Islamske teme

Miris Bosne u srcu Medine

Hiljadama kilometara daleko, na univerzitetu “sa kojeg sunce ne zalazi”, jedna bosanska sedmorka danima je slagala ideje.

Izgledalo je nemoguće prenijeti miris Bosne, ljepotu kaldrme, toplinu bosanske gostoprimljivosti, miris drveta i bosanske kahve koja se tek ispekla u šišu, zvuk mlina u kojem se naša kahva melje, dok u džezvi ključa voda.

Izgledalo je nemoguće čuti zvuk belegije dok njome kosibaša vješto oštri svoju skoro istrošenu kosu.

Izgledalo je nemoguće vidjeti sedmorku u bosanskoj nošnji, koja vedra i nasmijana lica dočekuje goste u svojoj skromnoj drvenoj kućici, koja tako podsjeća na onu staru bosansku kuću Mare Popović, sagrađenu 1840. godine.

Izgledalo je nemoguće…

Čežnja za toprakom
Ali bosanski inat, čežnja za toprakom, ljubav prema vatanu, dala su vjetar u leđa ovoj sedmorki da u što boljem svjetlu predstave svoju domovinu.

Bilo je i neprospavanih noći, i prespavanih ispita, i propuštenih predavanja. Bilo je i dana sa samo jednim obrokom. Bilo je i tovarenja greda dugih četiri metra u mala auta u koja jedva da po četverica mršavih ljudi može sjesti.

Bilo je i prosutog znoja, a ponekad i pomalo krvi od poneke posjekotine koju su “zaradili” glumeći iskusne stolare.

Bilo je i suza…

Bilo je svega…

Ali nije bilo odustajanja niti pesimizma. Važilo je pravilo: “zajedno smo jači!”

Odlučna sedmorka: Aldin, Džiha, Tica, Imran, Šefko, Belmin i Edis, uložili su svo svoje skromno znanje i iskustvo da bi izronila Bosna u srcu Medine!

Tako je i bilo…

Bosanska kućica
Zamirisa Bosna, prostrije se kaldrma, osjeti se toplina bosanske gostoprimljivosti, zamirisa drvo i bosanska kahva iz šiša, začu se i zvuk mlina. Začu se i zvuk belegije.

Zablista sedmorka u bosanskoj nošnji.

I na kraju, iz temelja niče bosanska kućica, u kojoj su se posjetioci iz preko sedamdeset država svijeta osjećali kao u Bosni!

Mada mala, bosanska soba odisala je širinom i davala do znanja da u njoj ima mjesta za sve.

Bijeli zidovi, na njima otvoreni pendžeri, šareni tkani ćilimi, drvena okrugla sinija i na njoj bakrena džezva, onaj gore ibrik na polici, sok od smreke i hošaf, taze sok od zove, drvena bešika ručno rezbarena, ono s merakom... nikad više „Bosne“ van Bosne!

I najzad, nije toliko ni važno koje će mjesto pripasti bosanskoj sedmorki koja je mnogima favorit, važan je ovaj osjećaj u grudima.

I evo danas šesti dan po redu, u četvrtak, ujedno i posljednji dan festivala, dođe kraj i toj kućici, koja, iako je dočekivala goste samo šest dana, ugostila toliko nacija, što neka kuća neće uspjeti ni za šest stoljeća!

Pisao bih još, ali…

Prenu me Džiha: “pristavider nam jednu!”

Ote mi se misao…

“Kako bolan nema Bosne, a i u Medini bosanska kahva miriše!”

Bh. sedmorka
Sedmorku čine: Aldin Hasić, Abdullah Džihić, Abdullah Tričić, Belmin Muharemović, Edis Selmanović, Imran Duranović i Šefik Delalović.

"Festival kultura i naroda u Medini je izuzetna prilika da svaka država pokaže sve svoje ljepote i znamenitosti koje posjeduje. Ovu priliku smo prepoznali i pokušali da je iskoristimo na najbolji mogući način", kazao je Aldin Hasić.

"Za nas učesnike ovo takmičenje je od ogromnog značaja jer imamo priliku da predstavimo našu domovinu i tradiciju u gradu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Budući da smo kilometrima udaljeni od Bosne, svaka poveznica sa domovinom odagna nam nostalgiju, tako da smo došli na ideju da napravimo našu tradicionalnu bosansku kuću od drveta. Ponosni smo na uloženi trud uz nadu da ćemo ostvariti što bolji uspjeh", rekao je Šefik Delalović.

"Ponosan sam što u šarenilu kultura i nacija imam priliku da predstavim našu lijepu Bosnu raznim vrstama posjetilaca od onih koji prvi put čuju za Bosnu i u njima probudim želju da nas posjete, do onih koji su u Bosni bili nekoliko puta i sa osmijehom na licu se prisjećaju tih posjeta. Posebno se sretnim osjećam kad nam neko dođe u posjetu i kaže da je obišao preko 70 paviljona i da je naš nadaleko najljepši", riječi su Belmina Muharemovića.

Reisu-l-ulema mladima: Ne bojte se ljudi, bojte se Boga

Sarajevo, 27. april 2017. (MINA) - Uprava za vjerske poslove Rijaseta u saradnji sa Kancelarijom Reisu-l-uleme danas je organizovala Prvi predramazanski susret reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića sa mladima iz Bosne i Hercegovine pod motom „Mladi budućnost Zajednice“. Skup je održan u sali Doma mladih Centar „Skenderija“. Skupu su prisustvovali i koordinatori muftijstava i medžlisa za rad s mladima, a pored obraćanja zvanica upriličen je i prigodan program kojeg su predvodili hor Medžlisa Sarajevo i Armin Muzaferija.

Šef odjela za mekteb i mlade u Rijasetu dr. Enes Svraka na ovom skupu je predstavio i projekat Mreže mladih, koji će okupljati mlade iz cijele BiH i dijaspore. Riječ je o projektu koji je prvobitno osnovalo i uspješno implementiralo na svom području Muftijstvo sarajevsko.
U svome obraćaju mladima Reisu-l-ulema je skrenuo pažnju na značaj vjere u životu čovjeka kao i na značaj institucionalnog organizovanja muslimana na ovim prostorima kroz instituciju Islamske zajednice. Pozvao je mlade da čuvaju islamsku tradiciju Bošnjaka na ovim prostorima te dodao:

„Za naše pretke Bosna je uvijek bila više od zemlje, ona je ideja za koju se živjelo i žrtvovalo. Bosna je u našim venama, ona je naša domovina, naš dom. Pod pojmom Bosna svakako mislim i na Hercegovinu i Sandžak, kao neodvojive dijelove stare Bosne. Kako bismo mogli doživjeti i razumjeti Bosnu valja nam se zaputiti u njenu prošlost, u vrijeme njenih banova i kraljeva, njenih vezira i kapetana, njenih političara i državnika: Kulin-bana, kralja Tvrtka, Ferhat-bega Sokolovića, Gazi Husrev-bega, Huseina-kapetana Gradaščevića, Mehmeda Spahe, Džemala Bijedića, Alije Izetbegovića i drugih.

Bosna je više od onoga što mi jesmo, ona je ideja koja se nosi kao vjera da je moguće na njenom platnu slikati, različitim bojama, sliku svijeta koji je različit, a jedinstven. Za takvu sliku potrebni su umjetnici posebna duha i širine. Naši djedovi su to imali u sebi. Bosna nije jednodimenzionalna, ona nije prosta, ona je složena i razigrana. Bosna se održava i hrani bogatom prošlošću života u zajedništvu, doživljaja patnji i radosti, poraza i pobjeda, slave i padova. Sve je to utkano u našu svijest, naše tijelo i naš duh. Ono što vam želim prenijeti jeste da ne dozvolite da vam je otimaju.

Bosna je autentična sa svim svojim duhovnim tradicijama koje vama mladim ljudima u svom materijalnom izrazu jednako pripadaju: i judaizam i kršćanstvo i islam.

Bosna, to je zajednička riječ za sve njih. Neka vas ne zbunjuje njeno kontroverzno nasljeđe, jer sudbina Bosne ne izvire primarno iz njega, već iz duha koji se rađa iz onoga što još nije bilo. To je njen zamršeni identitet koga nikada njeni dušmani neće razumjeti, a vi u njega morate vjerovati.

Vrijeme odgovornosti već kuca na vaša vrata. Morat ćete preuzeti odgovornost za zemlju. Vaši preci su je čuvali za vas. Kada sutra preuzmete odgovornost za javne poslove, učinite to čestito, na opće dobro svih ljudi. Hoćete li uspjeti zavisit će od toga kakvu zemlju ostavljate onima poslije vas. Da biste je mogli predati u ruke svojim nasljednicima, morate razumjeti emanet Bosne, koji se nadaje kao odgovornost, a ne privilegija koju javna funkcija donosi.

Moj vam je savjet ne bojte se ljudi, bojte se Boga. Ne dozvolite da vas zbune i obeshrabre, hrabro preuzmite emanet odgovornosti za svoju Zemlju i ispunite ga. Budite hrabri i odlučni, uvjereni da trudom i Allahovim proviđenjem, s iskrenim nijetom, možete uspjeti na putu Dobra.

Naša maksima je kur'anska: Vjerovati i činiti dobra djela!“ - rekao je reisu-l-ulema Kavazović.

Direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH mr. Nusret-ef. Abdibegović je u svome izlaganju poručio da se od mladih očekuje da sa jedne strane usvoje tradicionalne društvene vrijednosti, norme, a sa druge da prihvate promjene i budu protagonisti i nosioci novih ideja koje neće biti na uštrb identiteta kojem pripadaju. „Mladi su suočeni da kroz izazove vremena doprinose povijesnim tokovima sadašnjosti i kreiranju budućnosti“- rekao je između ostalog direktor Abdibegović, koji je uručio i nagrade pobjednicima konkursa za najbolju hutbu o mladima.

Šef odjela za mekteb i mlade u Rijasetu dr. Enes Svraka na ovom skupu je predstavio i projekat Mreže mladih, koji će okupljati mlade iz cijele BiH i dijaspore. Riječ je o projektu koji je prvobitno osnovalo i uspješno implementiralo na svom području Muftijstvo sarajevsko.

Gdje je nestao rahmet?

Savremeni način života doveo je do rasipanja životne energije, nemira i nezadovoljstva što na kraju rezultira akumulacijom stresa koja dovodi do različitih društvenih poremećaja. Svjedoci smo svakodnevnih loših dešavanja oko nas, crna hronika u dnevnoj štampi zauzima sve veći broj stranica, internetom se šire strašne vijesti velikom brzinom Ljudi su izgubili rahmet i osjećaj za konstruktivnu kritiku. Ponose se etiketom čovjeka “kratkog fitilja” i svaki savjet smatraju povikom protiv njih iz kojeg se rađa nasilnički odbrambeni stav. U vrijeme Poslanika s.a.w.s. savjet i kritika primali su se kao poklon. Onaj ko vam je ukazao na pogrešku smatrao se iskrenim prijateljem. Rijetko se susrećemo sa ljudima lijepog ahlaka. Svi se takmičimo u disciplini “čiji je fitilj kraći”, loše ponašanje se toleriše i smatra normalnim, a lijep gest i ruka prijateljstva nas ostave bez riječi. Gdje griješimo? Šta nas je to udaljilo od savjeta i života Poslanika s.a.w.s. i njegovih ashaba?!

Omer r.a. poznat po svojoj pravednosti, žestini i oštrini uzimao je savjet sa zahvalnošću, posebno u doba svoj hilafeta. Bilo mu je jako važno da ga ima ko posavjetovati, ukazati mu na grešku i usmjeriti ga. Želio je znati kako bi se ljudi čiji je on vođa ponašali kad bi ga dunjaluk obuzeo i kad bi dunjaluku dao prednost nad islamom i muslimanima. Jednom prilikom je upitao skupinu: “O ljudi, šta biste rekli kad bih ja zbog dunjaluka ovako nadmeno podigao svoju glavu?!” Ljudi su šutjeli. Od straha niko ništa ne reče. Omer, r.a., ponovi isto pitanje: “Šta biste rekli kad bih ja zbog dunjaluka ovako nadmeno podigao svoju glavu?!” Opet niko ništa ne reče. On ponovi isto pitanje treći put, nakon čega ustade jedan ashab i reče: “Allaha mi, vladaru pravovjernih, kad bi ti zbog dunjaluka glavu tako nadmeno podigao, mi bismo našim sabljama uradili ovo.” Ovaj ashab se nije bojao i otvoreno mu je rekao da bi ga oni pogubili, bez obzira na njegovu snagu i žestinu. Želići da ga zaplaši, Omer povika snažnim glasom: “Šta si rekao?!” – “Allaha mi, vladaru pravovjernih, kad bi ti zbog dunjaluka glavu tako nadmeno podigao, mi bismo našim sabljama uradili ovo”. “Hvala Allahu” – reče Omer – “pobojao sam se da neće niko ustati i podići svoj glas. Bojao sam se za sebe da me niko, bojeći me se, neće smjeti posavjetovati. Sad sam miran!”[1]

Osobe koje imaju problem sa primanjem savjeta su obično one kojima je ovladao njihov ego. Takve osobe su obično duhovno prazne, bez osjećaja unutrašnje ispunjenosti i često su jako nesigurne. Svako ko im uputi savjet ili konstruktivnu kritiku njihov ego proglasi za neprijatelja. Svoju nesigurnost takvi ljudi pokušavaju prikriti zauzmanjem nasilničkog odbrambenog stava kako bi zastrašili imaginarnog protivnika. U odnosima bilo koje vrste sa takvim profilom ličnosti, nužno je biti izuzetno strpljiv, razuman i popustljiv. Allah, dž.š., obraćajući se Poslaniku, s.a.v.s., kaže: “Samo Allahovom milošću ti si blag prema njima, a da si osoran i grub, razbježali bi se od tebe. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se s njima! A kada se odlučiš, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega!” (Alu Imran,159)

Nikada ne smijemo dopustiti da pomislimo da smo veći i bolji od drugih. To što je neka osoba u određenom trenutku još uvijek duhovno nezrela, ne znači da će takva i ostati. Na nama je da osaburimo, zahvalimo se dragom Allahu na razumu i razumijevanju vjere koju nam je dao, i uputimo dovu da omekša srce svima nama.

Za Akos.ba piše: Alma Kazić

Senaid Zajimović: Praksa uvakufljavanja nije prestala i u najgorim vremenima

Vakufska direkcija i ove godine organizira sedmu po redu manifestaciju „Dani vakufa u BiH“ koja će se održati u periodu od 21. do 29. aprila u Sarajevu, Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci, Jajcu, Bužimu i Kiseljaku.

Tim povodom razgovarali smo sa dr. Senaidom Zajimovićem, direktorom Vakufske direkcije BiH.

Budi blag!

Jedan prijatelj mi je ispričao priču o bračnom paru iz neke od evropskih država, koji su, zbog posla, došli u arapski svijet. Par godina nije ništa čuo za njih, kada je iznenada saznao da su se i oni i njihova djeca odmetnuli od vjere.

Kako učiti iz vlastitih grešaka

Najčešći razlog zbog kojeg mnogi ne uspjevaju da ostvare svoje ciljeve, jeste strah. Mnogi se pribojavaju toga da budu u krivu, da pogreše, da ne ostavre uspjeh, ispadnu glupi i pokušavaju nove stvari. Upravo taj strah ih paralizira i odvlači od našeg istinskog potencijala.

Subscribe to this RSS feed