Primjer pravilne ishrane tokom posta

Vrlo često čujemo opće preporuke kako bismo se trebali hraniti tokom ramazana, šta bismo trebali izbaciti, kako ne trebamo pretjerivati i sl. Međutim, kada nam je potrebno da primijenimo te savjete često smo zbunjeni i ne znamo kako ih provesti u praksu. Zato, donosimo primjer jednodnevnog jelovnika, a odnosi se na dane ramazana tokom ljeta, tj. kada su dani dugi, a noći kratke.

31/05/2017

Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page

IFTAR

Nekoliko hurmi i čaša vode sa nekoliko kapi limuna

Prekidanje posta hurmama nije samo vjerska praksa, nego je zdravstveno vrlo korisno. Nakon što postite oko 18 sati i probava odmara, uspori, jednostavni šećeri iz hurme već u ustima podstiču probavu na rad, počinje lučenje enzima prvo u ustima, a potaknuto time i u ostalim dijelovima probavnog sistema. Time se probava budi i biva spremna na ostatak obroka koji uskoro dolazi. Pijenje vode je vrlo bitno obzirom na ljetne tople dane i pojačano znojenje, potrebno je uraditi dobru hidrataciju, a to se najbolje radi tako što pijete vodu u manjim gutljajima i češće. Veće količine vode opterećuju probavu i vjerovatno ćete osjetiti potrebu da popijete odjednom nekoliko čaša tečnosti, ali suzdržite se i dobro rasporedite pijenje vode od iftara do sehura. U vodu ucijedite nekoliko kapi limuna kako bi se lakše uklonila sluz koja se nakupi u probavi tokom posta.

Voćna salata ili sezonska voćka

Nakon hurme i vode bilo bi dobro da pojedete nešto od voća iz istog razloga zbog kojeg se jede i hurma. Voće se uglavnom vrlo brzo vari, tako da ćete biti spremni na ostatak obroka za kratko vrijeme. Osim toga, voće je bogato vodom, što je pohvalno da biste lakše unijeli organizmu vrlo potrebu vodu. U nekim zemljama običaj je da se post prekida voćnom salatom u koju su pomiješane hurme, pa se nakon pauze jede glavni obrok.

Pauza

Nakon voća bi bilo dobro napraviti pauzu od petnaestak minuta, kako bi probava imala priliku da bude spremna na ostatak jela koje planirate jesti. Ova pauza je vrlo bitna kako ne biste bili u iskušenju da navalite na jelo, od čega biste imali samo štetu (nadimanje, opterećenost probave, bolovi u stomaku, pospanost, tromost, nemogućnost dobre apsorpcije hranjivih materija itd.). Ovu pauzu možete iskoristiti za vjerske aktivnosti.

Glavno jelo

Bilo bi dobro da pojedete povrtnu supu koja nije masna i lako se vari. Inače, kada je u pitanju iftar u dugim ljetnim danima potrebno je jesti lako i brzo varljivu hranu, dok se za sehur treba jesti hrana koja se sporo vari. Supa je dobra i zato što sadrži vodu, ali i zbog nutritivnog sadržaja. Nakon supe možete pojesti neko lagano jelo koje obvezno treba sadržati dosta zelene salate. Primjer takvoog jela: piletina sa brokulom.

MEĐUOBROK

Bilo bi dobro da napravite pauzu oko 2 sata i ne jedete više ništa do međuobroka. Obzirom na to da je kod nas kafa sastavni dio iftarskog obroka, bilo bi najbolje da se kafa pije 2 sata nakon obroka, a uz to se može pojesti i neki lagan zdravi slatkiš, kao na primjer kolač s makom. Najbolje bi bilo da se izbjegne pijenje kafe, jer ona doprinosi dehidrataciji (za jednu šolju kafe potrebno je popiti 1 čašu vode da se nadoknadi tečnost). Osim kafe, i crni čaj djeluje na isti način.

Ukoliko ne pijete kafu i ne jedete slatko kao međuobrok, onda možete pojesti jedan lagani obrok, kao npr. vege rižoto.

Kada su u pitanju dugi ljetni dani posta, za iftar i međuobrok (za razliku od inače) NE trebate jesti integralne žitarice, voće s korom i općenito hranu bogatu vlaknima, kao ni masnu hranu, jer je kratko vrijeme između iftara i sehura i nećete imati vremena da provarite iftar ili međuobrok, a već će biti vrijeme za sehur, tako da ćete opteretiti probavu i jedan obrok će ometati drugi.

SEHUR

Sehur je obrok koji nikako ne trebate preskakati. Na njega se tijelo oslanja za energiju za cijeli dan, tako da treba biti dobro izbalansiran i sadržavati sve potrebe nutrijente. Sehur treba da sadrži proteine, zdrave ugljikohidrate i masnoće, kao i namirnice bogate vitaminima, mineralima i vodom. Sehur u stvari, predstavlja glavni obrok.

Prije glavnog obroka za sehur možete pojesti npr. porciju lubenice ili dinje, koje su bogate vodom, kao i vitaminima i mineralima.

Za sehur možete napraviti npr. krem čorbu s leblebijama i patlidžan s piletinom. Uz to servirajte svježu salatu po vašem izboru. Ukoliko ne možete bez hljeba, neka to obavezno bude integralni hljeb.

I opet, ne zaboravite pijuckati vodu!

Pripremila: dr. Safija Softić-Namas

Read more...

Liječenje postom umjesto lijekovima

Zdrav čovjek ima hiljadu želja, bolestan samo jednu – da ozdravi. Put do zdravlja vodi preko stomaka, pa se post preporučuje ne samo iz vjerskih, nego i medicinskih razloga. Ramazanski post traje 30 dana, tokom kojih se na prirodan način iz organizma izbacuju svi otrovi.

29/05/2017

Podjelite ovaj post sa prijateljima...Share on Facebook0Share on Google+0Tweet about this on TwitterShare on LinkedIn0Email this to someonePrint this page
Ustezanje od vode za tijelo je teže nego ustezanje od hrane, jer bez vode čovjek može živjeti samo 15 dana, a bez hrane čovjek može izdržati 60 dana. Upravo zato po islamu post je ograničen na period od zore do zalaska sunca. U to vrijeme svaki postač treba da duhovno ojača, preispita sebe i svoje postupke, testira snagu volje, strpljenje i toleranciju.

Post povećava energetske potencijale, jača imunološki sistem, podstiče ozdravljenje, obnavlja krvne stanice, ubrzava metabolizam, topi salo, poboljšava san…. Ovaj popis bi mogao ići dalje, jer se postom izoštrava um, povećava fizička i mentalna produktivnost, poboljšava mentalno i emocionalno stanje, te potiče dugovječnost. Sve u svemu blagodati posta su ogromne i vrijedi se na njih posebno osvrnuti.

Čišćenje organizma od toksina

Image result for detoksikacijaTokom posta jetra intenzivira svoje aktivnosti. Tijelo se oslobadja toksina kroz mokraćni mjehur i debelo crijevo. Na početku posta javljaju se glavobolja, slabost, nervoza i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijim topljenjem nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Tri do četiri dana nakon početka posta organizam poseže za rezervama bjelančevina i masnoća iz tijela. Loš zadah i neprijatan miris tjelesnih izlučevina znak su da se organizam čisti od toksina. Drugi stepen posta (3. do 7. dan) uključuje čišćenje sluzi, masnoća, odumrlih stanica i drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Nakon samo tri dana posta želja za jelom je smanjena, a organizam pun energije jer se počinje izlučivati endorfin koji ublažuje bol i podiže raspoloženje.

Smanjen rizik od moždanog udara

Stručnjaci američkog Nacionalnog instituta za prehranu tokom Ramazana proveli su istraživanje u Tunisu nad 30 zdravih osoba. Rezultat je pokazao da je kod postača nivo dobrog holesterola povećan za 20 posto. Loš holesterol se taloži na stijenkama krvnih žila, što uzrokuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dobar holesterol ima suprotan učinak. Potrošnja zasićenih masnoća povećava nivo lošeg holesterola. Tijekom posta tijelo troši dio svojih masnih rezervi, koje pomaže u smanjenju holesterola u krvi, a time i smanjuje rizik od moždanog udara.

«Odmor» za srce

Image result for srce radU normalnim okolnostima 10% od iznosa krvi koja je potrebna srcu, odlazi na probavni sistem. Tokom gladovanja, taj postotak se smanjuje, jer srce radi manje intenzivno i troši manje krvi. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata. Manje hrane u crijevima znači manji pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem.

Smanjenje krvnog pritiska

Related imageSmanjena koncentracija tjelesnih tekućina tokom posta pozitivno utječe na bubrege i dovodi do smanjenja krvnog pritiska. Za vrijeme gladovanja smanjuje se koncentracija soli kao što su natrij, kalcijum oksalat i fosfat, što spriječava formiranje kamenca i tumora.

Podmlađivanje organizma

Ljudsko tijelo je savršen organizam u kojemu se radja i umire više od 2,5 miliona stanica. Organizam je toliko inteligentan da za vrijeme posta prvo jede svoje štetne djelove (izrasline, tumore, bolesna tkiva…).Gladovanjem tijelo počinje više raditi i aktivirati obnavljanje stanica. Cjelokupni organizam se osvježava, obnavlja i podmladjuje.

Gubitak kilograma

Image result for dijetaKada 30 dana u svoj organizam unosite ograničene količine hrane i pića sasvim je normalno da dodje do gubitka kilograma. Prema američkom doktoru Herbertu Šeltonu kada ne uzimamo hranu, organizam se hrani deponovanim rezervama koje se nalaze u krvi, kostima, u jetri, u žlijezdama, pa čak i u samim ćelijama od kojih se tijelo sastoji. U njima se nalazi skladište proteina, masti, šećera, vitamina i minerala, pa tkiva prelaze na korišćenje rezervi obrnutim redom u odnosu na njihovu važnost u organizmu. Prva na redu za trošenje je mast.

Čistija koža

Isto kao i u krvi, tako i u našem organizmu post smanjuje udio vode, a ova činjenica doprinosi liječenju mnogih bolesti kože i dovodi do poboljšanja imuniteta. U odnosu na nepostače, vrlo je mala mogućnost da će postač oboliti od kožnih bolesti koje se prenose preko velikih područja tijela. S postom isčezavaju alergije, migrene, akne, a pozitivno djeluje i na liječenje raka.

Olakšan rad probavnog sistema

Post olakšava rad probavnog sistema, jer se u organizam unosi manje hrane i pića. Sam tim smanjuje se kiselost želuca, od koje pate milioni osoba širom svijeta. Ujedno se smanjuju rizik od peptičkog ulkusa, koji nastaje zbog narušene ravnoteže između agresivnih faktora (želučana kiselina, pepsin i dr.) i obrambenih mehanizama sluznice gastrointestinalnog trakta (mukus, bikarbonati, mikrocirkulacija, prostaglandini i dr.). Naučnici su se složili da se zahvaljujući postu s varenja hrane energija usmjerava na druge značajnije aktivnosti.

Preventiva kod dijabetesa

Image result for dijabetesIzvrsna prilika za regulisanje rada gušterače je suzdržavanje od hrane i pića. Gušterača izlučuje inzulin, koji pretvara šećer u suhe ili masne tvari koje se akumuliraju u tkivima. Kod osoba s povećanom tjelesnom težinom i velikim brojem masnih stanica pojačana je potreba za inzulinom, ali nakon nekog vremena gušterača postaje umorna i više ga ne može proizvesti. Javlja se umor, iscrpljenost, žedj i pojačano mokrenje, što nagovještava dijabetes. Debele osobe trebale bi postiti jer će njihovo tijelo tokom posta potrošiti 97% masnoće, a i gušterači će biti omogućeno da radi normalnije.

Poboljšanje vida

Image result for eyePoslije posta čovjek vidi dva puta bolje, jer se s postom vid izoštrava. Post smanjuje unutrašnji pritisak očne jabučice, što je posebno značajno kod pacijenata koji imaju glaukom ili oboljenja mrežnice.

PMS

Post smanjuje sadržaj vode u krvi, što dovodi do njezina zadebljanja i smanjenja težine krvi od 26%. Količina krvi u žilama se smanjuje, a povećava oslobađanje prostaglandina. Zato post može umanjiti bolove kod PMS-a.

Razlika izmedju posta i dijete

Post se često poistovjećuje s dijetom. No ova dva izraza se dosta razlikuju. Dijeta je poseban režim ishrane, s odabranim namirnicama i unaprijed odredjenim pravilima. Tada govorimo o apstinenciji ili suzdražavanju od unosa odredjene hrane i pića. Kod Ramazanskog posta od zore do zalaska sunca morate se potpuno suzdržavati od unosa hrane i pića, što kao nuspojavu ima gubitak kilograma.

Izgubljeni kilogrami mogu se po završetku mjeseca posta duplo vratiti, ukoliko ne budete paziti na ishranu.Zato vrijedi na kraju ovog teksta citirati poznatog arapskog doktora El-Harisa b. Keldeha, koji kaže: „Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu glavni je lijek!“

http://www.moje-zdravlje.ba

Read more...

Ramazanskim postom do zdravih nervnih ćelija?

„A da postite – bolje je za vas, kad biste znali!“ (El-Bekare, 184)

Sigurna sam da rijetki od nas, usljed brojnih aktivnosti u pokušaju da ostvarimo naš puni ramazanski potencijal, razmišljaju i o tome kako ramazanski post utiče na naš organizam. Isto tako sam sigurna da su mnogi primjetili da se u organizmu zaista dešavaju neke promjene tokom tridesetodnevnog suzdržavanja od jela, pića i dr. zabrana od zore do zalaska sunca. Pretraživanjem interneta veoma lahko je zaključiti da ramazanski post donosi oprečna mišljenja naučnika u vezi sa korisnosti odnosno štetnosti posta po naše zdravlje. Tako brojne studije navode da je primjećen gubitak tjelesne mase kod postača podvrgnutih istraživanju, dok su prema drugima postači dobili na kilaži. Ovakvi sukobljavajući rezultati se mogu pripisati kulturološlim razlikama u hrani kojom iftarimo i sehurimo, individualnim razlikama u količini koju pojedemo, fizičkoj aktivnosti kao i razlikama u dužini dana u odnosu na mjesto postača na svijetu.

Generalni konsenzus je takav da je post u potpunosti siguran za zdrave individue ali da on nosi određene rizike za osobe sa postojećim oboljenjima. Ipak, ovi rizici su u islamu izbjegnuti, obzirom da naš Gospodar preko Kur’ana Časnog ne zahtjeva post od bolesnih, putnika, trudnih žena, dojilja, kao i onih koji poste velikom poteškoćom, uz naravno, adekvatnu kompenzaciju.

Potencijalne koristi ramazanskog posta koje se navode u naučnim tekstovima su odmor probavnog i urinarnog sistema, smanjenje nivoa holesterola u krvi, umjereni gubitak na kilaži, psihološke beneficije itd., ali ono što smo mi iz Divithane htjeli podijeliti sa vama je interesantno istraživanje Dr Marka P. Mattsona, šefa laboratorije za neurološke nauke pri Nacionalnom institutu za starenje. On je posvetio godine testirajući efekte intermitentnog posta na miševe. Mattson je sa svojim kolegama zaključio da post može doprinijeti sprječavanju Alzheimerove, Parkinsonove i Huntingtonove bolesti, te infarkta.

U jednom od svojih radova on navodi kako dijetetske restrikcije mogu produžiti životni vijek i povećati otpornost na bolest. Skorašnje studije su pokazale da ove restrikcije imaju dalekosežan efekt na moždane funkcije i otpornost na povredu i bolest. Dijetetske restrikcije mogu zaštiti neurone od degeneracije u životinjskim modelima pomenutih oboljenja. One mogu i povećati sposobnost mozga da se odupre starenju i povrati funkciju nakon povrede. Interesantno je da povećanje intervala između obroka može imati pozitivne efekte na mozak i sveukupno zdravlje miševa.

Mattson još navodi da nije dovoljno reducirati kalorijsku unos da bismo postigli ovaj efekat na mozak. On smatra da je bolje praktikovati intermitentni post u kojem se ne unosi gotovo ništa, nakon kojeg će slijediti period u kojem se jede koliko želi. Mattsonovo istraživanje navodi da bi post jednom ili dva puta sedmično mogao zaštititi mozak od degenerativnih bolesti.

Gospodar ne samo da naređuje post zdravim muslimanima tokom ramazana, već preko svog Poslanika a.s. propagira intermitentni post tokom cijele godine (ponedjeljkom i četvrtkom), pa su mnogi, vjerujem, bez mnogo problema ovu priču povezali sa islamskim propisima i preporukama. U toku su daljnja istraživanja kojima je cilj da dosadašnja saznanja koreliraju sa čovjekom, a čiji pozitivan ishod bi za nas predstavljao još jedan od nebrojenih dokaza Allahove mudrosti.

„A Allah sve zna i mudar je.“ (Al-Anfal, 71)

divithana.com

Read more...
Subscribe to this RSS feed