Islamske teme

Liječenje postom umjesto lijekovima

Zdrav čovjek ima hiljadu želja, bolestan samo jednu – da ozdravi. Put do zdravlja vodi preko stomaka, pa se post preporučuje ne samo iz vjerskih, nego i medicinskih razloga. Ramazanski post traje 30 dana, tokom kojih se na prirodan način iz organizma izbacuju svi otrovi.

29/05/2017

Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page
Ustezanje od vode za tijelo je teže nego ustezanje od hrane, jer bez vode čovjek može živjeti samo 15 dana, a bez hrane čovjek može izdržati 60 dana. Upravo zato po islamu post je ograničen na period od zore do zalaska sunca. U to vrijeme svaki postač treba da duhovno ojača, preispita sebe i svoje postupke, testira snagu volje, strpljenje i toleranciju.

Post povećava energetske potencijale, jača imunološki sistem, podstiče ozdravljenje, obnavlja krvne stanice, ubrzava metabolizam, topi salo, poboljšava san…. Ovaj popis bi mogao ići dalje, jer se postom izoštrava um, povećava fizička i mentalna produktivnost, poboljšava mentalno i emocionalno stanje, te potiče dugovječnost. Sve u svemu blagodati posta su ogromne i vrijedi se na njih posebno osvrnuti.

Čišćenje organizma od toksina

Image result for detoksikacijaTokom posta jetra intenzivira svoje aktivnosti. Tijelo se oslobadja toksina kroz mokraćni mjehur i debelo crijevo. Na početku posta javljaju se glavobolja, slabost, nervoza i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijim topljenjem nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Tri do četiri dana nakon početka posta organizam poseže za rezervama bjelančevina i masnoća iz tijela. Loš zadah i neprijatan miris tjelesnih izlučevina znak su da se organizam čisti od toksina. Drugi stepen posta (3. do 7. dan) uključuje čišćenje sluzi, masnoća, odumrlih stanica i drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Nakon samo tri dana posta želja za jelom je smanjena, a organizam pun energije jer se počinje izlučivati endorfin koji ublažuje bol i podiže raspoloženje.

Smanjen rizik od moždanog udara

Stručnjaci američkog Nacionalnog instituta za prehranu tokom Ramazana proveli su istraživanje u Tunisu nad 30 zdravih osoba. Rezultat je pokazao da je kod postača nivo dobrog holesterola povećan za 20 posto. Loš holesterol se taloži na stijenkama krvnih žila, što uzrokuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dobar holesterol ima suprotan učinak. Potrošnja zasićenih masnoća povećava nivo lošeg holesterola. Tijekom posta tijelo troši dio svojih masnih rezervi, koje pomaže u smanjenju holesterola u krvi, a time i smanjuje rizik od moždanog udara.

«Odmor» za srce

Image result for srce radU normalnim okolnostima 10% od iznosa krvi koja je potrebna srcu, odlazi na probavni sistem. Tokom gladovanja, taj postotak se smanjuje, jer srce radi manje intenzivno i troši manje krvi. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata. Manje hrane u crijevima znači manji pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem.

Smanjenje krvnog pritiska

Related imageSmanjena koncentracija tjelesnih tekućina tokom posta pozitivno utječe na bubrege i dovodi do smanjenja krvnog pritiska. Za vrijeme gladovanja smanjuje se koncentracija soli kao što su natrij, kalcijum oksalat i fosfat, što spriječava formiranje kamenca i tumora.

Podmlađivanje organizma

Ljudsko tijelo je savršen organizam u kojemu se radja i umire više od 2,5 miliona stanica. Organizam je toliko inteligentan da za vrijeme posta prvo jede svoje štetne djelove (izrasline, tumore, bolesna tkiva…).Gladovanjem tijelo počinje više raditi i aktivirati obnavljanje stanica. Cjelokupni organizam se osvježava, obnavlja i podmladjuje.

Gubitak kilograma

Image result for dijetaKada 30 dana u svoj organizam unosite ograničene količine hrane i pića sasvim je normalno da dodje do gubitka kilograma. Prema američkom doktoru Herbertu Šeltonu kada ne uzimamo hranu, organizam se hrani deponovanim rezervama koje se nalaze u krvi, kostima, u jetri, u žlijezdama, pa čak i u samim ćelijama od kojih se tijelo sastoji. U njima se nalazi skladište proteina, masti, šećera, vitamina i minerala, pa tkiva prelaze na korišćenje rezervi obrnutim redom u odnosu na njihovu važnost u organizmu. Prva na redu za trošenje je mast.

Čistija koža

Isto kao i u krvi, tako i u našem organizmu post smanjuje udio vode, a ova činjenica doprinosi liječenju mnogih bolesti kože i dovodi do poboljšanja imuniteta. U odnosu na nepostače, vrlo je mala mogućnost da će postač oboliti od kožnih bolesti koje se prenose preko velikih područja tijela. S postom isčezavaju alergije, migrene, akne, a pozitivno djeluje i na liječenje raka.

Olakšan rad probavnog sistema

Post olakšava rad probavnog sistema, jer se u organizam unosi manje hrane i pića. Sam tim smanjuje se kiselost želuca, od koje pate milioni osoba širom svijeta. Ujedno se smanjuju rizik od peptičkog ulkusa, koji nastaje zbog narušene ravnoteže između agresivnih faktora (želučana kiselina, pepsin i dr.) i obrambenih mehanizama sluznice gastrointestinalnog trakta (mukus, bikarbonati, mikrocirkulacija, prostaglandini i dr.). Naučnici su se složili da se zahvaljujući postu s varenja hrane energija usmjerava na druge značajnije aktivnosti.

Preventiva kod dijabetesa

Image result for dijabetesIzvrsna prilika za regulisanje rada gušterače je suzdržavanje od hrane i pića. Gušterača izlučuje inzulin, koji pretvara šećer u suhe ili masne tvari koje se akumuliraju u tkivima. Kod osoba s povećanom tjelesnom težinom i velikim brojem masnih stanica pojačana je potreba za inzulinom, ali nakon nekog vremena gušterača postaje umorna i više ga ne može proizvesti. Javlja se umor, iscrpljenost, žedj i pojačano mokrenje, što nagovještava dijabetes. Debele osobe trebale bi postiti jer će njihovo tijelo tokom posta potrošiti 97% masnoće, a i gušterači će biti omogućeno da radi normalnije.

Poboljšanje vida

Image result for eyePoslije posta čovjek vidi dva puta bolje, jer se s postom vid izoštrava. Post smanjuje unutrašnji pritisak očne jabučice, što je posebno značajno kod pacijenata koji imaju glaukom ili oboljenja mrežnice.

PMS

Post smanjuje sadržaj vode u krvi, što dovodi do njezina zadebljanja i smanjenja težine krvi od 26%. Količina krvi u žilama se smanjuje, a povećava oslobađanje prostaglandina. Zato post može umanjiti bolove kod PMS-a.

Razlika izmedju posta i dijete

Post se često poistovjećuje s dijetom. No ova dva izraza se dosta razlikuju. Dijeta je poseban režim ishrane, s odabranim namirnicama i unaprijed odredjenim pravilima. Tada govorimo o apstinenciji ili suzdražavanju od unosa odredjene hrane i pića. Kod Ramazanskog posta od zore do zalaska sunca morate se potpuno suzdržavati od unosa hrane i pića, što kao nuspojavu ima gubitak kilograma.

Izgubljeni kilogrami mogu se po završetku mjeseca posta duplo vratiti, ukoliko ne budete paziti na ishranu.Zato vrijedi na kraju ovog teksta citirati poznatog arapskog doktora El-Harisa b. Keldeha, koji kaže: „Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu glavni je lijek!“

http://www.moje-zdravlje.ba

Ramazan: oslobađanje od iluzije

Ramazan je stigao i s njegovim dolaskom muslimani će ući u jednu od najboljih i najljepših škola života. Mjesec posta je škola vjere, duhovnosti, svijesti, davanja, solidarnosti, pravde, dostojanstva, jedinstva i zajedništva. Ni manje ni više. To je mjesec kada samoispitivanje muslimana treba biti najdublje, mjesec njihovog najvećeg doprinosa čovječanstvu.

27/05/2017

Kako napraviti dobar ramazanski plan

Ramazan, koji je pred nama, može biti prekretnica poslije koje ćemo zakoračiti u život potpune osvještenosti, sigurnosti, ljubavi, radosti i, u svakom segmentu, izvrsnosti. Zato, pripremimo se da bismo u potpunosti iskoristili mjesec bremenit blagodatima.

Podijelit ću vlastito iskustvo iz predramazanske pripreme, čiji je rezultat bio da poslije svakog ramazana ostvarim nove, do tada nevjerovatne, ciljeve na putu ličnog uspjeha.

Najbolja priprema za ramazan je planska priprema uz zapisivanje postavljenih ciljeva. Ciljevi koji se ne zapišu ostaju samo želje.

Allah, dž.š., se kune perom: “Nun. Tako mi pera i onoga što ona pišu u redove.” (Al-Qalam, 1). Mnogi mufessiri zakletve u Kur’anu razumijevaju, kao i Ebu Kasim el-Kušejri, koji kaže: “Zakletva nečim je iz dva razloga: zbog vrline (vrijednosti) određene stvari ili njene koristi.”

Pošto se Allah, dž.š., kune perom ukazuje nam na vrlinu i korist zapisivanja, kako u svrhu pamćenja prilikom učenja tako i u svrhu podsjećanja zarad ustrajnosti na putu do cilja.

Da bismo došli do vlastitih ciljeva, koji su samo naši, ne prepisani od nekog drugog ili nečija očekivanja od nas, neophodno je proći nekoliko faza.

Klanjati istihara-namaz (namaz za odluku) radi sigurnosti u ispravan izbor misije.
Napisati izjavu o misiji, odnosno o svrsi svoga postojanja na ovome Svijetu.
U skladu sa misijom odgovoriti na pitanje: Koja je moja uloga i koji su mi zadaci na ovom Svijetu, ovdje i sada?
Prateći misiju i u skladu sa definisanom ulogom i zadacima postaviti sebi dugoročne ciljeve: ciljeve koje ćemo ostvariti za 5 godina i sl.
Postaviti konkretne ciljeve koje ćemo realizirati do sljedećeg ramazana (za godinu dana).
U skladu sa godišnjim ciiljevima odrediti ramazanske ciljeve, imajući na umu, da u ramazanu obavljamo najveći dio posla. Naprimjer, ako postavljamo za cilj da za godinu dana naučimo Kur’an napamet tada u ramazanu planiramo ostvariti jednu četvrtinu posla do realizacije cilja. Neophopdno je napraviti skalu mjerljivosti ostvarenja godišnjieg cilja da bismo odredili četvrtinu ili više, koju ćemo realizirati u ramazanu.
Nije rijetka pojava da su hafizi Kur’ana godinu ili dvije učili pola Kur’ana napamet, a drugu polovicu bi prelazili u toku jednog ramazana.

Kada su nam jasni ramazanski ciljevi, prelazimo na “to do” listu ili spisak neophodnih priprema za uspješnu realizaciju ciljeva. Lista će obuhvatati sve ciljeve i datume do kojih se određene pripreme trebaju obaviti. Ove pripreme se obavljaju u periodu prije ramazana.
Jako je bitno imati na umu da u ramazanu već realiziramo ciljeve kojima je vremenski rok 21. ili posljednji dan ramazana. Prema tome izrađujemo ramazanske “to do” liste, gdje su pri vrhu zapisani dnevni ciljevi, za svaki dan ramazana, a ispod cilja spisak neophodnih svakodnevnih postupaka za njegovu realizaciju.
Prilikom pripreme i prilikom realizacije imajmo na umu posebne trenutke za dovu, u kojima tražimo Allahovu, dž.š., podršku u radu i trudu.

Iskoristimo ovaj ramazan da ostvarimo izvrsnost u svemu čime se bavimo, jer – vjerniku ne dolikuje drugačije osim izvrsnosti!

Za Akos.ba piše: hfz. Hidajeta Mahalbašić

Veza sa Stvoriteljem

Istinsko samopouzdanje proizilazi iz smisla našeg života i našeg odnosa sa Allahom. Za vjernika, kao i svaki drugi koncept, izvor samopouzdanja dolazi iz njegove veze sa Allahom, dž.š., i iz tevhida koji označava vjerovanje u Jednog Boga, Koji upravlja cijelim kosmosom (Rububije), koji je jedinstven u svojim imenima i atributima (esma ve sifaat) i da On jedini zaslužuje da bude obožavan i da mu se pokoravamo. Samopouzdanje kod vjernika proizilazi iz njegovog ubjeđenja u to da će mu Stvoritelj pomoći u teškim situacijama. U ovom poglavlju diskutirat ćemo o nekim primarnim vjerovanjima koja su usko vezana za naše samopouzdanje.

Smisao života

Život bez svrhe nema smisla, dosadan je i depresivan. Mnogi ljudi širom svijeta, tragaju za svrhom života i mnogo sati je potrošeno na filozofske rasprave o tome. Ljepota islama je ta što nam svrha života nije skrivena. Ona je jasno navedena u Kur'anu i pokazana nam je kroz život poslanika i pravednih prethodnika.
Allah kaže: „I nisam stvorio ljude i džine osim da mi ‘ibadet čine”(Ez-Zarijat 51:56)
On nas također poziva da razmislimo o sljedećem pitanju: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se nećete povratiti?” (El-Mu'minun, 115)

Svrha života koja je jasno navedena je: “da obožavamo Allaha” ali to se ne prevodi uvijek ispravno u današnjem vremenu. Ono što se podrazumijeva pod obožavanjem i kako da ispunim tu svrhu je nešto što mnogim ljudima treba objasniti.

Obožavanje (Ubudije) u arapskom jeziku znači pokornost i robovanje. Ono nije ograničeno na obredoslovlje, već podrazumijeva da svaki dio našeg života bude u skladu sa pokornosti Allahu. Brak, posao, odmor i slobodno vrijeme, svi ti akti mogu biti obožavanje kada su učinjeni na način koji zadovoljava Allaha i sa ispravnom namjerom. Svrha života jeste da živimo život tako da udovoljimo Allahu, a čineći to, obezbjedit ćemo sebi još bolji život na budućem svijetu. Iako je temelj obožavanja jasan i specifičan, izvan toga ima mnogo prostora za izbor vlastitog puta koji je u skladu sa Šerijatom. Moramo ispuniti osnovne odgovornosti promatrajući pet islamskih šarta, izbjegavajući velike grijehe i živeći život u skladu sa Allahovim naredbama. Izvan toga možeš izabrati da robuješ Allahu na različite načine, pa tako i kroz obrazovanje, islamske studije, medicinsku praksu, filantropiju ili bilo šta drugo što je dobro. Ti znaš vlastite sposobnosti, darove i strasti najbolje od svih. Pronađi nešto za čim si strastven a čime je Allah zadovoljan i posveti život tome. Razumijeti ovo je ključno za samopouzdanje. Visina samopouzdanja ovisi od toga kako smo uskladili naš život sa našom svrhom. Ljudi koji žive za veću svrhu nastoje ostvariti balans između samopouzdanja i skromnosti, jer su njihovi životi vrijedni življenja i jer su prepoznali veličinu njihovog Stvoritelja nad njima samima. Prepoznavanje svrhe života i svakodnevni rad na tome, čini čuda u pogledu našeg samopouzdanja. Svaki dan se budite energični i spremni da radite na ostvarenju vaših dnevnih ciljeva, jer radite za veći cilj sa Allahom na vašoj strani.

Izvor: Ismail Kamdar „Best of Creation – An islamic guide to self-confidence“

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

Ramazanom do izvrsnosti

Svjedoci smo velike izgubljenosti i dezorijentiranosti, koja vlada, nažalost, sve češće i među religioznim osobama. Takvo stanje uzrokuje kako različite psihosomatske poremećaje kod pojedinaca tako i mnoge društvene anomalije.

Danas u svijetu postoje stotine različitih tehnika ličnog razvoja, unapređenja i uspostavljanja balansa u privatnom i poslovnom životu. Različite tehnike odgovaraju različitim ljudskim prirodama i nude različite modele za rješavanje životnih izazova i ostvarenje ciljeva. Život u stalnom ibadetu Allahu, dž.š., je model koji odgovara svakom temperamentu i svakog praktikanta dovodi do savršenih rezultata.

Svaki ibadet ima svoje djelovanje u službi izgradnje i održavanja zdrave ljudske ličnosti, a u posebnim blagoslovljenim vremenima efektivnost ibadeta je veća. Iz ogromne svoje milosti Gospodar svjetova nam je dao mjesec ramazan u kojem svaki ibadet ima višestruku vrijednost i efektivnost na kvalitet života.

Allah, dž.š., nam je o vrijednosti mjeseca ramazana rekao sve u jednom ajetu: “Mjesec ramazan je taj u kojem je spušten Kur'an kao uputa ljudima i jasni dokazi Upute i razlikovanja između dobra i zla..” 2:185

Ovom prilikom izvlačim nekoliko poruka iz ajeta.

Objava je toliko počašćenje ljudima da je Allah,dž.š., odredio poseban mjesec koji bi bio dostojan da se u njemu spusti Božija riječ ljudima. Samo jedna noć (noć Lejletul kadr) u ovom mjesecu je vrjednija od hiljadu drugih mjeseci. Prema tome, efektivnost svakog djela je utoliko veća u odnosu na drugo vrijeme.

Kur’an je uputsvo ljudima za skladan i uspješan život i na ovom i Drugom svijetu. Prema hadisu: “U Kur’anu je sve što je bilo i što će se desiti” razumijemo da je u njemu uputstvo za izvrsnost u svakom poslu ili stanju, kao i uputstvo za rješenje svih izazova, s kojima se pojedinac može susresti.

U Kur’anu su dokazi i potvrda uputstva za ispravno djelovanje kako bi čovjek ostvario svoj puni potencijal. Nerijetko se čovjek, usljed mnogo ponuđenih rješenja, povede za pogrešnim, iako prvobitno ima dobru namjeru. Kako bi izbjegli pogrešnu tehniku na putu ličnog razvoja i traganja za izvrsnosti Kur’an nam daje jasne dokaze uputstva za ljude. Ta, Kur’an je uputstvo ljudima za upoznavanje sebe darovano od strane Tvorca.

U Knjizi su dokazi razlikovanja dobra i zla. To razlikovanje postoji u svakom čovjeku u vidu intuicije. Neki su je manje svjesni, a neki više. Svi mogu naći ocjenu istinitosti svoje sposobnosti razlikovanja dobra i zla u Kur’anu.

Ovaj mjesec, bremenit blagodatima, je jedinstvena prilika za okretanje nove stranice u životu, donošenje važnih odluka i sumiranje dosadašnji rezultata i načina života. Stoga je za najbolje rezultate neophodna predramazanska priprema.

Predramazansko mubarek vrijeme je idealna prilika za samoobračunavanje. Prilika da upoznamo i detektujemo prepreke svome potencijalu, koji nam je Gospodar dao. Da prepoznamo prilike i mogućnosti za uspješnu realizaciju svrhe svoga postojanja.

Nakon samoobračunavanja slijedi pravo i ciljano djelovanje. Djelovanje usmjereno na ispravan cilj dovest će do izvrsnih rezultata. Za uspješnu ralizaciju ciljeva postavimo ih od krajnjeg cilje ka prvom koraku. Tako dobijamo jasnu sliku šta treba da uradimo u kojem vremenu. Pogledajmo sljedći primjer za jednu uspješnu i motivirajuću šemu, kroz koju se mogu postaviti bilo koji ciljevi , u skladu sa svrhom postojanja.

Krajnji cilj (društvo onih kojima Allah, dž.š., uči Kur’an, kao posebna nagrada)
dugoročni cilj (život u skladu s Kur’anom)
srednjeročni cilj (izučavanje i podučavanje drugih Kur’anu)
kratkoročni cilj (naučiti Kur’an napamet)
ramazanski cilj (naučiti 5 džuzeva Kur’ana napamet);
Svaki od ovih ciljeva može imati po nekoliko svojih podciljeva, naravno. Berićetno ramazansko vrijeme je jedinstvena prilika da insan ostvari velike rezultate na samom početku puta do cilja. Posebnost ovog mjeseca koja je od velikog značaja za uspjeh i ustrajnost jeste odsustvo šejtana i prilika da čovjek upozna šta je njegov unutarnji glas, a šta šejtansko došaptavanje.

Iskoristimo ovo vrijeme da izradimo planove unapređenja u duhovnom, emotivnom, fizičkom i društvenom segmentu našega života. Planirajmo svaki trenutak predstojećeg nam mjeseca u svrhu izvrsnosti u svakom dijelu života.

Pritom ne zanemarimo višestruku težinu svakog dobrog djela u njemu.

Za Akos.ba piše: hfz Hidajeta Mahalbašić

Bogobojaznost (takva) i oslanjanje na Allaha (tevekkul)

U komentarima Kur’ana bilježi se da su ovi ajeti (preciznije: dijelovi drugog i tećeg ajeta ove sure) objavljeni zbog Avfa b. Malika el-Ešdža’ija. On je, prema Ibn ‘Abbasu, došao Poslaniku, a.s., i rekao mu: ‘’Sin mi je zarobljen, a majka mu tuguje. Šta da radim?’’ Tada je Poslanik rekao: ‘’Boj se Allah i budi strpljiv! Tebi i tvojoj ženi naređujem da često izgovarate: Lā havle ve lā kuvvete illā billāh (Nema promjene ni moći osim u Allaha)’’. Kada se vratio kući i ispričao svojoj ženi šta mu je Poslanik naložio, ona je rekla: ‘’Divno li je to što nam je naredio!’’ Poslije nekog vremena, sin je umakao neprijatelju i sa obiljem ratnog plijena došao kući. Tim povodom objavljeni su dijelovi ovih ajeta.

Kur’an za sebe kaže da je on furkān (dosl. “rastavljač istine od neistine”). Semantičari Kur’ana tvrde da ova riječ u Kur’anu ima tri različita kontekstualna značenja, a jedno od njezinih značenja jeste i ‘spas u vjeri od svake zablude i sumnje’ (el-mahredžu fi-d-dīn min-e d-dalāli ve-š-šubh), npr. u ajetu: Ako se budete Allaha bojali (In tettequllāh), On će vam dati spas od svake zablude i sumnje (furqān) (el-Enfal, 29).

Kur’an nas na brojnim svojim stranicama podsjeća da nema mjesta pesimizmu u vjerničkom srcu, da Allahova, dž. š., odredba stalno djeluje, da samo Uzvišenom Allahu pripada budućnost, da On daje promjene, izlaze i olakšanja nakon teškoća, oskudica ili kriza. Samo On zna tajne nebesa i Zemlje i šta će donijeti novi dan.

On, Uzvišeni, zna ono što je nama skriveno i nepoznato.

Ove nepobitne istine, posvjedočene u brojnim kur’anskim ajetima, često se, na različite načine i u nijansiranim značenjima, ponavljaju i to zbog toga, kako vele znalci Allahove Knjige, da se one ustale u ljudskim dušama i njihovim srcima. Kur’an nam time, zapravo, otvara vrata velike nade i mogućnost promjene i najtežih ljudskih stanja, jer mi ne znamo šta slijedeći trenutak može donijeti – ono na što mi uopće ne računamo.

Cijeli tekst u štampanom izdanju „Preporoda“

Subscribe to this RSS feed