Duhovnost

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?
Sam čin posta, prema upućenima, star je koliko i samo čovječanstvo. Na post nas upućuju mnoge stare civilizacije kao i sve monoteističke religije. Ostavljajući svakom pojedincu njegove primarne, vjerske razloge posta kao posebnog znaka odanosti i poštovanja prema religiji i Bogu, te duhovne beneficije posta onima koji su o tome stručni i kompetentni propovijedati ili Onome koji o tome može suditi, osvrnut ćemo se na zdravstvene, višestruko medicinski dokazane prednosti, u ovom slučaju ramazanskog posta.

13/06/2017

Izvor fotografije: https://www.facebook.com/pages/MiM-Ramazanski-planer/674665549249352
Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook168Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page
Piše: Dr. Kenan Vrca

Sredinom 20. stoljeća dolazi do svojevrsne erupcije popularnosti naučnog istraživanja i zagovaranja posta kao metode liječenja, te isticanja njegovih zdravstvenih prednosti.

„Post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog trakta kao i centralnog nervnog sistema, te normalizuje i balansira metabolizam“, pisao je Dr. Allan Cott jedan od radikalnih zagovornika liječenja postom u svojoj knjizi „Post kao način života“, dok francuski naučnik i biolog, dobitnik Nobelove nagrade Dr. Alexis Carrel govoreći o zdravstvenom aspektu posta kaže: „Tokom posta, u tijelu se dešavaju složeni i neobjašnjivi procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispire sve spojeve u organizmu i mijenja ih.“

Međutim, najdalje je u zvaničnim kvalifikacijama posta kao metode liječenja otišao američki naučnik Dr. Herbert M. Shelton (1895-1985), čije navode iz knjige „Post može da vam spasi život“ medicinski zagovornici posta i danas citiraju: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: proširene vene, čir na želucu, astma, kolitis, bronhitis, akutna i hronična upala slijepog crijeva, sve vrste probavnih poremećaja, kamen u uritarnom traktu i u žuči, glaukom ..“. Shelton dalje navodi da se postom odmara tijelo, olakšava i pospješuje rad probavnog sistema, olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje, izoštrava vid (čovjek poslije posta dva puta bolje vidi), uklanjaju se toksini i čisti se organizam, pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja, podmlađuje i revitalizira, te štiti od gojaznosti.

Objavljene su mnoge studije o prednostima ramazanskog posta, a zvanični početak bar što se novijeg doba tiče, predstavljala bi Internacionalna konferencija održana 1996. godine u Kazablanci, Maroku, organizovana od strane Fondacije za zdravlje u Ramazanu, inače fondacije preminulog marokanskog kralja Hasana II. Na konferenciji je prezentirano više od 50 studija relevantnih naučnika, uključujući Dr. Solimana (Jordan), Dr. Azizi (Iran), Dr. Naomani i Athar (SAD), među čijim zaključcima su da ramazanski post ima beneficijarne efekte na ljudsko zdravlje, pogotovo na nivo šećera u krvi, nivo pritiska krvi, lipidni profil i tjelesnu težinu. Istovremeno, nikakvi nepovoljni efekti nisu primijećeni.

Iako ramazanski post ne mora nužno utjecati na gubitak kilograma, članak objavljen u septembru 2008. godine u poznatom Washington Post-u, dao je nagovijestiti da najpriznatiji doktori-dijetetičari sve češće koriste prednosti ramazanskog posta pri propisivanju dijeta i terapija pretilim pacijentima.

Prema njihovim preporukama, umjesto prejedanja i obilnih iftara sačinjenih od visokokaloričnih jela i šećera, postači koji žele smršati mogu jednostavno pojesti zdravo večernje jelo sačinjeno od supe, svježeg hljeba ili drugih ugljikohidrata, datula i kozijeg sira! Inače, ovo su tradicionalna ramazanska jela za pojedina podneblja, za razliku od naše tradicionalne balkanske ramazanske trpeze koje ipak obiluje masnoćama i mesom.

Naime, zalaskom sunca sami biramo kakve ćemo namirnice unositi u organizam, one kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, poput cjelovitih žitarica ili drugih namirnica bogatih ugljigohidratima ili pak visokokalorične namirnice i one bogate industrijskim šećerom. Ukoliko se odlučimo na prvi izbor, on za sobom povlači dvojaku prednost, najprije ćemo zdravije iftariti, unoseći namirnice bogatije hranjivim tvarima a siromašnije kalorijama, te ćemo najzad, vrlo jednostavno, biti manje gladni tokom posta, obzirom da ćemo od tvari kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, duže biti energični i samim tim i lakše kontrolisati glad i žudnju za hranom.

Jedan od najpriznatijih naučnih časopisa o prehrani i nutricionizmu, „Nutrition Journal“ objavio je 2010. godine studiju gdje ističe da iako postoji opći konsenzus da post tokom Ramazana ne izaziva negativne posljedice na zdravlje čovjeka, kod istraživanih postača primijećen je ogroman unos masnoća večernjih obroka, odnosno iftara, te im je preporučen unos manjih ili nikakvih količina mesa odnosno životinjskih proteina.

Nadalje, prema članku Dr. Razeen Mahroof-a objavljenom u Arab News-u 2010. godine, što duže postiš, nivo šećera u krvi ti opada, iz razloga što prilikom posta organizam energiju crpi iz pohranjene glukoze. S druge strane, dijabetičari bi se trebali posavjetovati sa doktorima prije donošenja odluke o postu, te se svakako educirati o pravilnoj ishrani i životnim navikama.

Dakle, oni koji pak imaju viši nivo šećera u krvi, a nije im dijagnosticiran dijabetes, zasigurno će imati koristi od posta.

Studija iz 1997. godine, objavljena u renomiranom medicinskom časopisu „Annals of Nutrition Metabolism“, demonstrirala je i dokazala da post smanjuje nivo lošeg tzv. LDL holesterola za 8%, triglicerida za 30% dok istovremeno povećava dobre (HDL) nivoe za 15%, čime ustvari post direktno štiti srce od kardiovaskularnih oboljenja!

Dakle, ramazanski post, ukoliko se obrati pažnja na prehranu i navike, itekako povoljno može uticati na zdravlje čovjeka, a samim tim za postače predstavlja odličnu priliku za novi početak, promjenu životnih navika, balansiranje organizma i moguće liječenje uzroka a ne posljedica eventualnog oboljenja, te je s tog aspekta, nama koji se bavimo Integrativnom medicinom, naročito interesantan i preporučljiv.

Zato, svim postačima u preostalim ramazanskim danima želimo mnogo odlučnosti, mira i zdravlja, a one koje podstaknemo na post makar iz zdravstvenih razloga puno sreće i uspjeha u svojim naumima. I samo podsjećanja radi…savjeti izneseni o načinu prehrane tokom ramazanskog posta jednako vrijede i za Ramazanski bajram! A kako drugačije …ili što bi Hipokrat, otac moderne medicine rekao: „Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest“.

http://www.nap.ba

Četiri stranice Kur'ana nakon svakog namaza su dovoljne za hatmu u ramazanu

Hafiz Edin Fajković je rođen u Bihaću, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a trenutno je apsolvent na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. Prvi njegovi doticaji s Kur'anom desili su se još u mektebu džamije Fethije gdje započeo svoje prve korake u hifzu, a koje je nastavio na Islamskom pedagoškom studiju u sekciji za hifz kod dr. Hajrudina Hodžića, što je na kraju krunisao najvećim životnim ostvarenjem titulom hafiza.

Razgovarao: Fahrudin Vojić

U ramazanskom intervju za portal Akos.ba uputio je nekoliko kratkih savijeta vezanih za ramazan i Kur'an.

Akos.ba: Kolika je vrijednost učenja Kur'ana u ramazanu?

Najveća vrijednost Kur'ana je upravo u ovom mubarek mjesecu, ako još uzmemo u obzir da se jedan harf u ramazanu vrijednuje do sedamdeset puta, to znači da učeći jednu stranicu možete zaraditi oko 17.000 sevapa.

Akos.ba: Dajte našim čitaocima neki stimulans da se posvete učenju Božije Knjige?

Sam ramazan po sebi je dovoljan stimulans za učenje Kur'ana, jer sam pomen ramazana asocirana nas na Kur'an. Svi poznati imami su kad dođe mjesec ramazan prekidali sve svoje aktivnosti i posvećivali se samo učenju Kur'ana.

Akos.ba: Može li se ramazan iskoristiti za hifz i kako?

Kada je u pitanju hifz Kur'ana mnogi nastoje da nauče puno, ali je bolje naučiti manje a kvalitetnije. Ramazan je dobra prilika da se učvrsti ono što se već naučilo, a teravije dobro dođu onima koji su negdje softe i imami da ponavljaju svoj hifz u ovom namazu.

Oni koji žele da nauče Kur'an napamet, moraju znati da taj put zahtjeva puno odricanja i vremena, pa čak i do desetak sati dnevno. A što se tiče druženja s Kur'anom kada su u pitanju ostali koji ne hifzaju, oni u ramazanu mogu na vrlo jednostavan način da prouče hatmu, po sistemu četiri stranice poslje svakog namaza i dnevno po tom sistemu uspjeće da prouče džuz u jednom danu i tako do kraja ramazan dati hatmu.

Akos.ba: Vaša poruka za kraj?

Poznato je da se u mjesecu ramazanu primaju dove, iskoristite to i objedinite nijjet, dovu i učenje Kur'ana u cilju iskorištavanja bereketa ramazana kako bi zaradili što više sevapa i naučili nešto od Kur'ana.

Akos.ba

Svijest o Allahu – smisao posta

Svijest o Allahu (takvaluk) je riznica u kojoj su sakupljena sva dunjalučka i ahiretska dobra. Blagodati koje Allah, dž.š., u Kur'anu obećava onima koji su ga svjesni, su obuhvatile dunjalučki život, smrtni čas i Vječno boravište.

Allah obećava svoju stalnu podršku svjesnima u ajetu: „I znajte da je Allah na strani onih koji su Allaha svjesni„ Tewba, 36.

Na dunjaluku im je podnošenje poteškoća i halal opskrba data: „a onome koji je Allaha svjestan, On će izlaz naći i opskrbiće ga odakle se i ne nada” Talak, 2 i 3.

Sigurna nagrada za djela pripada svjesnima: „O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti.” Ahzab, 70-71.

Allahova ljubav im je osigurana: „Allah zaista voli pobožne“, Tevvba, 4.

Ukazivanje počasti i ugleda dobijaju oni koji su svjesni Allaha: „Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga je najsvjesniji.“ Hudzurat, 13.

Allah, dž.š., u pogledu posta kaže: „Vjernici, propisuje vam se post kao što je propisan onima prije vas kako biste Allaha bili svjesni“ Al-Baqara.

Zašto je post idealna tehnika za treniranje svijesti o Allahu?

Zato što je svjesnosti najveća zapreka nefs (ego), koji je sve dok ima snage obuzet nepokornošću, došaptavanjem vesvesa i ometanjem prisutnosti u sadašnjem trenutku. Nefs pojačanim ibadetom i posebno izgladnjivanjem gubi tu snagu.

Danas je među istraživačima iz raznih oblasti, počevši od psihologije, preko filozifije, do kvantne fizike, prisutno nastojanje da se čovjeku pristupa kao kompletnom i upotpunjenom biću koje ima sve što mu je ptrebno za izbalansiran život. U skladu s ajetom „zaista smo čovjeka stvorili u potpunom skladu“ sve su češće spoznaje o vrijednosti korištenja unutarnjih resursa i potencijala, koje svaki pojedinac ima i koje su mu sasvim dovoljne za uspjeh.

Među mnogobrojnim blagodatima, kojima je Allah , dž.š., počastio čovjeka, jeste i sposobnost svjesnosti. „Svijest nije tvoj um. Ako bi, recimo, tvoj um bio sijalica, onda bi svijest bila struja koja je osvetljava. Prigušeno svjetlo svijesti u umu uzrokuje zbunjenost, nerazumijevanje i na kraju patnju. Um ozaren sviješću smiren je i prisutan. Zrači spokojnom nježnošću koja umiruje druge ljude.“ Frank Kinslow

Najveća svjetlost koja osvjetljava naše biće i svaki segment života jeste svijest o Allahu. Svijest o Allahu je lijek za sve vrste bolesti i poremećaja kao i uzrok bogatstva i izobilja.

Bilo da čovjeka zadesi neki belaj, odnosno iskušenje, ili hoće da ostvari unapređenje već postojećih potencijala i resursa, najblji put za to jeste svjesnost. Prvi korak ka promjeni jeste postati svjetan izvjesne situacije.

Jedan od mnogobrojnih kur'anskih primjera osvještavanja belaja jeste primjer Ejjuba,a.s., koji u iskušenju kaže: „Gospodaru moj, mene je zaista zadesila šteta, a Ti si od svih milostivih Najmilostiviji.“ Kada postanemo svjesni situacije u kojoj se nalazimo, prirodnom potrebom naš um traži pokretačku snagu u obliku motivacije, da se pokrene iz te situacije. Nema bolje motivacije od Milostivog čija je milost veća od svake druge koju smo iskusili ili zamislili. Taj osjećaj odgovornosti za belaj koji nas je zadesio (ne koji nam je neko napravio i sl.) već daje čovjeku polet, a vjera i nada u neizmjernu Milost je vjera u siguran izlaz, uspjeh.

Sadašnji trenutak je trenutak u kojem jedino možemo doživjeti svjesnost. Da bi čovjek bio svjestan Allaha na ispravan način, neophodno je da prije toga bude svjestan Njegovih robova i ostalih stvorenja. Put do svijesti o Allahu jeste preko svijesti o Njegovim stvorenjima i blagodatima koje nas svakodnevno okružuju i na koje nailazimo.

Prije svega postanimo svjesni sebe, svoga bića, svih njegovih komponenti i dijelova. Postanimo svjesni svoga daha. Zatim to povezimo za Allaha, našeg Gospodara. Sve je od Njega i On sve s razlogom stvara. Razmišljanje o tom razlogu je svijest o Allahu. Razmišlajnje o svakoj Njegovoj naredbi zabrani, te svrsi svega toga je svijest o Allahu. Postupci u skladu sa tim spoznajama su svijest o Allahu.

I svjesne o Allahu napada „sablazan šejtanska“, međutim oni se brzo „podsjete i odjednom im bude jasan vid“ Al-A'raf. Onaj ko svakodnevno preispituje svoje podsjećanje na Allaha kroz razne prilike i stvorenja on će se lahko u vremenu „napada“ sjetiti i postati svjestan svoga Gospodara.

Jednostavan način održavanja svijesti prilikom djelovanja je u tri koraka:

samooporučivanje duši – podsjećanje duše na smisao i svrhu zbog koje je stvorena, zbog koje je na ovome svijetu. Ukazivanje duši na ispravno posupanje u određenom djelu
samonadzor – praćenje svoje duše/nefsa i njene reakcije u toku djela. Da li se pojavljuje oholost, zavidnost i sl.
Samoobračun – analiziranje ponašanja i rezultata nakon obavljenog djela. Preispitivanje iskrenosti i uopšte kontrole pod kojom je naša duša.
Kada čovjek stupa po ovome principu neće mu se desiti da ima djelo van kontrole razuma i svjesnosti. Neće mu se desiti ni da su mu iskušenja van kontrole, kao ni blagodati.

Svijest je tolika blagodat da je Allah dao poseban ibadet kao trening za istu – post. Zato je onome ko je svjestan Allaha i sa tom sviješću spava i spavanje njegovo služenje Allahu. Zato je onome ko je svjestan svakog svog udisaja i izdisaja i pritom Onoga koj mu svaki udisaj daje, kao novu priliku, u zikru, odnosno tesbihu sve dok diše.

Osvijestimo svoj post, svoje ibadete, svoje postupke. Izliječimo svoj život!

Za Akos.ba piše: hfz. Hidajeta Mahalbašić

Primjer pravilne ishrane tokom posta

Vrlo često čujemo opće preporuke kako bismo se trebali hraniti tokom ramazana, šta bismo trebali izbaciti, kako ne trebamo pretjerivati i sl. Međutim, kada nam je potrebno da primijenimo te savjete često smo zbunjeni i ne znamo kako ih provesti u praksu. Zato, donosimo primjer jednodnevnog jelovnika, a odnosi se na dane ramazana tokom ljeta, tj. kada su dani dugi, a noći kratke.

31/05/2017

Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page

IFTAR

Nekoliko hurmi i čaša vode sa nekoliko kapi limuna

Prekidanje posta hurmama nije samo vjerska praksa, nego je zdravstveno vrlo korisno. Nakon što postite oko 18 sati i probava odmara, uspori, jednostavni šećeri iz hurme već u ustima podstiču probavu na rad, počinje lučenje enzima prvo u ustima, a potaknuto time i u ostalim dijelovima probavnog sistema. Time se probava budi i biva spremna na ostatak obroka koji uskoro dolazi. Pijenje vode je vrlo bitno obzirom na ljetne tople dane i pojačano znojenje, potrebno je uraditi dobru hidrataciju, a to se najbolje radi tako što pijete vodu u manjim gutljajima i češće. Veće količine vode opterećuju probavu i vjerovatno ćete osjetiti potrebu da popijete odjednom nekoliko čaša tečnosti, ali suzdržite se i dobro rasporedite pijenje vode od iftara do sehura. U vodu ucijedite nekoliko kapi limuna kako bi se lakše uklonila sluz koja se nakupi u probavi tokom posta.

Voćna salata ili sezonska voćka

Nakon hurme i vode bilo bi dobro da pojedete nešto od voća iz istog razloga zbog kojeg se jede i hurma. Voće se uglavnom vrlo brzo vari, tako da ćete biti spremni na ostatak obroka za kratko vrijeme. Osim toga, voće je bogato vodom, što je pohvalno da biste lakše unijeli organizmu vrlo potrebu vodu. U nekim zemljama običaj je da se post prekida voćnom salatom u koju su pomiješane hurme, pa se nakon pauze jede glavni obrok.

Pauza

Nakon voća bi bilo dobro napraviti pauzu od petnaestak minuta, kako bi probava imala priliku da bude spremna na ostatak jela koje planirate jesti. Ova pauza je vrlo bitna kako ne biste bili u iskušenju da navalite na jelo, od čega biste imali samo štetu (nadimanje, opterećenost probave, bolovi u stomaku, pospanost, tromost, nemogućnost dobre apsorpcije hranjivih materija itd.). Ovu pauzu možete iskoristiti za vjerske aktivnosti.

Glavno jelo

Bilo bi dobro da pojedete povrtnu supu koja nije masna i lako se vari. Inače, kada je u pitanju iftar u dugim ljetnim danima potrebno je jesti lako i brzo varljivu hranu, dok se za sehur treba jesti hrana koja se sporo vari. Supa je dobra i zato što sadrži vodu, ali i zbog nutritivnog sadržaja. Nakon supe možete pojesti neko lagano jelo koje obvezno treba sadržati dosta zelene salate. Primjer takvoog jela: piletina sa brokulom.

MEĐUOBROK

Bilo bi dobro da napravite pauzu oko 2 sata i ne jedete više ništa do međuobroka. Obzirom na to da je kod nas kafa sastavni dio iftarskog obroka, bilo bi najbolje da se kafa pije 2 sata nakon obroka, a uz to se može pojesti i neki lagan zdravi slatkiš, kao na primjer kolač s makom. Najbolje bi bilo da se izbjegne pijenje kafe, jer ona doprinosi dehidrataciji (za jednu šolju kafe potrebno je popiti 1 čašu vode da se nadoknadi tečnost). Osim kafe, i crni čaj djeluje na isti način.

Ukoliko ne pijete kafu i ne jedete slatko kao međuobrok, onda možete pojesti jedan lagani obrok, kao npr. vege rižoto.

Kada su u pitanju dugi ljetni dani posta, za iftar i međuobrok (za razliku od inače) NE trebate jesti integralne žitarice, voće s korom i općenito hranu bogatu vlaknima, kao ni masnu hranu, jer je kratko vrijeme između iftara i sehura i nećete imati vremena da provarite iftar ili međuobrok, a već će biti vrijeme za sehur, tako da ćete opteretiti probavu i jedan obrok će ometati drugi.

SEHUR

Sehur je obrok koji nikako ne trebate preskakati. Na njega se tijelo oslanja za energiju za cijeli dan, tako da treba biti dobro izbalansiran i sadržavati sve potrebe nutrijente. Sehur treba da sadrži proteine, zdrave ugljikohidrate i masnoće, kao i namirnice bogate vitaminima, mineralima i vodom. Sehur u stvari, predstavlja glavni obrok.

Prije glavnog obroka za sehur možete pojesti npr. porciju lubenice ili dinje, koje su bogate vodom, kao i vitaminima i mineralima.

Za sehur možete napraviti npr. krem čorbu s leblebijama i patlidžan s piletinom. Uz to servirajte svježu salatu po vašem izboru. Ukoliko ne možete bez hljeba, neka to obavezno bude integralni hljeb.

I opet, ne zaboravite pijuckati vodu!

Pripremila: dr. Safija Softić-Namas

Liječenje postom umjesto lijekovima

Zdrav čovjek ima hiljadu želja, bolestan samo jednu – da ozdravi. Put do zdravlja vodi preko stomaka, pa se post preporučuje ne samo iz vjerskih, nego i medicinskih razloga. Ramazanski post traje 30 dana, tokom kojih se na prirodan način iz organizma izbacuju svi otrovi.

29/05/2017

Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page
Ustezanje od vode za tijelo je teže nego ustezanje od hrane, jer bez vode čovjek može živjeti samo 15 dana, a bez hrane čovjek može izdržati 60 dana. Upravo zato po islamu post je ograničen na period od zore do zalaska sunca. U to vrijeme svaki postač treba da duhovno ojača, preispita sebe i svoje postupke, testira snagu volje, strpljenje i toleranciju.

Post povećava energetske potencijale, jača imunološki sistem, podstiče ozdravljenje, obnavlja krvne stanice, ubrzava metabolizam, topi salo, poboljšava san…. Ovaj popis bi mogao ići dalje, jer se postom izoštrava um, povećava fizička i mentalna produktivnost, poboljšava mentalno i emocionalno stanje, te potiče dugovječnost. Sve u svemu blagodati posta su ogromne i vrijedi se na njih posebno osvrnuti.

Čišćenje organizma od toksina

Image result for detoksikacijaTokom posta jetra intenzivira svoje aktivnosti. Tijelo se oslobadja toksina kroz mokraćni mjehur i debelo crijevo. Na početku posta javljaju se glavobolja, slabost, nervoza i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijim topljenjem nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Tri do četiri dana nakon početka posta organizam poseže za rezervama bjelančevina i masnoća iz tijela. Loš zadah i neprijatan miris tjelesnih izlučevina znak su da se organizam čisti od toksina. Drugi stepen posta (3. do 7. dan) uključuje čišćenje sluzi, masnoća, odumrlih stanica i drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Nakon samo tri dana posta želja za jelom je smanjena, a organizam pun energije jer se počinje izlučivati endorfin koji ublažuje bol i podiže raspoloženje.

Smanjen rizik od moždanog udara

Stručnjaci američkog Nacionalnog instituta za prehranu tokom Ramazana proveli su istraživanje u Tunisu nad 30 zdravih osoba. Rezultat je pokazao da je kod postača nivo dobrog holesterola povećan za 20 posto. Loš holesterol se taloži na stijenkama krvnih žila, što uzrokuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dobar holesterol ima suprotan učinak. Potrošnja zasićenih masnoća povećava nivo lošeg holesterola. Tijekom posta tijelo troši dio svojih masnih rezervi, koje pomaže u smanjenju holesterola u krvi, a time i smanjuje rizik od moždanog udara.

«Odmor» za srce

Image result for srce radU normalnim okolnostima 10% od iznosa krvi koja je potrebna srcu, odlazi na probavni sistem. Tokom gladovanja, taj postotak se smanjuje, jer srce radi manje intenzivno i troši manje krvi. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata. Manje hrane u crijevima znači manji pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem.

Smanjenje krvnog pritiska

Related imageSmanjena koncentracija tjelesnih tekućina tokom posta pozitivno utječe na bubrege i dovodi do smanjenja krvnog pritiska. Za vrijeme gladovanja smanjuje se koncentracija soli kao što su natrij, kalcijum oksalat i fosfat, što spriječava formiranje kamenca i tumora.

Podmlađivanje organizma

Ljudsko tijelo je savršen organizam u kojemu se radja i umire više od 2,5 miliona stanica. Organizam je toliko inteligentan da za vrijeme posta prvo jede svoje štetne djelove (izrasline, tumore, bolesna tkiva…).Gladovanjem tijelo počinje više raditi i aktivirati obnavljanje stanica. Cjelokupni organizam se osvježava, obnavlja i podmladjuje.

Gubitak kilograma

Image result for dijetaKada 30 dana u svoj organizam unosite ograničene količine hrane i pića sasvim je normalno da dodje do gubitka kilograma. Prema američkom doktoru Herbertu Šeltonu kada ne uzimamo hranu, organizam se hrani deponovanim rezervama koje se nalaze u krvi, kostima, u jetri, u žlijezdama, pa čak i u samim ćelijama od kojih se tijelo sastoji. U njima se nalazi skladište proteina, masti, šećera, vitamina i minerala, pa tkiva prelaze na korišćenje rezervi obrnutim redom u odnosu na njihovu važnost u organizmu. Prva na redu za trošenje je mast.

Čistija koža

Isto kao i u krvi, tako i u našem organizmu post smanjuje udio vode, a ova činjenica doprinosi liječenju mnogih bolesti kože i dovodi do poboljšanja imuniteta. U odnosu na nepostače, vrlo je mala mogućnost da će postač oboliti od kožnih bolesti koje se prenose preko velikih područja tijela. S postom isčezavaju alergije, migrene, akne, a pozitivno djeluje i na liječenje raka.

Olakšan rad probavnog sistema

Post olakšava rad probavnog sistema, jer se u organizam unosi manje hrane i pića. Sam tim smanjuje se kiselost želuca, od koje pate milioni osoba širom svijeta. Ujedno se smanjuju rizik od peptičkog ulkusa, koji nastaje zbog narušene ravnoteže između agresivnih faktora (želučana kiselina, pepsin i dr.) i obrambenih mehanizama sluznice gastrointestinalnog trakta (mukus, bikarbonati, mikrocirkulacija, prostaglandini i dr.). Naučnici su se složili da se zahvaljujući postu s varenja hrane energija usmjerava na druge značajnije aktivnosti.

Preventiva kod dijabetesa

Image result for dijabetesIzvrsna prilika za regulisanje rada gušterače je suzdržavanje od hrane i pića. Gušterača izlučuje inzulin, koji pretvara šećer u suhe ili masne tvari koje se akumuliraju u tkivima. Kod osoba s povećanom tjelesnom težinom i velikim brojem masnih stanica pojačana je potreba za inzulinom, ali nakon nekog vremena gušterača postaje umorna i više ga ne može proizvesti. Javlja se umor, iscrpljenost, žedj i pojačano mokrenje, što nagovještava dijabetes. Debele osobe trebale bi postiti jer će njihovo tijelo tokom posta potrošiti 97% masnoće, a i gušterači će biti omogućeno da radi normalnije.

Poboljšanje vida

Image result for eyePoslije posta čovjek vidi dva puta bolje, jer se s postom vid izoštrava. Post smanjuje unutrašnji pritisak očne jabučice, što je posebno značajno kod pacijenata koji imaju glaukom ili oboljenja mrežnice.

PMS

Post smanjuje sadržaj vode u krvi, što dovodi do njezina zadebljanja i smanjenja težine krvi od 26%. Količina krvi u žilama se smanjuje, a povećava oslobađanje prostaglandina. Zato post može umanjiti bolove kod PMS-a.

Razlika izmedju posta i dijete

Post se često poistovjećuje s dijetom. No ova dva izraza se dosta razlikuju. Dijeta je poseban režim ishrane, s odabranim namirnicama i unaprijed odredjenim pravilima. Tada govorimo o apstinenciji ili suzdražavanju od unosa odredjene hrane i pića. Kod Ramazanskog posta od zore do zalaska sunca morate se potpuno suzdržavati od unosa hrane i pića, što kao nuspojavu ima gubitak kilograma.

Izgubljeni kilogrami mogu se po završetku mjeseca posta duplo vratiti, ukoliko ne budete paziti na ishranu.Zato vrijedi na kraju ovog teksta citirati poznatog arapskog doktora El-Harisa b. Keldeha, koji kaže: „Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu glavni je lijek!“

http://www.moje-zdravlje.ba

Ramazanskim postom do zdravih nervnih ćelija?

„A da postite – bolje je za vas, kad biste znali!“ (El-Bekare, 184)

Sigurna sam da rijetki od nas, usljed brojnih aktivnosti u pokušaju da ostvarimo naš puni ramazanski potencijal, razmišljaju i o tome kako ramazanski post utiče na naš organizam. Isto tako sam sigurna da su mnogi primjetili da se u organizmu zaista dešavaju neke promjene tokom tridesetodnevnog suzdržavanja od jela, pića i dr. zabrana od zore do zalaska sunca. Pretraživanjem interneta veoma lahko je zaključiti da ramazanski post donosi oprečna mišljenja naučnika u vezi sa korisnosti odnosno štetnosti posta po naše zdravlje. Tako brojne studije navode da je primjećen gubitak tjelesne mase kod postača podvrgnutih istraživanju, dok su prema drugima postači dobili na kilaži. Ovakvi sukobljavajući rezultati se mogu pripisati kulturološlim razlikama u hrani kojom iftarimo i sehurimo, individualnim razlikama u količini koju pojedemo, fizičkoj aktivnosti kao i razlikama u dužini dana u odnosu na mjesto postača na svijetu.

Generalni konsenzus je takav da je post u potpunosti siguran za zdrave individue ali da on nosi određene rizike za osobe sa postojećim oboljenjima. Ipak, ovi rizici su u islamu izbjegnuti, obzirom da naš Gospodar preko Kur’ana Časnog ne zahtjeva post od bolesnih, putnika, trudnih žena, dojilja, kao i onih koji poste velikom poteškoćom, uz naravno, adekvatnu kompenzaciju.

Potencijalne koristi ramazanskog posta koje se navode u naučnim tekstovima su odmor probavnog i urinarnog sistema, smanjenje nivoa holesterola u krvi, umjereni gubitak na kilaži, psihološke beneficije itd., ali ono što smo mi iz Divithane htjeli podijeliti sa vama je interesantno istraživanje Dr Marka P. Mattsona, šefa laboratorije za neurološke nauke pri Nacionalnom institutu za starenje. On je posvetio godine testirajući efekte intermitentnog posta na miševe. Mattson je sa svojim kolegama zaključio da post može doprinijeti sprječavanju Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti, te infarkta.

U jednom od svojih radova on navodi kako dijetetske restrikcije mogu produžiti životni vijek i povećati otpornost na bolest. Skorašnje studije su pokazale da ove restrikcije imaju dalekosežan efekt na moždane funkcije i otpornost na povredu i bolest. Dijetetske restrikcije mogu zaštiti neurone od degeneracije u životinjskim modelima pomenutih oboljenja. One mogu i povećati sposobnost mozga da se odupre starenju i povrati funkciju nakon povrede. Interesantno je da povećanje intervala između obroka može imati pozitivne efekte na mozak i sveukupno zdravlje miševa.

Mattson još navodi da nije dovoljno reducirati kalorijsku unos da bismo postigli ovaj efekat na mozak. On smatra da je bolje praktikovati intermitentni post u kojem se ne unosi gotovo ništa, nakon kojeg će slijediti period u kojem se jede koliko želi. Mattsonovo istraživanje navodi da bi post jednom ili dva puta sedmično mogao zaštititi mozak od degenerativnih bolesti.

Gospodar ne samo da naređuje post zdravim muslimanima tokom ramazana, već preko svog Poslanika a.s. propagira intermitentni post tokom cijele godine (ponedjeljkom i četvrtkom), pa su mnogi, vjerujem, bez mnogo problema ovu priču povezali sa islamskim propisima i preporukama. U toku su daljnja istraživanja kojima je cilj da dosadašnja saznanja koreliraju sa čovjekom, a čiji pozitivan ishod bi za nas predstavljao još jedan od nebrojenih dokaza Allahove mudrosti.

„A Allah sve zna i mudar je.“ (Al-Anfal, 71)

divithana.com

Ramazan: oslobađanje od iluzije

Ramazan je stigao i s njegovim dolaskom muslimani će ući u jednu od najboljih i najljepših škola života. Mjesec posta je škola vjere, duhovnosti, svijesti, davanja, solidarnosti, pravde, dostojanstva, jedinstva i zajedništva. Ni manje ni više. To je mjesec kada samoispitivanje muslimana treba biti najdublje, mjesec njihovog najvećeg doprinosa čovječanstvu.

27/05/2017

Kako napraviti dobar ramazanski plan

Ramazan, koji je pred nama, može biti prekretnica poslije koje ćemo zakoračiti u život potpune osvještenosti, sigurnosti, ljubavi, radosti i, u svakom segmentu, izvrsnosti. Zato, pripremimo se da bismo u potpunosti iskoristili mjesec bremenit blagodatima.

Podijelit ću vlastito iskustvo iz predramazanske pripreme, čiji je rezultat bio da poslije svakog ramazana ostvarim nove, do tada nevjerovatne, ciljeve na putu ličnog uspjeha.

Najbolja priprema za ramazan je planska priprema uz zapisivanje postavljenih ciljeva. Ciljevi koji se ne zapišu ostaju samo želje.

Allah, dž.š., se kune perom: “Nun. Tako mi pera i onoga što ona pišu u redove.” (Al-Qalam, 1). Mnogi mufessiri zakletve u Kur’anu razumijevaju, kao i Ebu Kasim el-Kušejri, koji kaže: “Zakletva nečim je iz dva razloga: zbog vrline (vrijednosti) određene stvari ili njene koristi.”

Pošto se Allah, dž.š., kune perom ukazuje nam na vrlinu i korist zapisivanja, kako u svrhu pamćenja prilikom učenja tako i u svrhu podsjećanja zarad ustrajnosti na putu do cilja.

Da bismo došli do vlastitih ciljeva, koji su samo naši, ne prepisani od nekog drugog ili nečija očekivanja od nas, neophodno je proći nekoliko faza.

Klanjati istihara-namaz (namaz za odluku) radi sigurnosti u ispravan izbor misije.
Napisati izjavu o misiji, odnosno o svrsi svoga postojanja na ovome Svijetu.
U skladu sa misijom odgovoriti na pitanje: Koja je moja uloga i koji su mi zadaci na ovom Svijetu, ovdje i sada?
Prateći misiju i u skladu sa definisanom ulogom i zadacima postaviti sebi dugoročne ciljeve: ciljeve koje ćemo ostvariti za 5 godina i sl.
Postaviti konkretne ciljeve koje ćemo realizirati do sljedećeg ramazana (za godinu dana).
U skladu sa godišnjim ciiljevima odrediti ramazanske ciljeve, imajući na umu, da u ramazanu obavljamo najveći dio posla. Naprimjer, ako postavljamo za cilj da za godinu dana naučimo Kur’an napamet tada u ramazanu planiramo ostvariti jednu četvrtinu posla do realizacije cilja. Neophopdno je napraviti skalu mjerljivosti ostvarenja godišnjieg cilja da bismo odredili četvrtinu ili više, koju ćemo realizirati u ramazanu.
Nije rijetka pojava da su hafizi Kur’ana godinu ili dvije učili pola Kur’ana napamet, a drugu polovicu bi prelazili u toku jednog ramazana.

Kada su nam jasni ramazanski ciljevi, prelazimo na “to do” listu ili spisak neophodnih priprema za uspješnu realizaciju ciljeva. Lista će obuhvatati sve ciljeve i datume do kojih se određene pripreme trebaju obaviti. Ove pripreme se obavljaju u periodu prije ramazana.
Jako je bitno imati na umu da u ramazanu već realiziramo ciljeve kojima je vremenski rok 21. ili posljednji dan ramazana. Prema tome izrađujemo ramazanske “to do” liste, gdje su pri vrhu zapisani dnevni ciljevi, za svaki dan ramazana, a ispod cilja spisak neophodnih svakodnevnih postupaka za njegovu realizaciju.
Prilikom pripreme i prilikom realizacije imajmo na umu posebne trenutke za dovu, u kojima tražimo Allahovu, dž.š., podršku u radu i trudu.

Iskoristimo ovaj ramazan da ostvarimo izvrsnost u svemu čime se bavimo, jer – vjerniku ne dolikuje drugačije osim izvrsnosti!

Za Akos.ba piše: hfz. Hidajeta Mahalbašić

Veza sa Stvoriteljem

Istinsko samopouzdanje proizilazi iz smisla našeg života i našeg odnosa sa Allahom. Za vjernika, kao i svaki drugi koncept, izvor samopouzdanja dolazi iz njegove veze sa Allahom, dž.š., i iz tevhida koji označava vjerovanje u Jednog Boga, Koji upravlja cijelim kosmosom (Rububije), koji je jedinstven u svojim imenima i atributima (esma ve sifaat) i da On jedini zaslužuje da bude obožavan i da mu se pokoravamo. Samopouzdanje kod vjernika proizilazi iz njegovog ubjeđenja u to da će mu Stvoritelj pomoći u teškim situacijama. U ovom poglavlju diskutirat ćemo o nekim primarnim vjerovanjima koja su usko vezana za naše samopouzdanje.

Smisao života

Život bez svrhe nema smisla, dosadan je i depresivan. Mnogi ljudi širom svijeta, tragaju za svrhom života i mnogo sati je potrošeno na filozofske rasprave o tome. Ljepota islama je ta što nam svrha života nije skrivena. Ona je jasno navedena u Kur'anu i pokazana nam je kroz život poslanika i pravednih prethodnika.
Allah kaže: „I nisam stvorio ljude i džine osim da mi ‘ibadet čine”(Ez-Zarijat 51:56)
On nas također poziva da razmislimo o sljedećem pitanju: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se nećete povratiti?” (El-Mu'minun, 115)

Svrha života koja je jasno navedena je: “da obožavamo Allaha” ali to se ne prevodi uvijek ispravno u današnjem vremenu. Ono što se podrazumijeva pod obožavanjem i kako da ispunim tu svrhu je nešto što mnogim ljudima treba objasniti.

Obožavanje (Ubudije) u arapskom jeziku znači pokornost i robovanje. Ono nije ograničeno na obredoslovlje, već podrazumijeva da svaki dio našeg života bude u skladu sa pokornosti Allahu. Brak, posao, odmor i slobodno vrijeme, svi ti akti mogu biti obožavanje kada su učinjeni na način koji zadovoljava Allaha i sa ispravnom namjerom. Svrha života jeste da živimo život tako da udovoljimo Allahu, a čineći to, obezbjedit ćemo sebi još bolji život na budućem svijetu. Iako je temelj obožavanja jasan i specifičan, izvan toga ima mnogo prostora za izbor vlastitog puta koji je u skladu sa Šerijatom. Moramo ispuniti osnovne odgovornosti promatrajući pet islamskih šarta, izbjegavajući velike grijehe i živeći život u skladu sa Allahovim naredbama. Izvan toga možeš izabrati da robuješ Allahu na različite načine, pa tako i kroz obrazovanje, islamske studije, medicinsku praksu, filantropiju ili bilo šta drugo što je dobro. Ti znaš vlastite sposobnosti, darove i strasti najbolje od svih. Pronađi nešto za čim si strastven a čime je Allah zadovoljan i posveti život tome. Razumijeti ovo je ključno za samopouzdanje. Visina samopouzdanja ovisi od toga kako smo uskladili naš život sa našom svrhom. Ljudi koji žive za veću svrhu nastoje ostvariti balans između samopouzdanja i skromnosti, jer su njihovi životi vrijedni življenja i jer su prepoznali veličinu njihovog Stvoritelja nad njima samima. Prepoznavanje svrhe života i svakodnevni rad na tome, čini čuda u pogledu našeg samopouzdanja. Svaki dan se budite energični i spremni da radite na ostvarenju vaših dnevnih ciljeva, jer radite za veći cilj sa Allahom na vašoj strani.

Izvor: Ismail Kamdar „Best of Creation – An islamic guide to self-confidence“

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

Šta kaže savremena medicina o postu?

Danas sve više naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg skoro pa da nema zdravog i ispravnog načina života. Još uvijek postoji otpor kod pojedinih naučnika iz prostog razloga sto je danas zapadna civilizacija predvodnik nauke pa i medicine a zapadnjaci su mahom ateisti i nemogu da uvide spoj izmedju vjere i vjerskih propisa sa jedne strane i moderne nauke, zasnovane na dokazima sa druge strane. Ali tendencije su da se ta distanca polako smanjuje.

Postom, koji bi trebao prerasti u način življenja savremenog čovjeka, po mišljenju stručnjaka možemo mnogo učiniti za naše zdravlje, psiho-fizičku kondiciju i ljepotu. Opisuju ga kao „operaciju bez noža“.

U uslovima savremenog načina života, u kojem smo svakodnevno pod raznim psihičkim opterećenjima te se neredovno hranimo, a sama hrana je bogata raznim otrovima, pesticidima, bojama, aditivima, konzervansima, emulgatorima itd, čišćenje od otrovnih tvari nagomilanih u našem organizmu suzdržavanjem od hrane postaje zanimljivije nego ikad. Periodičnim suzdržavanjem od hrane možemo pročistiti i regenerisati kako sistem za probavu, tako i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i pomladiti.

Uspostavljanje složenih fizioloških procesa u tijelu za vrijeme bolesti, poznatih kao gubitak apetita je ustvari automatsko uspostavljanje posta od strane našeg organizma. Naši stari bi kazali:“ ako jedeš kada si bolestan onda hraniš svoju bolest“.

I zaista danas je medicina na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju probavni organi da ograniči ili potpuno prekine unos hrane. To je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu koja je narušena bolešću.

Takođe ta duhovna atmosfera koja je prisutna za vrijeme posta ublažava odnosno amortizuje stresne situacije, pogotovo kada je u pitanju psiho-socijalni stres.

Hronični umor, glavobolja, nadutost, loša probava, razdražljivost, može značiti da vaše tijelo pati, da je puno toksina i da treba odmor. Sve češće se savjetuje najjeftinije, potpuno prirodno rješenje – post.

Alternativna medicina

Terapiju gladovanjem tridesetih godina prošlog vijeka afirmirao je dr. Otto Buchinger i pod imenom »totalna terapija« provodi se na mnogim alternativnim klinikama u svijetu iako službeno nije priznata. Zanimljivo je da se za vrijeme terapije ne preporučuje smanjivanje tjelesnih aktivnosti i apstinencija od hrane u većini slučajeva omogućava nastavak svakodnevnih aktivnosti. Uz sve to, koristan je svjež zrak, tjelesna aktivnost, kupke, tuširanja, saune, oblozi, glina.

Danas u svijetu (SAD-u, Rusiji, Engleskoj, Njemačkoj…) postoje klinike koje preporučuju post, zavisno od vrste i težine oboljenja. Post kao terapija traje tri do šest nedjelja.

Cilj je takve terapije detoksikacija, odnosno čišćenje organizma od štetnih uticaja svakodnevne prehrane koja sadrži previše proteina, masti, alkohola, nikotina, kofeina i rafiniranih namirnica.

Pored toga, u Americi danas postoji medicinska udruženje koja obučava ljekare koji se žele specijalizirati na području “terapeutskog posta”.

Za Akos.ba piše: mr. sci. med. Adem Zalihić

Subscribe to this RSS feed