Mahir Kevrić

Website URL:

Nouman Ali Khan: Ono čim si darovan može biti izvor dobra,ali i najveće iskušenje…

Jusuf, a.s., je bio iznimno lijep. Musa, a.s., je bio neobično snažan.

Jusufova blagodat se okrenula protiv njega. Njegova ljepota je postala razlog velike tuge u njegovom životu. Musaova, a.s., snaga je postala njegovo veliko iskušenje i donijela mu je puno boli.

Ono čim je Allah darovao tebe i mene može biti izvor mnogo dobra u našem životu. Ali to može biti povezano i sa našim najvećim iskušenjem. To može biti ono čime će nas Allah najviše iskušati. Ali, to nije sve.

Šejtan također poznaje tvoje blagodati. I on želi koristiti ljude koji te okružuju da te blagodati preokrene, pa da se čine kao prokletstvo. Allah ti nije samo darovao vidljive blagodati poput izgleda, fizičke snage, imetka ili intelekta. Ponekad ti je dao i kvalitete poput empatije, ili strpljenja, ili dobrote, ili darežljivosti, ili ljubavi prema širenju dobra, ili sposobnosti davanja savjeta, itd. Šejtan posmatra te tvoje kvalitete i želi da ti ih oduzme. Kako to radi?

Ako si dobar, šejtan bi mogao podstaći neke ljude tvom životu, prema kojima si bio samo dobar, da budu najgori prema tebi. Ako si osoba koja pomaže drugima, mogao bi podstaći ljude kojima si pomogao da te napadnu, kao da si neprijatelj. Ako si darežljiv, šejtan bi mogao iskoristiti nekog kome si pomogao da te optuži za pohlepu. Ako si učitelj, može iskoristiti učenika da te nazove neznalicom. Poenta je, šejtan može iskoristiti one kojima si ti koristio ili prema kojima si bio dobar na neki način, da budu loši prema tebi. Naš Poslanik, s.a.v.s., je došao sa porukom koja spaja srca i jača porodične i rodbinske veze. Oni njemu najbliži su ga optužili da porodične veze uništava.

A zašto to šejtan radi? Kako bi ti za te blagodati koje ti je Allah dao… blagodat darežljivosti ili podučavanja, ili pomaganja, ili milosti, empatije, ili brižnosti, ili strpljenja, itd… rekao samom sebi da to nisu blagodati. Da je to samo nešto što ljudi iskorištavaju. Da su, zapravo, prokletstvo. Da trebaš prestati gubiti vrijeme i samo se brinuti o sebi. Živjeti svoj život.

I na taj način, šejtan oduzima blagodati koje ti je Allah darovao i koje si trebao koristiti za Njegovo zadovoljstvo. Znaj da te blagodati služe da ti nađeš svoju svrhu. On želi vidjeti koliko ti cijeniš te blagodati. Ti darovi nisu jeftini, i nisu besplatni.

Koju bol uzrokovanu drugim ljudima si spreman prevazići kako ne bi izgubio ono što ti je Allah darovao?

To će pokazati tebi i Bogu koju vrijednost pridaješ Njegovim blagodatima u svom srcu. Ne dopusti da suosjećanje koje te podstiče da služiš ljudima bude otrovano time što te neće cijeniti, ili njihovom neopravdanom zlobom.

Ne dopusti da tvoj duh bude pregažen onima koju su te povrijedili. Neka oni budu samo budu tačka na retrovizoru koja se smanjuje. Imaš puno važnije stvari u životu nego da dopustiš šejtanu da te okupira onima koji su ti pokušali oduzeti blagodati. Tvoj najbolji odgovor za njih je da ih ignorišeš i da činiš više dobra nego ikad prije. Ništa ne uništava više, ni njih, ni šejtana.

Nouman Ali Khan.

akos.ba

 

Naučno dokazano: Previše vremena provedenog ispred ekrana mijenja dječiji mozak

Istraživanje provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) je pokazalo da previše vremena provedenog ispred ekrana mijenja dječiji mozak, javlja Anadolu Agency (AA).

Klinika za dječije bolesti u Cincinnatiju je provela istraživanje u kojem su kod djece koja ispred ekrana provode više vremena nego što se preporučuje utvrđene razlike u dijelovima mozga koji podržavaju jezik i samoregulaciju.

Istraživači su ipak izjavili da još nije jasno kako pomenute promjene u mozgu utječu na kasniji djetetov razvoj.

Studija je provedena na 47 zdrave djece s područja Cincinnatija u dobi od 3 do 5 godina magnetskom rezonancom mozga kao i kognitivnim testiranjem.

John Hutton, vođa istraživanja, istakao je kako posljednjih decenija ljudi, a posebno djeca i tinejdžeri, sve više vremena provode pred ekranima, mobitela, kompjutera i televizora.

“Ovi rezultati jasno naglašavaju potrebu za razumijevanjem utjecaja vremena provedenog pred ekranom na mozak, posebno u fazama dinamičnog razvoja mozga u ranom djetinjstvu”, kazao je Hutton.

Istraživanje koje je već sada izazvalo veliku pažnju javnosti objavljeno je u naučnom časopisu “JAMA Pediatrics”.

Kanadsko istraživanje objavljeno u aprilu ove godine također je pokazalo da vrijeme provedeno ispred ekrana može utjecati na raspon pažnje kod predškolaraca.

Američka akademija za pedijatriju predlaže da djeca mlađa od 18 mjeseci trebaju izbjegavati sve aparate s ekranom osim razgovora putem videa. Za djecu između 2 i 5 godina, preporučuje se ograničavanje vremena provedenog ispred ekrana na sat dnevno.

Akos.ba

 

 
Subscribe to this RSS feed