Neka tvoje srce uživa u spominjanju Uzvišenog Allaha

Vrijednost zikra i podsticanje na njega

Uzvišeni Allah kaže:

…A spominjanje Allaha pobožnost je najveća… (El-Ankebut, 45)

Sjećajte se vi Mene, i Ja ću se vas sjetiti… (El-Bekara, 152)

I spominji Gospodara svoga ujutro i navečer u sebi, ponizno i sa strahopoštovanjem i ne podižući jako glas, i ne budi nemaran. (El-A’raf, 205)

…i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli ono što želite. (El-Džumua, 10)

…i muškarcima koji često spominju Allaha i ženama koje često spominju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio. (El-Ahzab, 35)

O vjernici, često Allaha spominite i hvalite, i ujutro i navečer Ga veličajte. (El-Ahzab, 41-42)

            Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Dvije su riječi lahke na jeziku, teške na mizanu, a drage Milostivom:’Subhanallahi ve bi hamdihi, subhanallahil-Azim! – Slavljen neka je Allah i Njemu pripada sva hvala! Slava Allahu, Veličanstvenom!” (Buhari i Muslim)

            Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Da izgovorim: ‘Subhanallahi vel-hamdu lillahi ve la ilahe illallahu vallahu ekber! – Slavljen neka je Allah i Njemu pripada sva hvala, nema boga osim Njega, Allah je najveći!’, draže mi je od svega što sunce obasjava. ” (Muslim)

            Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Onome ko u jednom danu stotinu puta izgovori: ‘La ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli šej’in kadir! – Nema boga osim Allaha, Jednog i Jedinog, koji nema sudruga. Njemu pripada sva vlast i sva hvala i On je svemoćan!’, računa se kao da je iz ropstva oslobodio deset robova, upiše mu se stotinu dobrih djela, oprosti mu se stotinu grijeha, i to će mu biti zaštita od šejtana sve dok ne zanoći. Niko od njega neće učiniti ništa bolje osim onoga ko te riječi izgovori više puta od njega.”

A rekao je i sljedeće: ”Onome ko u jednom danu stotinu puta izgovori: ‘Subhanallahi ve bi hamdih! – Slavljen neka je Allah i Njemu pripada sva hvala!’, grijesi su već oprošteni, pa makar ih bilo i koliko i morske pjene.” (Buhari i Muslim)

            Ebu Ejubb el-Ensari, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Onaj ko deset puta izgovori: ‘La ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli šej’in kadir! – Nema boga osim Allaha, Jednog i Jedinog, koji nema sudruga, Njemu pripada sva vlast i hvala i On je svemoćan!’, poput je onoga koji je ropstva oslobodio četiri osobe od potomaka poslanika Ismaila.” (Buhari i Muslim)

            Ebu, Zerr, radijallahu anhu, kazuje: ”Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mi je: ‘Hoćeš li da ti kažem koje su riječi Allahu najdraže? Uistinu su Allahu najdraže riječi: ‘Subhanallahi ve bi hamdih! – Slavljen neka je Allah i Njemu pripada sva zahvala!’ ” (Muslim)

            Ebu Malik el-Eš’ari, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Čistoća je pola imana, riječi ‘elhamdulillah – hvala Allahu’ ispunjavaju mizan, riječi ‘subhanallahi vel-hamdulillah – slavljen neka je Allah i Njemu pripada hvala’ ispunjavaju prostor između nebesa i Zemlje.” (Muslim)

Sa’d b. Ebu Vekkas, radijallahu anhu, kazuje: ”Neki je beduin došao kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: ‘Poduči me riječima koje ću izgovarati’, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: ‘Izgovaraj: La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh! Allahu ekberu kebiren, vel-hamdu lillahi kesiren, ve subhanallahi Rabbil-alemine, ve la havle ve la kuvvete illa billahil-Azizil Hakim! – Nema boga osim Allaha, Jednog i Jedinog, koji nema sudrgua! Allah je uistinu najveći, Allahu pripada neizmjerna hvala, slavljen neka je Allah, Gospodar svjetova, nema moći niti snage osim moći i snage Allaha, Veličanstvenog i Mudrog!’ Tada beduin reče: ‘Te su riječi za moga Gospodara, a koje su riječi za mene?’, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: ‘Izgovori: Allahummagfir li, verhamni, vehdini, verzukni! – Allahu moj, oprosti mi, smiluj mi se, uputi me i opskrbi me! (Muslim)
 

            Sevban, radijallahu anhu, kazuje: ”Nakon što bi klanjao namaz, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tri puta bi zatražio Allahov oprost izgovarajući: ‘Estagfirullah! – tražim oprost od Allaha!’, a zatim bi rekao: ‘Allahumme entes-Selamu ve minkes-selamu, tebarekte ja zel-dželali vel-ikram! – Allahu moj, Ti si El-Selam, od Tebe je spas, neograničeno slavljen Ti si, Vlasniče uzvišenosti i plemenitosti!’ ” Kada su Evzaija, jednog od prenosilaca ovog hadisa. Upitali: ”Kako se čini istigfar?”, on je odgovorio: ”Izgovarajući: ‘Estagfirullah! Estagfirullah! – Od Allaha oprost tražim! Od Allaha oprost tražim! (muslim)

            Mugira b. Šu’ba, radijallahu anhu, prenosi da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što bi predavanjem selama završio namaz, izgovorio: ”La ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli šej’in kadir! Allahumme la mania ila a’tajte ve la mu’tije lima mena’te ve la jenfeu zel-džeddi minkel-džedd! – Nema boga osim Allaha, Jednog i Jedinog, koji nema sudruga, Njemu pripada sva vlast i hvala i On je svemoćan! Allahu moj, niko ne može uskratiti ono što Ti nekome podariš, niti iko može dati ono što Ti nekome uskratiš, a bogatašu njegovo bogatstvo kod Tebe neće koristiti.” (Buhari i Muslim)

Izvor: ”VRTOVI POBOŽNJAKA”

Autor: Jahja B. Šeref En-Nevevi

Za Akos.ba pripremila: Adisa Omerbašić

 
Read more...

Mi smo ummet čiji životni vijek je najkraći, a nagrada kod Allaha najveća

 

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

 

Uzvišeni Allah, objavio je: “O vi koji vjerujete,  Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte, On će vam dvostruku milost Svoju darovati, i dat će vam svjetlo pomoću kog ćete ići, i oprostit će vam – jer Allah prašta, i samilostan je.” (El-Hadid, 28.)

Ako pogledamo u životni vijek prijašnjih naroda (od Adema, a.s., do Muhammeda, s.a.v.s.), vidjet ćemo da su oni živjeli stotine, čak i hiljade godina. Poznato je da je samo poslanička misija Nuha, a.s., trajala 950 godina, kao što dolazi u ajetu: ”Mi smo Nuha narodu njegovu poslali i on je među njima ostao hiljadu, manje pedeset godina, pa ih je potom zadesio potop, zato što su Allahu druge ravnim smatrali.” (El-Ankebut, 14.) Međutim, Nuh, a.s.,  živio je izvjesno vrijeme i prije poslanstva, a također i nakon općeg potopa, što znači da je živio više od hiljadu godina.

Za razliku od Nuha, a.s., prosječan život islamskog ummeta je između šezdeset i sedamdeset godina, kao što dolazi u hadisu: ”Životni vijek moga ummeta je između šezdeset i sedamdeset godina, malo je onih koji žive duže od toga.” (Hakim, Tirmizi i Ibn Madže) I ako bi neko od nas izračunao koliko je namaza klanjao, koliko dana i mjeseci postio i koliko je ostalih dobrih djela učinio u toku svoga života, vidio bi da je ogromna razlika u količini ibadeta i dobrih djela u odnosu na Nuha, a.s., i njegove sljedbenike, kao i u odnosu na druge poslanike i njihove sljedbenike, jer su oni mnogo duže živjeli.

Međutim, Uzvišeni Allah odlikovao je islamski ummet time što mu je podario određeno vrijeme i trenutke u kojima On obilno obasipa muslimane i muslimanke Svojom milošću i u kojima mnogostruko nagrađuje i neznatna dobra djela, kako bi se ovaj ummet priključio ostalim ummetima i iskrenim vjernicima iz prijašnjih generacija u nagradama i sevabima.

Evo nekoliko primjera potkrijepljenih eksplicitnim dokazima iz Sunneta Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Primjer vas i ehlu kitabija je kao primjer čovjeka koji je unajmio radnike, pa im rekao: ‘Ko će od vas raditi od sabaha do podne za jedan kirat?’ I Jevreji su to prihvatili. Zatim je upitao: ‘Ko će od vas raditi od podne do ikindije za jedan kirat?’ I kršćani su to prihvatili. Zatim je upitao: ‘Ko će od vas raditi od ikindije do zalaska sunca za dva kirata?’ I vi ste to prihvatili. Nakon toga su se Jevreji i kršćani naljutili, rekavši: ‘Mi smo više radili, a manje dobili.’ Allah im je rekao: ‘Da li sam vam učinio nepravdu i uskratio nešto od vaše plaće?’ Oni rekoše: ‘Ne’, a onda Allah reče: ‘To je Moja blagodat i dobrota koju dajem kome Ja hoću.”’ (Buharija)

Dakle, udvostručenje nagrade sa manje rada i u kraćem vremenskom periodu odlika je i posebnost ovog ummeta.

Mjesec ramazan jedan je od najvećih dašaka Allahove milosti i posebnosti Muhammedovog, s.a.v.s., ummeta, jer ako se tvoje dobro djelo i tvoj ibadet podudari sa trenutkom spuštanja Allahove milosti, onda ti možeš preteći druge vjernike u Džennetu, čak i šehida.

Naime, prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je rekao: ”Došla su dvojica ljudi iz plemena Kuda'a kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i zajedno su primili islam. Nakon primanja islama, jedan od njih je otišao u borbu na Božijem putu i preselio je kao šehid. Njegov drug živio je još jednu godinu, a potom je i on preselio na Ahiret.

Ashab Talha ibn Ubejdullah pripovijeda: ”U snu sam vidio Džennet i vidio sam da je onaj drugi ušao u Džennet prije svoga druga koji je preselio kao šehid, pa sam se začudio tome. Sljedećeg jutra sam ispričao svoj san Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., pa mi je rekao: ‘Zašto se tome čudiš? Zar onaj drugi nije živio još jednu godinu, zar nije u toj godini postio ramazan, zar nije klanjao šest hiljada rekata namaza i učinio toliko i toliko dobrih djela?”’ (Ahmed) U drugoj predaji dolazi: ”Između njih je razlika kao između nebesa i Zemlje.”

Osim toga, Muhammedov, s.a.v.s., ummet će preteći ostale narode i ummete na Sudnjem danu, odnosno na Ahiretu, kao što nas je obavijestio i obradovao Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu u kojem je rekao: ”Mi smo zadnji ummet (na dunjaluku) a prvi na Ahiretu, i mi ćemo prvi ući u Džennet.” (Muslim)

Hvala Allahu, dž.š., Koji je odlikovao Muhammedov, s.a.v.s., ummet time što mu je podario određene vremenske periode u kojima se dobra djela umnogostručuju, u kojima se brišu grijesi i opraštaju loša djela. Sretan je onaj ko iskoristi takve prilike i koga u tom vremenu stigne dašak Allahove milosti. Mjesec ramazan svakako spada u takve vremenske periode i to je blagoslovljeno vrijeme i prilika koju neće propustiti osim stradalnik.

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Činite dobro cijelog života i tražite iz Allahovih riznica, jer Allah ima riznice milosti kojima obasipa koga hoće od robova Svojih (Tj. stalno ibadet činite i tražite, možda vas u datom trenutku stigne dašak Allahove milosti). Molite Allaha da vam pokrije sramote i strah zamijeni sigurnošću.” (Et-Taberani, Silsila es-sahiha, 1890.)

 
Read more...

Lijepo mišljenje o Allahu je veličanstveni ibadet srca

 

Lijepo mišljenje o Allahu je veličanstveni ibadet srca bez kojeg je nezamislivo upotpunjenje imana, jer je to srž tevhida i jedan od njegovih zahtijeva. Lijepo mišljenje o Allahu podrazumijeva da o Allahu mislimo onako kako dolikuje Njegovoj uzvišenosti i svemoći i kako zahtjevaju  Njegova lijepa imena i svojstva savršenstva, a što sve skupa ostavlja pozitivan trag na život vjernika s kojim je i Allah dž.š.zadovoljan. To također znači da je čovjekovo razmišljanje o Allahu usmjerenu u onom pravcu koji znači da kod njega preovladava misao da je Allah milostiv i da će mu se smilovati i spasiti ga nevolje  i odagnati tugu. A sve to na osnovu razmišljanja o ajetima i hadisima o Allahovoj plemenitosti i opraštanju i onome što je obećao iskrenim vjernicima.

 

Allah dž.š.je rekao: ‘’Ja sam s mišljenjem Moga roba o Meni.’’ Komentirajući ovaj hadisi-kudsi, Ibn Hadžer el-Askalani je u svom znamenitom djelu Fethul-Bari, kazao: ‘’To znači: Ja sam zaista moćan da učinim ono što Moj rob misli da mu mogu učiniti.’’ Imam Nevevi prenosi da je El-Kadi rekao: ‘’Ovaj hadisi-kudsi znači: Ja ću mu oprostiti kada oprost zatraži, primit ću njegovu tevbu kada se pokaje, uslišat ću njegovu dovu kada me moli, i dat ću mu ono što od Mene traži.’’ Rečeno je također da se pod mišljenjem o Allahu misli na nadu u Allahov oprost, što je i najispravnije.

Podstičući vjernike na ovaj ibadet, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘’Neka niko od vas ne dočeka smrt, a da nema lijepo mišljenje o Allahu.’’ Rekao je također: ‘’Ko želi susret s Allahom i Allah želi susret sa njim.’’

Govoreći o lijepom mišljenju o Allahu kao ibadetu, Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, rekao je: ‘’Većina ljudi, osim onih kojima se Allah smilovao, loše misli o Allahu.  Naime, većina ljudi vjeruje, iako to ne govore, da su im prava zakinuta i umanjen njihov dio i da oni zaslužuju više nego im je Allah dao. Takav čovjek ovako razmišlja o Allahu: ‘’Moj Gospodar mi je nepravdu učinio i uskratio mi ono što zaslužujem’’, i njegova duša je svjedok takvom mišljenju o Allahu, iako on to što nosi u duši jezikom negira i poriče. Onaj ko malo bolje zaviri u svoju dušu kako bi upoznao ono što je duboko u njoj pohranjeno, vidjet će da je loše mišljenje o Allahu skrivenu u dubinama duše kao što je vatra skrivena u krijesnici. Ako hoćeš zapali krijesnicu pa će te iskra odmah obavijestiti šta se nalazi u unutrašnjosti krijesnice. Zato se dobro preispitaj i vidi jesi li ti čist od natruha takvog mišljenja o Allahu. Ako jesi, blago tebi, spasio si se neopisivo velikog grijeha, a ako nisi čist od takvih primisli, ja te ne mogu zamisliti među spašenima.’’

Seid ibn Džubejr je učio ovu dovu: ‘’Gospodaru moj, molim te da mi podariš istinski oslonac i pouzdanje u Tebe i lijepo mišljenje o Tebi.’’

A Ibn Mes’ud je govorio: ‘’Tako mi Onoga pored kojeg drugog boga nema, vjerniku nije dato ništa bolje od lijepog mišljenja o Allahu. Tako mi Allaha, čovjek neće misliti o Allahu dobro, a da mu Allah neće dati ono što je zaslužio na osnovu tog mišljenja, jer u Njegovoj ruci je svako dobro.’’

 
Read more...
Subscribe to this RSS feed