Ramazanskim postom do zdravih nervnih ćelija? Featured

Ramazanskim postom do zdravih nervnih ćelija?

„A da postite – bolje je za vas, kad biste znali!“ (El-Bekare, 184)

Sigurna sam da rijetki od nas, usljed brojnih aktivnosti u pokušaju da ostvarimo naš puni ramazanski potencijal, razmišljaju i o tome kako ramazanski post utiče na naš organizam. Isto tako sam sigurna da su mnogi primjetili da se u organizmu zaista dešavaju neke promjene tokom tridesetodnevnog suzdržavanja od jela, pića i dr. zabrana od zore do zalaska sunca. Pretraživanjem interneta veoma lahko je zaključiti da ramazanski post donosi oprečna mišljenja naučnika u vezi sa korisnosti odnosno štetnosti posta po naše zdravlje. Tako brojne studije navode da je primjećen gubitak tjelesne mase kod postača podvrgnutih istraživanju, dok su prema drugima postači dobili na kilaži. Ovakvi sukobljavajući rezultati se mogu pripisati kulturološlim razlikama u hrani kojom iftarimo i sehurimo, individualnim razlikama u količini koju pojedemo, fizičkoj aktivnosti kao i razlikama u dužini dana u odnosu na mjesto postača na svijetu.

Generalni konsenzus je takav da je post u potpunosti siguran za zdrave individue ali da on nosi određene rizike za osobe sa postojećim oboljenjima. Ipak, ovi rizici su u islamu izbjegnuti, obzirom da naš Gospodar preko Kur’ana Časnog ne zahtjeva post od bolesnih, putnika, trudnih žena, dojilja, kao i onih koji poste velikom poteškoćom, uz naravno, adekvatnu kompenzaciju.

Potencijalne koristi ramazanskog posta koje se navode u naučnim tekstovima su odmor probavnog i urinarnog sistema, smanjenje nivoa holesterola u krvi, umjereni gubitak na kilaži, psihološke beneficije itd., ali ono što smo mi iz Divithane htjeli podijeliti sa vama je interesantno istraživanje Dr Marka P. Mattsona, šefa laboratorije za neurološke nauke pri Nacionalnom institutu za starenje. On je posvetio godine testirajući efekte intermitentnog posta na miševe. Mattson je sa svojim kolegama zaključio da post može doprinijeti sprječavanju Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti, te infarkta.

U jednom od svojih radova on navodi kako dijetetske restrikcije mogu produžiti životni vijek i povećati otpornost na bolest. Skorašnje studije su pokazale da ove restrikcije imaju dalekosežan efekt na moždane funkcije i otpornost na povredu i bolest. Dijetetske restrikcije mogu zaštiti neurone od degeneracije u životinjskim modelima pomenutih oboljenja. One mogu i povećati sposobnost mozga da se odupre starenju i povrati funkciju nakon povrede. Interesantno je da povećanje intervala između obroka može imati pozitivne efekte na mozak i sveukupno zdravlje miševa.

Mattson još navodi da nije dovoljno reducirati kalorijsku unos da bismo postigli ovaj efekat na mozak. On smatra da je bolje praktikovati intermitentni post u kojem se ne unosi gotovo ništa, nakon kojeg će slijediti period u kojem se jede koliko želi. Mattsonovo istraživanje navodi da bi post jednom ili dva puta sedmično mogao zaštititi mozak od degenerativnih bolesti.

Gospodar ne samo da naređuje post zdravim muslimanima tokom ramazana, već preko svog Poslanika a.s. propagira intermitentni post tokom cijele godine (ponedjeljkom i četvrtkom), pa su mnogi, vjerujem, bez mnogo problema ovu priču povezali sa islamskim propisima i preporukama. U toku su daljnja istraživanja kojima je cilj da dosadašnja saznanja koreliraju sa čovjekom, a čiji pozitivan ishod bi za nas predstavljao još jedan od nebrojenih dokaza Allahove mudrosti.

„A Allah sve zna i mudar je.“ (Al-Anfal, 71)

divithana.com

back to top