti samo oštroumni vjernici koji gledaju pomoću svjetla vjere.

Crnilo lica i srca ukazuju na to da je i knjiga djela ispunjena crnilom. Da, kod takvih ima i poneko dobro djelo, ali je ono izgubljeno u moru crnila i grijeha i prekriveno plaštom nemara. Krajnja posljedica toga jeste da pocrni i put kojim čovjek hodi pa se prestane kretati prema Džennetu i žurno se uputi ka džehenemskoj vatri: „A kome Allah ne da svjetlo on svjetla neće ni imati.“ (En-Nur, 40.)

Ako tama ispuni njegov život na ovom svijetu, odakle će dobiti svjetlo koje će mu obasjati put? Na Sudnjem danu bit će proživljen potpuno rnog lica, boravit će u tami, zato će biti ispunjen strahom. U tom će stanju biti sve dok Allah, dž.š., ne naredi da okovan lancima bude poveden ka džehenemskoj provaliji. A tamo ga čeka još veća tama i žestoka kazna.

Draga braćo i sestre, pomno gledajte u svoju pocrnjelu stranicu na kojoj su napisana vaša djela. Sigurno je da vam se to crnilo neće nimalo dopasti pa ćete se potruditi da ga se riješite. Gledanje u to ružno crnilo podstaknut će vas da činite dobra djela, čije će svjetlo učiniti bijelom stranicu vaših djela pa će vam to povećati stepen kod Allaha, dž.š. Pred vama stoji još otvorena prilika da izbrišete crnilo iz svojih života i da okrenete novu stranicu koja će biti svijetla i ukrašena dobrim djelima.

Allahov Poslanik, s.a.v.s, molio je Allaha, dž.š., sljedećim riječima: „Daj mi svjetlo i učini me svjetlom.“ Svjetlo koje te prati toliko je jako i postojano da će te obasjavati i u tminama Sudnjeg dana. Ono će biti pored tebe i svjedočit će o tvojim djelima. Ono će biti ponos kome će se drugi diviti i bit će tvoj ugled koji će drugi priželjkivati. Kako su dobra djela korisna, umor od njih prestane, a svjetlo ostane zauvijek. Vjernik uradi dobro djelo pa ga kasnije zaboravi, ali ono na Sudnjem danu bude uzrok da on ustane iz kabura i ode pravo u džennetski dvorac. To nije ništa drugo do plod tvoje budnosti i samoanalize.

Prilikom analize već učinjenih djela prošlost ima veoma veliki utjecaj na budućnost. Onaj ko to čini na ispravan način neprestano provjerava na vagi djela da li je ostvario dobit ili je na gubitki. Na ovaj način vjernik preventivno djeluje i sprečava stanje u kome će ponavljati jednu te istu grešku više puta. Vjernik dobro pazi da se na jednom mjestu ne oklizne dva puta.

Izvor: Skidanje okova lijenosti

Autor: Halid Ebu Šadi

Sa arapskog preveo: hfz. Zijad Dervić

Za Akos.ba pripremila: Adela Kukić

Preporuka za post Bijelih dana i poziv na post šest dana ševvala‏

Sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je post ponedjeljkom i četvrtkom, te tri dana u svakom hidžretskom mjesecu i to 13., 14. i 15. dan.

Pomenuti dani su u islamskoj terminologiji poznati kao “Bijeli dani” (Ejjamu bid).

Ebu Zerr, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko bude postio tri dana svakog mjeseca, kao da je postio cijelu godinu!“

I savjetovao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Zerra, radijallahu anhu, rijecima: “Ako postiš u mjesecu tri dana, onda posti 13., 14. i 15. dan!”

Kako se post u Bijelim danima nagrađuje desetorostruko, ova tri dana inšAllah vrijede kao trideset dana, što je jednako cijelom mjesecu.

Post tri bijela dana svakog mjeseca je prema tome jednak postu cijele godine.

Bijeli dani u mjesecu ševvalu 1438.H. su inšaallah petak 07., subota 08. i nedjelja 09. juli 2017.

Preporučujemo vam da svi mi koji možemo postimo Bijele dane i time oživimo još jedan sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i postignemo Allahovo, dželle se’nuhu, zadovoljstvo!

Ne zaboravimo ni preporuku Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za post šest dana mjeseca ševvala:

Prenosi Ebu Ejjub, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Ko isposti ramazan, a potom jos šest dana ševvala, kao da je postio cijelu godinu!’ (Muslim)

Ne odgađajmo post ovih šesta dana, ako to već nismo učinili, jer vrijeme „teče kao mutna voda“!

Akos.ba

Mala djela, ogromne nagrade: Tri savjeta za deset zadnjih noći ramazana

Bez obzira koliko vaš život bio zauzet, evo vam tri vrlo lahka i lahko izvodljiva savjeta kako možete na najbolji način iskoristiti zadnjih deset dana ramazana, bez obzira na vašu situaciju:

1. Napravite listu dova. Svake noći učite dove sa spiska. Učite ih dok se vozite u automobilu, dok hranite djecu, dok idete na posao. Stalno tražite, tražite, tražite od Allaha da vam dadne ono što tražite. Probajte da prije sehura odvojite malo vremena (makar pet minuta) i tada dovite Allahu iz sveg srca. Ako možete, unesite emocije u dovu i probajte pustiti suzu, a i ako niste u stanju, to nije obaveza u dovi i ona će biti primljena samo zbog njenog upućivanja, inšallah.

2. Stalno učite ovu dovu, koju nam je preporučio Voljeni Muhammed, alejhi-s-selam,:
اللَّهُمَّ إِنَّكَ عَفُوٌ تُحِبُّ الْعَفْوَ فَاعْفُ عَنِّي
„Allahumme inneke afuvvun tuhibbu-l-afve, fa'fau anni.“
„o Allahu, Ti si Onaj Koji oprašta, Ti voliš da opraštaš, pa oprosti meni.“

3. Svake noći dajte sadaku u iznosu od jednog dolara (u našem slučaju, jedne konvertibilne marke, op. pr.) sa nijjetom biste dali i puno više kad biste bili u mogućnosti. Nikada ne znate šta će Allah ukabuliti od vas.

Autor: hfz. Maryam Amiribrahimi

Za Akos.ba preveo: hfz. Nedim Botić

Emina Mujanović: „U ramazanu mi je najdraže doviti Allahu, jer se dova postača ne odbija“

Emina Mujanović je rođena je 17. oktobra 1994. godine u Tuzli, a živi u Donjem Hrasnu (općina Kalesija). Od 2001. godine boluje od neizlječive bolesti, distrofije mišića. Rano se, kaže, suočila s osuđivanjem, izrugivanjem i sažalijevanjem okoline, ali je iz svega izvukla pouku i odlučila živjeti svoje snove i rušiti predrasude o osobama s invaliditetom. Iako je zbog različitih prepreka ostala samo na završenoj osnovnoj školi, Emina je danas perspektivna književnica, koja iza sebe ima tri objavljene knjige.

U ramazanskom intervjuu za portal Akos.ba, sa mladom književnicom Eminom smo porazgovarali o ramazanu, njegovim ljepotama, ukrasima i blagodatima.

Razgovarao: Nedim Botić

U mjesec smo ramazanu. U kakvom ste ga raspoloženju dočekali?

Kada god nam neki gosti trebaju da dođu mi se sredimo, obučemo najljepšu odjeću i sa osmijehom na licu i ushićenjem u srcu iščekujemo ih. Eh, tako sam se ja osjećala pred sami dolazak našeg dragog gosta, uzbuđeno, sretno. Prije na par dana ramazana stigla sam iz Danske, jedva sam čekala onaj tren kada će mama ispeći halvu da cijela kuća zamiriše, i da nam sa akšam namazom na vrata zakuca ramazan.

Šta vam prvo padne na um kad spomenemo ramazan?

Prvo čega se sjetim kada se spomene ramazan, jeste topla ljetna noć, tihi povjetarac, pjesma cvrčaka i miris vruće lepinje koja posebno miriše dok je ramazan.

Imate li neki ibadet posebno drag u ramazanu?

Svi mi se trudimo da što više ibadetimo u ovom mubarek mjesecu. I samo spavanje je ibadet. Ono što ja posebno volim jeste, učenje Kur'ana. Otvoren prozor u kasnoj noći, tihi povjetarac koji rashlađuje dušu, zvuk po kojeg auta i lavež pasa. I moji omiljeni ajeti, tada uživam u toj blagodati. I dova je tada još posebnija, doviti srčano za sve ono što imaš i nemaš.

Možete li sa nama podijeliti neku uspomenu koja te posebno veže za ramazan?

Svaki ramazan je poseban događaj za sebe, ali ja ću posebno pamtiti prošlogodišnji ramazan u kojem je moja treća knjiga Rušim predrasude ugledala svjetlo dana. Mubarek mjesec i Svemogući Allah je dao da i moja knjiga baš tada i sve do sada kupi hairli dobra djela. Zato posebno volim Ramazan.

Kako Vi i Vaša porodica provodite ramazanske dane?

Ja i moja porodica se trudimo da što više vremena provodimo zajedno, nije bitno da li bio neki praznik ili ne. A pogotovo u mjesecu ramazanu, naši zajednički iftari u krugu porodice i sa prijateljima. Spremanje iftara, dugi razgovori do u kasno u noć.

Književnica ste, a i volite čitanje. Imate li neku knjigu koju biste preporučili da pročitaju tokom ramazana?

U mojoj skromnoj kućnoj biblioteci nalazi se mnogo knjiga koje čekaju svoj red da budu pročitane, a ima i onih koje su već pročitane i koje su postale omiljenje. Ali nema ljepše knjige koja ide uz ramazan od Kur'ana. Svaki minut treba posvetiti njegovom učenju i izučavanju. Nema boljeg prijatelja od knjige, i ljepše knjige od Kur'ana. Zato preporuka je Kur'an.

Vaši budući planovi?

Moj nijjet i plan je da u ovom mubarek mjesecu završim svoju već započetu četvrtu knjigu “Pismo Allahu”. I da što korisnije i ljepše iskoristim ovaj blagoslovljeni mjesec Ramazan.

Poruka za naše čitaoce?

Ramazan je stvoren za tišinu. I za gromoglasno šaputanje duše koja se moli Gospodaru u kasne sate. Molitva ojačava dušu, zato posij sjeme u ovu plodonosnu baštu dok je ovaj mubarek mjesec tu. Jer šanse su velike da tvoje sjeme proklija, da se listići razviju i da na kraju dobiješ slatki plod. Možda je ovo tvoj i moj posljednji dan i Ramazan pa iskoristi ga!!

Akos.ba

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?
Sam čin posta, prema upućenima, star je koliko i samo čovječanstvo. Na post nas upućuju mnoge stare civilizacije kao i sve monoteističke religije. Ostavljajući svakom pojedincu njegove primarne, vjerske razloge posta kao posebnog znaka odanosti i poštovanja prema religiji i Bogu, te duhovne beneficije posta onima koji su o tome stručni i kompetentni propovijedati ili Onome koji o tome može suditi, osvrnut ćemo se na zdravstvene, višestruko medicinski dokazane prednosti, u ovom slučaju ramazanskog posta.

13/06/2017

Izvor fotografije: https://www.facebook.com/pages/MiM-Ramazanski-planer/674665549249352
Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook168Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page
Piše: Dr. Kenan Vrca

Sredinom 20. stoljeća dolazi do svojevrsne erupcije popularnosti naučnog istraživanja i zagovaranja posta kao metode liječenja, te isticanja njegovih zdravstvenih prednosti.

„Post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog trakta kao i centralnog nervnog sistema, te normalizuje i balansira metabolizam“, pisao je Dr. Allan Cott jedan od radikalnih zagovornika liječenja postom u svojoj knjizi „Post kao način života“, dok francuski naučnik i biolog, dobitnik Nobelove nagrade Dr. Alexis Carrel govoreći o zdravstvenom aspektu posta kaže: „Tokom posta, u tijelu se dešavaju složeni i neobjašnjivi procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispire sve spojeve u organizmu i mijenja ih.“

Međutim, najdalje je u zvaničnim kvalifikacijama posta kao metode liječenja otišao američki naučnik Dr. Herbert M. Shelton (1895-1985), čije navode iz knjige „Post može da vam spasi život“ medicinski zagovornici posta i danas citiraju: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: proširene vene, čir na želucu, astma, kolitis, bronhitis, akutna i hronična upala slijepog crijeva, sve vrste probavnih poremećaja, kamen u uritarnom traktu i u žuči, glaukom ..“. Shelton dalje navodi da se postom odmara tijelo, olakšava i pospješuje rad probavnog sistema, olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje, izoštrava vid (čovjek poslije posta dva puta bolje vidi), uklanjaju se toksini i čisti se organizam, pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja, podmlađuje i revitalizira, te štiti od gojaznosti.

Objavljene su mnoge studije o prednostima ramazanskog posta, a zvanični početak bar što se novijeg doba tiče, predstavljala bi Internacionalna konferencija održana 1996. godine u Kazablanci, Maroku, organizovana od strane Fondacije za zdravlje u Ramazanu, inače fondacije preminulog marokanskog kralja Hasana II. Na konferenciji je prezentirano više od 50 studija relevantnih naučnika, uključujući Dr. Solimana (Jordan), Dr. Azizi (Iran), Dr. Naomani i Athar (SAD), među čijim zaključcima su da ramazanski post ima beneficijarne efekte na ljudsko zdravlje, pogotovo na nivo šećera u krvi, nivo pritiska krvi, lipidni profil i tjelesnu težinu. Istovremeno, nikakvi nepovoljni efekti nisu primijećeni.

Iako ramazanski post ne mora nužno utjecati na gubitak kilograma, članak objavljen u septembru 2008. godine u poznatom Washington Post-u, dao je nagovijestiti da najpriznatiji doktori-dijetetičari sve češće koriste prednosti ramazanskog posta pri propisivanju dijeta i terapija pretilim pacijentima.

Prema njihovim preporukama, umjesto prejedanja i obilnih iftara sačinjenih od visokokaloričnih jela i šećera, postači koji žele smršati mogu jednostavno pojesti zdravo večernje jelo sačinjeno od supe, svježeg hljeba ili drugih ugljikohidrata, datula i kozijeg sira! Inače, ovo su tradicionalna ramazanska jela za pojedina podneblja, za razliku od naše tradicionalne balkanske ramazanske trpeze koje ipak obiluje masnoćama i mesom.

Naime, zalaskom sunca sami biramo kakve ćemo namirnice unositi u organizam, one kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, poput cjelovitih žitarica ili drugih namirnica bogatih ugljigohidratima ili pak visokokalorične namirnice i one bogate industrijskim šećerom. Ukoliko se odlučimo na prvi izbor, on za sobom povlači dvojaku prednost, najprije ćemo zdravije iftariti, unoseći namirnice bogatije hranjivim tvarima a siromašnije kalorijama, te ćemo najzad, vrlo jednostavno, biti manje gladni tokom posta, obzirom da ćemo od tvari kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, duže biti energični i samim tim i lakše kontrolisati glad i žudnju za hranom.

Jedan od najpriznatijih naučnih časopisa o prehrani i nutricionizmu, „Nutrition Journal“ objavio je 2010. godine studiju gdje ističe da iako postoji opći konsenzus da post tokom Ramazana ne izaziva negativne posljedice na zdravlje čovjeka, kod istraživanih postača primijećen je ogroman unos masnoća večernjih obroka, odnosno iftara, te im je preporučen unos manjih ili nikakvih količina mesa odnosno životinjskih proteina.

Nadalje, prema članku Dr. Razeen Mahroof-a objavljenom u Arab News-u 2010. godine, što duže postiš, nivo šećera u krvi ti opada, iz razloga što prilikom posta organizam energiju crpi iz pohranjene glukoze. S druge strane, dijabetičari bi se trebali posavjetovati sa doktorima prije donošenja odluke o postu, te se svakako educirati o pravilnoj ishrani i životnim navikama.

Dakle, oni koji pak imaju viši nivo šećera u krvi, a nije im dijagnosticiran dijabetes, zasigurno će imati koristi od posta.

Studija iz 1997. godine, objavljena u renomiranom medicinskom časopisu „Annals of Nutrition Metabolism“, demonstrirala je i dokazala da post smanjuje nivo lošeg tzv. LDL holesterola za 8%, triglicerida za 30% dok istovremeno povećava dobre (HDL) nivoe za 15%, čime ustvari post direktno štiti srce od kardiovaskularnih oboljenja!

Dakle, ramazanski post, ukoliko se obrati pažnja na prehranu i navike, itekako povoljno može uticati na zdravlje čovjeka, a samim tim za postače predstavlja odličnu priliku za novi početak, promjenu životnih navika, balansiranje organizma i moguće liječenje uzroka a ne posljedica eventualnog oboljenja, te je s tog aspekta, nama koji se bavimo Integrativnom medicinom, naročito interesantan i preporučljiv.

Zato, svim postačima u preostalim ramazanskim danima želimo mnogo odlučnosti, mira i zdravlja, a one koje podstaknemo na post makar iz zdravstvenih razloga puno sreće i uspjeha u svojim naumima. I samo podsjećanja radi…savjeti izneseni o načinu prehrane tokom ramazanskog posta jednako vrijede i za Ramazanski bajram! A kako drugačije …ili što bi Hipokrat, otac moderne medicine rekao: „Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest“.

http://www.nap.ba

Četiri stranice Kur'ana nakon svakog namaza su dovoljne za hatmu u ramazanu

Hafiz Edin Fajković je rođen u Bihaću, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a trenutno je apsolvent na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. Prvi njegovi doticaji s Kur'anom desili su se još u mektebu džamije Fethije gdje započeo svoje prve korake u hifzu, a koje je nastavio na Islamskom pedagoškom studiju u sekciji za hifz kod dr. Hajrudina Hodžića, što je na kraju krunisao najvećim životnim ostvarenjem titulom hafiza.

Razgovarao: Fahrudin Vojić

U ramazanskom intervju za portal Akos.ba uputio je nekoliko kratkih savijeta vezanih za ramazan i Kur'an.

Akos.ba: Kolika je vrijednost učenja Kur'ana u ramazanu?

Najveća vrijednost Kur'ana je upravo u ovom mubarek mjesecu, ako još uzmemo u obzir da se jedan harf u ramazanu vrijednuje do sedamdeset puta, to znači da učeći jednu stranicu možete zaraditi oko 17.000 sevapa.

Akos.ba: Dajte našim čitaocima neki stimulans da se posvete učenju Božije Knjige?

Sam ramazan po sebi je dovoljan stimulans za učenje Kur'ana, jer sam pomen ramazana asocirana nas na Kur'an. Svi poznati imami su kad dođe mjesec ramazan prekidali sve svoje aktivnosti i posvećivali se samo učenju Kur'ana.

Akos.ba: Može li se ramazan iskoristiti za hifz i kako?

Kada je u pitanju hifz Kur'ana mnogi nastoje da nauče puno, ali je bolje naučiti manje a kvalitetnije. Ramazan je dobra prilika da se učvrsti ono što se već naučilo, a teravije dobro dođu onima koji su negdje softe i imami da ponavljaju svoj hifz u ovom namazu.

Oni koji žele da nauče Kur'an napamet, moraju znati da taj put zahtjeva puno odricanja i vremena, pa čak i do desetak sati dnevno. A što se tiče druženja s Kur'anom kada su u pitanju ostali koji ne hifzaju, oni u ramazanu mogu na vrlo jednostavan način da prouče hatmu, po sistemu četiri stranice poslje svakog namaza i dnevno po tom sistemu uspjeće da prouče džuz u jednom danu i tako do kraja ramazan dati hatmu.

Akos.ba: Vaša poruka za kraj?

Poznato je da se u mjesecu ramazanu primaju dove, iskoristite to i objedinite nijjet, dovu i učenje Kur'ana u cilju iskorištavanja bereketa ramazana kako bi zaradili što više sevapa i naučili nešto od Kur'ana.

Akos.ba

Svijest o Allahu – smisao posta

Svijest o Allahu (takvaluk) je riznica u kojoj su sakupljena sva dunjalučka i ahiretska dobra. Blagodati koje Allah, dž.š., u Kur'anu obećava onima koji su ga svjesni, su obuhvatile dunjalučki život, smrtni čas i Vječno boravište.

Allah obećava svoju stalnu podršku svjesnima u ajetu: „I znajte da je Allah na strani onih koji su Allaha svjesni„ Tewba, 36.

Na dunjaluku im je podnošenje poteškoća i halal opskrba data: „a onome koji je Allaha svjestan, On će izlaz naći i opskrbiće ga odakle se i ne nada” Talak, 2 i 3.

Sigurna nagrada za djela pripada svjesnima: „O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti.” Ahzab, 70-71.

Allahova ljubav im je osigurana: „Allah zaista voli pobožne“, Tevvba, 4.

Ukazivanje počasti i ugleda dobijaju oni koji su svjesni Allaha: „Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga je najsvjesniji.“ Hudzurat, 13.

Allah, dž.š., u pogledu posta kaže: „Vjernici, propisuje vam se post kao što je propisan onima prije vas kako biste Allaha bili svjesni“ Al-Baqara.

Zašto je post idealna tehnika za treniranje svijesti o Allahu?

Zato što je svjesnosti najveća zapreka nefs (ego), koji je sve dok ima snage obuzet nepokornošću, došaptavanjem vesvesa i ometanjem prisutnosti u sadašnjem trenutku. Nefs pojačanim ibadetom i posebno izgladnjivanjem gubi tu snagu.

Danas je među istraživačima iz raznih oblasti, počevši od psihologije, preko filozifije, do kvantne fizike, prisutno nastojanje da se čovjeku pristupa kao kompletnom i upotpunjenom biću koje ima sve što mu je ptrebno za izbalansiran život. U skladu s ajetom „zaista smo čovjeka stvorili u potpunom skladu“ sve su češće spoznaje o vrijednosti korištenja unutarnjih resursa i potencijala, koje svaki pojedinac ima i koje su mu sasvim dovoljne za uspjeh.

Među mnogobrojnim blagodatima, kojima je Allah , dž.š., počastio čovjeka, jeste i sposobnost svjesnosti. „Svijest nije tvoj um. Ako bi, recimo, tvoj um bio sijalica, onda bi svijest bila struja koja je osvetljava. Prigušeno svjetlo svijesti u umu uzrokuje zbunjenost, nerazumijevanje i na kraju patnju. Um ozaren sviješću smiren je i prisutan. Zrači spokojnom nježnošću koja umiruje druge ljude.“ Frank Kinslow

Najveća svjetlost koja osvjetljava naše biće i svaki segment života jeste svijest o Allahu. Svijest o Allahu je lijek za sve vrste bolesti i poremećaja kao i uzrok bogatstva i izobilja.

Bilo da čovjeka zadesi neki belaj, odnosno iskušenje, ili hoće da ostvari unapređenje već postojećih potencijala i resursa, najblji put za to jeste svjesnost. Prvi korak ka promjeni jeste postati svjetan izvjesne situacije.

Jedan od mnogobrojnih kur'anskih primjera osvještavanja belaja jeste primjer Ejjuba,a.s., koji u iskušenju kaže: „Gospodaru moj, mene je zaista zadesila šteta, a Ti si od svih milostivih Najmilostiviji.“ Kada postanemo svjesni situacije u kojoj se nalazimo, prirodnom potrebom naš um traži pokretačku snagu u obliku motivacije, da se pokrene iz te situacije. Nema bolje motivacije od Milostivog čija je milost veća od svake druge koju smo iskusili ili zamislili. Taj osjećaj odgovornosti za belaj koji nas je zadesio (ne koji nam je neko napravio i sl.) već daje čovjeku polet, a vjera i nada u neizmjernu Milost je vjera u siguran izlaz, uspjeh.

Sadašnji trenutak je trenutak u kojem jedino možemo doživjeti svjesnost. Da bi čovjek bio svjestan Allaha na ispravan način, neophodno je da prije toga bude svjestan Njegovih robova i ostalih stvorenja. Put do svijesti o Allahu jeste preko svijesti o Njegovim stvorenjima i blagodatima koje nas svakodnevno okružuju i na koje nailazimo.

Prije svega postanimo svjesni sebe, svoga bića, svih njegovih komponenti i dijelova. Postanimo svjesni svoga daha. Zatim to povezimo za Allaha, našeg Gospodara. Sve je od Njega i On sve s razlogom stvara. Razmišljanje o tom razlogu je svijest o Allahu. Razmišlajnje o svakoj Njegovoj naredbi zabrani, te svrsi svega toga je svijest o Allahu. Postupci u skladu sa tim spoznajama su svijest o Allahu.

I svjesne o Allahu napada „sablazan šejtanska“, međutim oni se brzo „podsjete i odjednom im bude jasan vid“ Al-A'raf. Onaj ko svakodnevno preispituje svoje podsjećanje na Allaha kroz razne prilike i stvorenja on će se lahko u vremenu „napada“ sjetiti i postati svjestan svoga Gospodara.

Jednostavan način održavanja svijesti prilikom djelovanja je u tri koraka:

samooporučivanje duši – podsjećanje duše na smisao i svrhu zbog koje je stvorena, zbog koje je na ovome svijetu. Ukazivanje duši na ispravno posupanje u određenom djelu
samonadzor – praćenje svoje duše/nefsa i njene reakcije u toku djela. Da li se pojavljuje oholost, zavidnost i sl.
Samoobračun – analiziranje ponašanja i rezultata nakon obavljenog djela. Preispitivanje iskrenosti i uopšte kontrole pod kojom je naša duša.
Kada čovjek stupa po ovome principu neće mu se desiti da ima djelo van kontrole razuma i svjesnosti. Neće mu se desiti ni da su mu iskušenja van kontrole, kao ni blagodati.

Svijest je tolika blagodat da je Allah dao poseban ibadet kao trening za istu – post. Zato je onome ko je svjestan Allaha i sa tom sviješću spava i spavanje njegovo služenje Allahu. Zato je onome ko je svjestan svakog svog udisaja i izdisaja i pritom Onoga koj mu svaki udisaj daje, kao novu priliku, u zikru, odnosno tesbihu sve dok diše.

Osvijestimo svoj post, svoje ibadete, svoje postupke. Izliječimo svoj život!

Za Akos.ba piše: hfz. Hidajeta Mahalbašić

Primjer pravilne ishrane tokom posta

Vrlo često čujemo opće preporuke kako bismo se trebali hraniti tokom ramazana, šta bismo trebali izbaciti, kako ne trebamo pretjerivati i sl. Međutim, kada nam je potrebno da primijenimo te savjete često smo zbunjeni i ne znamo kako ih provesti u praksu. Zato, donosimo primjer jednodnevnog jelovnika, a odnosi se na dane ramazana tokom ljeta, tj. kada su dani dugi, a noći kratke.

31/05/2017

Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page

IFTAR

Nekoliko hurmi i čaša vode sa nekoliko kapi limuna

Prekidanje posta hurmama nije samo vjerska praksa, nego je zdravstveno vrlo korisno. Nakon što postite oko 18 sati i probava odmara, uspori, jednostavni šećeri iz hurme već u ustima podstiču probavu na rad, počinje lučenje enzima prvo u ustima, a potaknuto time i u ostalim dijelovima probavnog sistema. Time se probava budi i biva spremna na ostatak obroka koji uskoro dolazi. Pijenje vode je vrlo bitno obzirom na ljetne tople dane i pojačano znojenje, potrebno je uraditi dobru hidrataciju, a to se najbolje radi tako što pijete vodu u manjim gutljajima i češće. Veće količine vode opterećuju probavu i vjerovatno ćete osjetiti potrebu da popijete odjednom nekoliko čaša tečnosti, ali suzdržite se i dobro rasporedite pijenje vode od iftara do sehura. U vodu ucijedite nekoliko kapi limuna kako bi se lakše uklonila sluz koja se nakupi u probavi tokom posta.

Voćna salata ili sezonska voćka

Nakon hurme i vode bilo bi dobro da pojedete nešto od voća iz istog razloga zbog kojeg se jede i hurma. Voće se uglavnom vrlo brzo vari, tako da ćete biti spremni na ostatak obroka za kratko vrijeme. Osim toga, voće je bogato vodom, što je pohvalno da biste lakše unijeli organizmu vrlo potrebu vodu. U nekim zemljama običaj je da se post prekida voćnom salatom u koju su pomiješane hurme, pa se nakon pauze jede glavni obrok.

Pauza

Nakon voća bi bilo dobro napraviti pauzu od petnaestak minuta, kako bi probava imala priliku da bude spremna na ostatak jela koje planirate jesti. Ova pauza je vrlo bitna kako ne biste bili u iskušenju da navalite na jelo, od čega biste imali samo štetu (nadimanje, opterećenost probave, bolovi u stomaku, pospanost, tromost, nemogućnost dobre apsorpcije hranjivih materija itd.). Ovu pauzu možete iskoristiti za vjerske aktivnosti.

Glavno jelo

Bilo bi dobro da pojedete povrtnu supu koja nije masna i lako se vari. Inače, kada je u pitanju iftar u dugim ljetnim danima potrebno je jesti lako i brzo varljivu hranu, dok se za sehur treba jesti hrana koja se sporo vari. Supa je dobra i zato što sadrži vodu, ali i zbog nutritivnog sadržaja. Nakon supe možete pojesti neko lagano jelo koje obvezno treba sadržati dosta zelene salate. Primjer takvoog jela: piletina sa brokulom.

MEĐUOBROK

Bilo bi dobro da napravite pauzu oko 2 sata i ne jedete više ništa do međuobroka. Obzirom na to da je kod nas kafa sastavni dio iftarskog obroka, bilo bi najbolje da se kafa pije 2 sata nakon obroka, a uz to se može pojesti i neki lagan zdravi slatkiš, kao na primjer kolač s makom. Najbolje bi bilo da se izbjegne pijenje kafe, jer ona doprinosi dehidrataciji (za jednu šolju kafe potrebno je popiti 1 čašu vode da se nadoknadi tečnost). Osim kafe, i crni čaj djeluje na isti način.

Ukoliko ne pijete kafu i ne jedete slatko kao međuobrok, onda možete pojesti jedan lagani obrok, kao npr. vege rižoto.

Kada su u pitanju dugi ljetni dani posta, za iftar i međuobrok (za razliku od inače) NE trebate jesti integralne žitarice, voće s korom i općenito hranu bogatu vlaknima, kao ni masnu hranu, jer je kratko vrijeme između iftara i sehura i nećete imati vremena da provarite iftar ili međuobrok, a već će biti vrijeme za sehur, tako da ćete opteretiti probavu i jedan obrok će ometati drugi.

SEHUR

Sehur je obrok koji nikako ne trebate preskakati. Na njega se tijelo oslanja za energiju za cijeli dan, tako da treba biti dobro izbalansiran i sadržavati sve potrebe nutrijente. Sehur treba da sadrži proteine, zdrave ugljikohidrate i masnoće, kao i namirnice bogate vitaminima, mineralima i vodom. Sehur u stvari, predstavlja glavni obrok.

Prije glavnog obroka za sehur možete pojesti npr. porciju lubenice ili dinje, koje su bogate vodom, kao i vitaminima i mineralima.

Za sehur možete napraviti npr. krem čorbu s leblebijama i patlidžan s piletinom. Uz to servirajte svježu salatu po vašem izboru. Ukoliko ne možete bez hljeba, neka to obavezno bude integralni hljeb.

I opet, ne zaboravite pijuckati vodu!

Pripremila: dr. Safija Softić-Namas

Subscribe to this RSS feed