Čuda Allahovog stvaranja: Zašto se srce ne umara kao ostali mišići?

Nakon napornog treninga, osjećate identičan bol u mišićima ruku, nogu, leđa, u trbušnim mišićima… Ipak, ne osjećate ništa slično u predjelu srca. Zbog čega je tako?

Tokom jednog minuta, srce kuca između 60 i 100 puta. Svakog minuta, svakog dana, svake godine, cijelog života. Međutim, za razliku od ostalih mišića, ne osjećamo bol u njemu usljed napora i stalne aktivnosti, prenosi Nationalgeographic.

Iako je srce mišić, ono nije sasvim isto kao ostali mišići u tijelu: za razliku od njih – skeletnih i glatkih mišića – ono je srčani mišić. I skeletnim mišićima i srčanom potrebna je energija za kontrakciju, a oba ova tipa dobijaju je iz mitohondrija, koje generišu adenozin-trifosfat (nukleotid važan za unutarćelijski transfer energije). Međutim, postoji jedna značajna razlika. Srčani mišić, naime, ima više mitohondrija nego skeletni mišići, pa zahvaljujući tako velikim zalihama energije ne mora, kao ostali mišići, da zastane i odmori se, niti u njemu osjećamo tipičan bol kakav se javlja u ostalim mišićima. Pored toga, srce se u velikim količinama snabdjeva kisikom i nutritijentima putem krvi.

Iako se srce ne zamara kao skeletni mišići, ono nije otporno na umor i povišen stres kakav pogađa mišiće usljed, recimo, dugog trčanja ili vožnje bicikla. Tokom ovakvih treninga, srce se „ne pita“ previše: ono samo reaguje na biohemijske signale koje mu tijelo šalje kako bi pojačalo srčani izlaz i održalo korak s visokim nivoom napora.

(Ne)stalna oštećenja

Iako često mislimo da je srce nesalomiv mišić, granice ipak postoje. Skorašnja istraživanja su pokazala da je nakon napornog rada čak i najzdravije srce sklono oštećenjima.

U jednoj studiji iz 2001. godine, naučnici su testirali rad srca atletičara koji su učestvovali u trci po visoravnima Škotske. Nakon 90 sati različitih sportskih aktivnosti, primjetili su da su srca sportista pumpala 10 procenata manje krvi na kraju trke nego prije njenog početka.

 

Kardiolog Juan Ešli, koji je bio zadužen za mobilnu laboratoriju uz pomoć koje je bio sproveden ovaj eksperiment, došao je do zaključka da, iako je srce atletičara nakon trke radilo slabije, rad je ubrzo regulisan, bez ikakvih oštećenja.

Iako je ovaj primjer pokazatelj da sportske aktivnosti ne moraju dovesti do trajnih oštećenja srca, sve više naučnih istraživanja ukazuje da veliki fizički napor može ostaviti posljedice na rad srčanog mišića.

U jednoj britanskoj studiji iz 2001. godine, naučnici su ustanovili da mladi sportisti i stariji koji se inače ne forsiraju previše nemaju oštećenja srčanog mišića, za razliku od osoba koje se redovno bave sportom.

Ipak, naučnici su se složili oko toga da se naporniji fizički trening nije pokazao kao veliki problem.

“Mnogo se ljudi bavi sportom kako bi održali svoje tijelo u formi, a što više vježbaju, rezultati su vidljiviji. Stoga, ne bismo trebali da sumnjamo u to da su vježbe, generalno gledano, odlične za zdrav život”, tvrde oni.

Akos.ba

 
Read more...

Naučno dokazano: Previše vremena provedenog ispred ekrana mijenja dječiji mozak

Istraživanje provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) je pokazalo da previše vremena provedenog ispred ekrana mijenja dječiji mozak, javlja Anadolu Agency (AA).

Klinika za dječije bolesti u Cincinnatiju je provela istraživanje u kojem su kod djece koja ispred ekrana provode više vremena nego što se preporučuje utvrđene razlike u dijelovima mozga koji podržavaju jezik i samoregulaciju.

Istraživači su ipak izjavili da još nije jasno kako pomenute promjene u mozgu utječu na kasniji djetetov razvoj.

Studija je provedena na 47 zdrave djece s područja Cincinnatija u dobi od 3 do 5 godina magnetskom rezonancom mozga kao i kognitivnim testiranjem.

John Hutton, vođa istraživanja, istakao je kako posljednjih decenija ljudi, a posebno djeca i tinejdžeri, sve više vremena provode pred ekranima, mobitela, kompjutera i televizora.

“Ovi rezultati jasno naglašavaju potrebu za razumijevanjem utjecaja vremena provedenog pred ekranom na mozak, posebno u fazama dinamičnog razvoja mozga u ranom djetinjstvu”, kazao je Hutton.

Istraživanje koje je već sada izazvalo veliku pažnju javnosti objavljeno je u naučnom časopisu “JAMA Pediatrics”.

Kanadsko istraživanje objavljeno u aprilu ove godine također je pokazalo da vrijeme provedeno ispred ekrana može utjecati na raspon pažnje kod predškolaraca.

Američka akademija za pedijatriju predlaže da djeca mlađa od 18 mjeseci trebaju izbjegavati sve aparate s ekranom osim razgovora putem videa. Za djecu između 2 i 5 godina, preporučuje se ograničavanje vremena provedenog ispred ekrana na sat dnevno.

Akos.ba

 

 
Read more...

Hadisi o nauci i njenoj vrijednosti

  • Za četiri osobe dospijeva nagrada i poslije smrti: onome koga smrt zateče dok je na Allahovom putu, onome koji podučava druge (znanostima), dospijeva mu nagrada sve dok se radi po tome čemu je podučio, onome koji ostavi nešto kao sadaku (vakuf), nagrada mu dospijeva sve dok traje to što je uvakufio (ili ostavio kao sadaku), i onome koji je ostavio dobro (odgojeno) dijete te ono uči dovu za njega.
  • Kad čovjek umre, prestane mu stizati nagrada za djela, osim od tri stvari: trajne sadake (vakufa), nauke kojom se (svijet) koristi i dobro odgojenoga (dobroga) dijeteta koje za njega dovu čini.
  • Kada imam malo oduži (džumu) namaz, a skrati hutbu, to je znak njegove učenosti. Zato, odužite namaz, a skratite hutbu. Zaista, ima rječitosti i govora koji opčinjuju i oduševljavaju (slušaoce).
  • Uzvišeni Allah neće oduzeti (ljudima) znanje na taj način što će im ga istrgnuti (izvaditi) iz njih (njihovih duša), nego će ga oduzeti tako što će uzeti učene ljude (dati da pomre ulema), pa kada ne ostavi učenjaka, ljudi će uzimati za vođe neznalice (latiti se neznalice). Te neznalice (džahili) će biti pitani (razna vjerska pitanja) i davati će odgovore (fetve) bez znanja. Tako će zalutati, a i druge u zabludu odvoditi.
  • Zaista meleki podmeću svoja krila onome koji traži nauku (zastiru ga svojim krilima) iz zadovoljstva (ljubavi) prema onome što traži.
  • Najbolje što čovjek može ostaviti iza sebe su tri stvari:
  • dobro dijete koje uči dovu za njega,
  • sadaka (vakuf, zadužbina) koja se koristi, a njemu od nje nagrada pristiže, i
  • znanje kojim se drugi koriste nakon njegove smrti.
  • Sedam osoba će primati nagradu (teći će im nagrada) i nakon njihove smrti, dok su u kaburu: onaj koji drugoga nečemu poduči, onaj koji provede tekuću vodu, onaj koji iskopa bunar, onaj koji zasadi palmu, onaj koji sagradi mesdžid (džamiju), osoba koja iza sebe u naslijedstvo ostavi Mushaf i osoba koja iza sebe ostavi dijete koje za nju traži oprost.
  • Za učenoga čovjeka moli svako pa čak i ribe u moru (morskim dubinama).
  • Traženje znanja (nauke) je dužnost svakog muslimana…
  • Prednost (vrijednost) učenjaka nad pobožnim je kao prednost (vrijednost) punog mjeseca nad ostalim zvijezdama (nebeskim tijelima).
  • Prednost (vrijednost) učenjaka nad pobožnim je kao prednost mene nad najnižim (najslabijim) od vas. Uzvišeni i Moćni Allah, dž.š., Njegovi meleki, stanovnici nebesa i Zemlje, pa čak i mrav u svome skrovištu, i riba, donose salavat na onoga koji podučava ljude dobru (hajru).
  • „Vežite“ znanje zapisivanjem (tj.zapišite ono što znate i što ste naučili kako biste se uvijek mogli podsjetiti).
  • Čovjek neće izaći iz svoje kuće u potrazi za naukom, a da mu Allah neće olakšati put do Dženneta.
  • Svakome ko izađe iz svoje kuće s namjerom da traži znanje meleki će podmetnuti svoja krila, zadovoljni s tim što on radi.
  • Primjer učenjaka koji podučava dobru (hajru), a na sebe zaboravlja, je kao primjer svijeće koja ljudima svijetli (osvjetljava), a sama sagorjeva.
  • Primjer onoga koji stiče znanje, a zatim ga ne prenosi drugima je kao primjer onoga koji gomila blago, ali ništa od njega ne udjeljuje (drugima).
  • Onaj ko drugoga nečemu poduči ima nagradu svih onih koji po tome budu radili, s tim što se neće (zbog toga) umanjiti nagrada onih koji rade.
  • Koji god čovjek sakrije znanje (i ne prenese ga na drugoga), nakon što mu ga je Allah, dž.š., dao, Allah će ga na Sudnjem danu okovati vatrenim okovima.

Izvor: Ovako je govorio Resulullah, Sujutijeva zbirka hadisa – sahih i hasen

Priredio: Salih ef. Indžić

 

Za Akos.ba pripremila: Fahreta Vreva

Read more...
Subscribe to this RSS feed