Preporuka za post Bijelih dana i poziv na post šest dana ševvala‏

Sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, je post ponedjeljkom i četvrtkom, te tri dana u svakom hidžretskom mjesecu i to 13., 14. i 15. dan.

Pomenuti dani su u islamskoj terminologiji poznati kao “Bijeli dani” (Ejjamu bid).

Ebu Zerr, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko bude postio tri dana svakog mjeseca, kao da je postio cijelu godinu!“

I savjetovao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Zerra, radijallahu anhu, rijecima: “Ako postiš u mjesecu tri dana, onda posti 13., 14. i 15. dan!”

Kako se post u Bijelim danima nagrađuje desetorostruko, ova tri dana inšAllah vrijede kao trideset dana, što je jednako cijelom mjesecu.

Post tri bijela dana svakog mjeseca je prema tome jednak postu cijele godine.

Bijeli dani u mjesecu ševvalu 1438.H. su inšaallah petak 07., subota 08. i nedjelja 09. juli 2017.

Preporučujemo vam da svi mi koji možemo postimo Bijele dane i time oživimo još jedan sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i postignemo Allahovo, dželle se’nuhu, zadovoljstvo!

Ne zaboravimo ni preporuku Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za post šest dana mjeseca ševvala:

Prenosi Ebu Ejjub, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Ko isposti ramazan, a potom jos šest dana ševvala, kao da je postio cijelu godinu!’ (Muslim)

Ne odgađajmo post ovih šesta dana, ako to već nismo učinili, jer vrijeme „teče kao mutna voda“!

Akos.ba

Read more...

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?
Sam čin posta, prema upućenima, star je koliko i samo čovječanstvo. Na post nas upućuju mnoge stare civilizacije kao i sve monoteističke religije. Ostavljajući svakom pojedincu njegove primarne, vjerske razloge posta kao posebnog znaka odanosti i poštovanja prema religiji i Bogu, te duhovne beneficije posta onima koji su o tome stručni i kompetentni propovijedati ili Onome koji o tome može suditi, osvrnut ćemo se na zdravstvene, višestruko medicinski dokazane prednosti, u ovom slučaju ramazanskog posta.

13/06/2017

Izvor fotografije: https://www.facebook.com/pages/MiM-Ramazanski-planer/674665549249352
Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook168Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page
Piše: Dr. Kenan Vrca

Sredinom 20. stoljeća dolazi do svojevrsne erupcije popularnosti naučnog istraživanja i zagovaranja posta kao metode liječenja, te isticanja njegovih zdravstvenih prednosti.

„Post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog trakta kao i centralnog nervnog sistema, te normalizuje i balansira metabolizam“, pisao je Dr. Allan Cott jedan od radikalnih zagovornika liječenja postom u svojoj knjizi „Post kao način života“, dok francuski naučnik i biolog, dobitnik Nobelove nagrade Dr. Alexis Carrel govoreći o zdravstvenom aspektu posta kaže: „Tokom posta, u tijelu se dešavaju složeni i neobjašnjivi procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispire sve spojeve u organizmu i mijenja ih.“

Međutim, najdalje je u zvaničnim kvalifikacijama posta kao metode liječenja otišao američki naučnik Dr. Herbert M. Shelton (1895-1985), čije navode iz knjige „Post može da vam spasi život“ medicinski zagovornici posta i danas citiraju: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: proširene vene, čir na želucu, astma, kolitis, bronhitis, akutna i hronična upala slijepog crijeva, sve vrste probavnih poremećaja, kamen u uritarnom traktu i u žuči, glaukom ..“. Shelton dalje navodi da se postom odmara tijelo, olakšava i pospješuje rad probavnog sistema, olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje, izoštrava vid (čovjek poslije posta dva puta bolje vidi), uklanjaju se toksini i čisti se organizam, pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja, podmlađuje i revitalizira, te štiti od gojaznosti.

Objavljene su mnoge studije o prednostima ramazanskog posta, a zvanični početak bar što se novijeg doba tiče, predstavljala bi Internacionalna konferencija održana 1996. godine u Kazablanci, Maroku, organizovana od strane Fondacije za zdravlje u Ramazanu, inače fondacije preminulog marokanskog kralja Hasana II. Na konferenciji je prezentirano više od 50 studija relevantnih naučnika, uključujući Dr. Solimana (Jordan), Dr. Azizi (Iran), Dr. Naomani i Athar (SAD), među čijim zaključcima su da ramazanski post ima beneficijarne efekte na ljudsko zdravlje, pogotovo na nivo šećera u krvi, nivo pritiska krvi, lipidni profil i tjelesnu težinu. Istovremeno, nikakvi nepovoljni efekti nisu primijećeni.

Iako ramazanski post ne mora nužno utjecati na gubitak kilograma, članak objavljen u septembru 2008. godine u poznatom Washington Post-u, dao je nagovijestiti da najpriznatiji doktori-dijetetičari sve češće koriste prednosti ramazanskog posta pri propisivanju dijeta i terapija pretilim pacijentima.

Prema njihovim preporukama, umjesto prejedanja i obilnih iftara sačinjenih od visokokaloričnih jela i šećera, postači koji žele smršati mogu jednostavno pojesti zdravo večernje jelo sačinjeno od supe, svježeg hljeba ili drugih ugljikohidrata, datula i kozijeg sira! Inače, ovo su tradicionalna ramazanska jela za pojedina podneblja, za razliku od naše tradicionalne balkanske ramazanske trpeze koje ipak obiluje masnoćama i mesom.

Naime, zalaskom sunca sami biramo kakve ćemo namirnice unositi u organizam, one kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, poput cjelovitih žitarica ili drugih namirnica bogatih ugljigohidratima ili pak visokokalorične namirnice i one bogate industrijskim šećerom. Ukoliko se odlučimo na prvi izbor, on za sobom povlači dvojaku prednost, najprije ćemo zdravije iftariti, unoseći namirnice bogatije hranjivim tvarima a siromašnije kalorijama, te ćemo najzad, vrlo jednostavno, biti manje gladni tokom posta, obzirom da ćemo od tvari kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, duže biti energični i samim tim i lakše kontrolisati glad i žudnju za hranom.

Jedan od najpriznatijih naučnih časopisa o prehrani i nutricionizmu, „Nutrition Journal“ objavio je 2010. godine studiju gdje ističe da iako postoji opći konsenzus da post tokom Ramazana ne izaziva negativne posljedice na zdravlje čovjeka, kod istraživanih postača primijećen je ogroman unos masnoća večernjih obroka, odnosno iftara, te im je preporučen unos manjih ili nikakvih količina mesa odnosno životinjskih proteina.

Nadalje, prema članku Dr. Razeen Mahroof-a objavljenom u Arab News-u 2010. godine, što duže postiš, nivo šećera u krvi ti opada, iz razloga što prilikom posta organizam energiju crpi iz pohranjene glukoze. S druge strane, dijabetičari bi se trebali posavjetovati sa doktorima prije donošenja odluke o postu, te se svakako educirati o pravilnoj ishrani i životnim navikama.

Dakle, oni koji pak imaju viši nivo šećera u krvi, a nije im dijagnosticiran dijabetes, zasigurno će imati koristi od posta.

Studija iz 1997. godine, objavljena u renomiranom medicinskom časopisu „Annals of Nutrition Metabolism“, demonstrirala je i dokazala da post smanjuje nivo lošeg tzv. LDL holesterola za 8%, triglicerida za 30% dok istovremeno povećava dobre (HDL) nivoe za 15%, čime ustvari post direktno štiti srce od kardiovaskularnih oboljenja!

Dakle, ramazanski post, ukoliko se obrati pažnja na prehranu i navike, itekako povoljno može uticati na zdravlje čovjeka, a samim tim za postače predstavlja odličnu priliku za novi početak, promjenu životnih navika, balansiranje organizma i moguće liječenje uzroka a ne posljedica eventualnog oboljenja, te je s tog aspekta, nama koji se bavimo Integrativnom medicinom, naročito interesantan i preporučljiv.

Zato, svim postačima u preostalim ramazanskim danima želimo mnogo odlučnosti, mira i zdravlja, a one koje podstaknemo na post makar iz zdravstvenih razloga puno sreće i uspjeha u svojim naumima. I samo podsjećanja radi…savjeti izneseni o načinu prehrane tokom ramazanskog posta jednako vrijede i za Ramazanski bajram! A kako drugačije …ili što bi Hipokrat, otac moderne medicine rekao: „Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest“.

http://www.nap.ba

Read more...
Subscribe to this RSS feed