Dobitnik nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu dokazao da je post zdravstveno koristan

 

Yoshinori Ohsumi, biolog iz Japana, 2016. godine., dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu „za otkriće mehanizma autofagije (autophagy).”

U saopćenju za javnost Komiteta  Nobelove nagrade navodi se: „Ohsumijevo otkriće dovelo je do nove paradigme u našem razumijevanju kako ćelija obrađuje svoj sadržaj. Njegova otkrića su otvorila novo načino razumijevanje temeljne važnosti autofagije za velik broj fizioloških procesa, kao što su prilagođavanje gladi i odgovor na infekciju.”

Autofagija je proces korištenje i recikliranje nepotrebnih ili disfunkcionalnih ćelijskih komponenti koje se nakupljaju u ćelijama.

Pojam „autofagija” potječe od dvije grčke riječi i sažeto znači „samo-jedenje.” Autofagija je svojstvena živim organizmima, uključujući i ljudska bića.

Zahvaljujući autofagiji ćelije se rješavaju viška dijelova, a organizam nepotrebnih ćelija.

Japanski stručnjak naučno je obrazložio da je post dobar za zdravlje. Autofagija postaje posebno intenzivna kada je organizam pod stresom, naprimjer, kad se posti. U ovom slučaju ćelije proizvode energiju pomoću unutrašnjih resursa,  uključujući i patogene bakterije.

Otkriće dobitnika Nobelove nagrade ukazuje na to da su suzdržavanje od hrane i post zdravi za tijelo i da se tijelo na taj način čisti, što potvrđuje i nagrada Komiteta Nobelove nagrade.

Prema Ohsuminim kolegama, autofagija štiti organizam od prerane senilnosti. Ovaj proces vjerojatno čak i pomlađuje organizama stvaranjem novih ćelija, uklanjanjem neispravnih proteina ​​i oštećenih unutarćelijskih organa od njih, održavajući ih tako u dobrom stanju.

Pripremio: Abdullah Nasup

Read more...

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?
Sam čin posta, prema upućenima, star je koliko i samo čovječanstvo. Na post nas upućuju mnoge stare civilizacije kao i sve monoteističke religije. Ostavljajući svakom pojedincu njegove primarne, vjerske razloge posta kao posebnog znaka odanosti i poštovanja prema religiji i Bogu, te duhovne beneficije posta onima koji su o tome stručni i kompetentni propovijedati ili Onome koji o tome može suditi, osvrnut ćemo se na zdravstvene, višestruko medicinski dokazane prednosti, u ovom slučaju ramazanskog posta.

13/06/2017

Izvor fotografije: https://www.facebook.com/pages/MiM-Ramazanski-planer/674665549249352
Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook168Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page
Piše: Dr. Kenan Vrca

Sredinom 20. stoljeća dolazi do svojevrsne erupcije popularnosti naučnog istraživanja i zagovaranja posta kao metode liječenja, te isticanja njegovih zdravstvenih prednosti.

„Post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog trakta kao i centralnog nervnog sistema, te normalizuje i balansira metabolizam“, pisao je Dr. Allan Cott jedan od radikalnih zagovornika liječenja postom u svojoj knjizi „Post kao način života“, dok francuski naučnik i biolog, dobitnik Nobelove nagrade Dr. Alexis Carrel govoreći o zdravstvenom aspektu posta kaže: „Tokom posta, u tijelu se dešavaju složeni i neobjašnjivi procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispire sve spojeve u organizmu i mijenja ih.“

Međutim, najdalje je u zvaničnim kvalifikacijama posta kao metode liječenja otišao američki naučnik Dr. Herbert M. Shelton (1895-1985), čije navode iz knjige „Post može da vam spasi život“ medicinski zagovornici posta i danas citiraju: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: proširene vene, čir na želucu, astma, kolitis, bronhitis, akutna i hronična upala slijepog crijeva, sve vrste probavnih poremećaja, kamen u uritarnom traktu i u žuči, glaukom ..“. Shelton dalje navodi da se postom odmara tijelo, olakšava i pospješuje rad probavnog sistema, olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje, izoštrava vid (čovjek poslije posta dva puta bolje vidi), uklanjaju se toksini i čisti se organizam, pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja, podmlađuje i revitalizira, te štiti od gojaznosti.

Objavljene su mnoge studije o prednostima ramazanskog posta, a zvanični početak bar što se novijeg doba tiče, predstavljala bi Internacionalna konferencija održana 1996. godine u Kazablanci, Maroku, organizovana od strane Fondacije za zdravlje u Ramazanu, inače fondacije preminulog marokanskog kralja Hasana II. Na konferenciji je prezentirano više od 50 studija relevantnih naučnika, uključujući Dr. Solimana (Jordan), Dr. Azizi (Iran), Dr. Naomani i Athar (SAD), među čijim zaključcima su da ramazanski post ima beneficijarne efekte na ljudsko zdravlje, pogotovo na nivo šećera u krvi, nivo pritiska krvi, lipidni profil i tjelesnu težinu. Istovremeno, nikakvi nepovoljni efekti nisu primijećeni.

Iako ramazanski post ne mora nužno utjecati na gubitak kilograma, članak objavljen u septembru 2008. godine u poznatom Washington Post-u, dao je nagovijestiti da najpriznatiji doktori-dijetetičari sve češće koriste prednosti ramazanskog posta pri propisivanju dijeta i terapija pretilim pacijentima.

Prema njihovim preporukama, umjesto prejedanja i obilnih iftara sačinjenih od visokokaloričnih jela i šećera, postači koji žele smršati mogu jednostavno pojesti zdravo večernje jelo sačinjeno od supe, svježeg hljeba ili drugih ugljikohidrata, datula i kozijeg sira! Inače, ovo su tradicionalna ramazanska jela za pojedina podneblja, za razliku od naše tradicionalne balkanske ramazanske trpeze koje ipak obiluje masnoćama i mesom.

Naime, zalaskom sunca sami biramo kakve ćemo namirnice unositi u organizam, one kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, poput cjelovitih žitarica ili drugih namirnica bogatih ugljigohidratima ili pak visokokalorične namirnice i one bogate industrijskim šećerom. Ukoliko se odlučimo na prvi izbor, on za sobom povlači dvojaku prednost, najprije ćemo zdravije iftariti, unoseći namirnice bogatije hranjivim tvarima a siromašnije kalorijama, te ćemo najzad, vrlo jednostavno, biti manje gladni tokom posta, obzirom da ćemo od tvari kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, duže biti energični i samim tim i lakše kontrolisati glad i žudnju za hranom.

Jedan od najpriznatijih naučnih časopisa o prehrani i nutricionizmu, „Nutrition Journal“ objavio je 2010. godine studiju gdje ističe da iako postoji opći konsenzus da post tokom Ramazana ne izaziva negativne posljedice na zdravlje čovjeka, kod istraživanih postača primijećen je ogroman unos masnoća večernjih obroka, odnosno iftara, te im je preporučen unos manjih ili nikakvih količina mesa odnosno životinjskih proteina.

Nadalje, prema članku Dr. Razeen Mahroof-a objavljenom u Arab News-u 2010. godine, što duže postiš, nivo šećera u krvi ti opada, iz razloga što prilikom posta organizam energiju crpi iz pohranjene glukoze. S druge strane, dijabetičari bi se trebali posavjetovati sa doktorima prije donošenja odluke o postu, te se svakako educirati o pravilnoj ishrani i životnim navikama.

Dakle, oni koji pak imaju viši nivo šećera u krvi, a nije im dijagnosticiran dijabetes, zasigurno će imati koristi od posta.

Studija iz 1997. godine, objavljena u renomiranom medicinskom časopisu „Annals of Nutrition Metabolism“, demonstrirala je i dokazala da post smanjuje nivo lošeg tzv. LDL holesterola za 8%, triglicerida za 30% dok istovremeno povećava dobre (HDL) nivoe za 15%, čime ustvari post direktno štiti srce od kardiovaskularnih oboljenja!

Dakle, ramazanski post, ukoliko se obrati pažnja na prehranu i navike, itekako povoljno može uticati na zdravlje čovjeka, a samim tim za postače predstavlja odličnu priliku za novi početak, promjenu životnih navika, balansiranje organizma i moguće liječenje uzroka a ne posljedica eventualnog oboljenja, te je s tog aspekta, nama koji se bavimo Integrativnom medicinom, naročito interesantan i preporučljiv.

Zato, svim postačima u preostalim ramazanskim danima želimo mnogo odlučnosti, mira i zdravlja, a one koje podstaknemo na post makar iz zdravstvenih razloga puno sreće i uspjeha u svojim naumima. I samo podsjećanja radi…savjeti izneseni o načinu prehrane tokom ramazanskog posta jednako vrijede i za Ramazanski bajram! A kako drugačije …ili što bi Hipokrat, otac moderne medicine rekao: „Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest“.

http://www.nap.ba

Read more...

Šta kaže savremena medicina o postu?

Danas sve više naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg skoro pa da nema zdravog i ispravnog načina života. Još uvijek postoji otpor kod pojedinih naučnika iz prostog razloga sto je danas zapadna civilizacija predvodnik nauke pa i medicine a zapadnjaci su mahom ateisti i nemogu da uvide spoj izmedju vjere i vjerskih propisa sa jedne strane i moderne nauke, zasnovane na dokazima sa druge strane. Ali tendencije su da se ta distanca polako smanjuje.

Postom, koji bi trebao prerasti u način življenja savremenog čovjeka, po mišljenju stručnjaka možemo mnogo učiniti za naše zdravlje, psiho-fizičku kondiciju i ljepotu. Opisuju ga kao „operaciju bez noža“.

U uslovima savremenog načina života, u kojem smo svakodnevno pod raznim psihičkim opterećenjima te se neredovno hranimo, a sama hrana je bogata raznim otrovima, pesticidima, bojama, aditivima, konzervansima, emulgatorima itd, čišćenje od otrovnih tvari nagomilanih u našem organizmu suzdržavanjem od hrane postaje zanimljivije nego ikad. Periodičnim suzdržavanjem od hrane možemo pročistiti i regenerisati kako sistem za probavu, tako i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i pomladiti.

Uspostavljanje složenih fizioloških procesa u tijelu za vrijeme bolesti, poznatih kao gubitak apetita je ustvari automatsko uspostavljanje posta od strane našeg organizma. Naši stari bi kazali:“ ako jedeš kada si bolestan onda hraniš svoju bolest“.

I zaista danas je medicina na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju probavni organi da ograniči ili potpuno prekine unos hrane. To je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu koja je narušena bolešću.

Takođe ta duhovna atmosfera koja je prisutna za vrijeme posta ublažava odnosno amortizuje stresne situacije, pogotovo kada je u pitanju psiho-socijalni stres.

Hronični umor, glavobolja, nadutost, loša probava, razdražljivost, može značiti da vaše tijelo pati, da je puno toksina i da treba odmor. Sve češće se savjetuje najjeftinije, potpuno prirodno rješenje – post.

Alternativna medicina

Terapiju gladovanjem tridesetih godina prošlog vijeka afirmirao je dr. Otto Buchinger i pod imenom »totalna terapija« provodi se na mnogim alternativnim klinikama u svijetu iako službeno nije priznata. Zanimljivo je da se za vrijeme terapije ne preporučuje smanjivanje tjelesnih aktivnosti i apstinencija od hrane u većini slučajeva omogućava nastavak svakodnevnih aktivnosti. Uz sve to, koristan je svjež zrak, tjelesna aktivnost, kupke, tuširanja, saune, oblozi, glina.

Danas u svijetu (SAD-u, Rusiji, Engleskoj, Njemačkoj…) postoje klinike koje preporučuju post, zavisno od vrste i težine oboljenja. Post kao terapija traje tri do šest nedjelja.

Cilj je takve terapije detoksikacija, odnosno čišćenje organizma od štetnih uticaja svakodnevne prehrane koja sadrži previše proteina, masti, alkohola, nikotina, kofeina i rafiniranih namirnica.

Pored toga, u Americi danas postoji medicinska udruženje koja obučava ljekare koji se žele specijalizirati na području “terapeutskog posta”.

Za Akos.ba piše: mr. sci. med. Adem Zalihić

Read more...
Subscribe to this RSS feed