Naučne činjenice u Kur’anu: Pokazat ćemo im Naše znakove u kosmosu

Od početka objavljivanje Kur’ana  610. godine, to je bilo jezičko čudo, te niko nije bio u stanju da odgovori na izazov pisanja nečega i približnog, jer Kur’an je Allahova knjiga kojoj nema ravne. Pojedini arapski alimi su pokušavali da određene dijelove ili riječe zamijene, ali su njihovi pokušaji ostali bezuspješni.

Savremena naučna dostignuća iz astronomije tek danas potvrđuju ono što je rečeno u Kur’anu: “Pokazat ćemo im Naše znakove u kosmosu”.

Kaže o tome Uzvišeni Allah: “I sve u kosmosu plovi” (sura Jasin, 40.),  a do otkrića da se u svemiru sve kreće došlo se tek krajem 17. stoljeća.

Gvožđe je jedan od elemenata na koje se skreće pažnja u Kur’anu. U suri Hadid (gvožđe) Uzvišeni Allah kaže: „I gvožđe smo spustili, u kome je velika snaga i koje ljudima koristi…“ 

 Otkrića moderne astronomije iznose da ruda gvožđa dolazi s ogromnih zvijezda iz vanjskog kosmosa. Sunčev sistem ne posjeduje strukturu koja bi u sebi mogla proizvoditi element željeza. Željezo se može formirati jedino na zvijezdama koje su mnogo veće od Sunca, na temperaturi koja dostiže nekoliko stotina miliona stepeni. Zbog toga se kaže da je željezo spušteno na Zemlju, jer nije nastalo na Zemlji.

Uzvišeni Allah kaže: „I sve Smo živo od vode stvorili, pa zar neće vjerovati?!” (El- Enbija’, 30.), što ukazuje na to da nije moguće da postoji život na Zemlji bez vode, kao što biologija i potvrđuje. Biologija postavlja pitanje: “Znate li zašto se u Kur’anu za pauka kaže ‘ženka pauka koja napravi svoju mrežu’? Zašto ‘ona’ napravi tu mrežu, a pauk u arapskom jeziku je muškog roda kao i u našem jeziku?”  Danas se otkriva i dokazuje da paukovu mrežu ne može napraviti mužjak već samo ženka, i zato Uzvišeni Allah kaže: “…Ona koja napravi tu mrežu…” (Sura el-Ankebut, 41.) “…eto, tako Mi potanko izlažemo dokaze narodu koji hoće da razmisli.”

Isto tako iz geologije saznajemo Kur’ansku nadnaravnost objavljenu prije 1400 godina, gdje je spomenuta najniža tačka na Zemlji u poređenju sa nivoom mora. U Kur’anu se kaže: “Elif lam mim, pobijeđeni su Bizantijci (od strane Perzijanaca) u najnižoj zemlji, a oni će nakon toga poraza pobjednici biti, za nekoliko godina.”(Er-Rum, 1-4.)

Medicina nam u moderno doba ukazuje da svaki dio mozga ima svoju funkciju, ali je tek nedavno otkriveno koju ulogu ima prednji dio mozga. Naučna istraživanja kažu da prije nego što čovjek hoće nešto da uradi (da smisli laž, kaže istinu…), u prednjem dijelu mozga se to smisli. U Kur’anu se kaže: “Ne valja to! Ako ne prestane (govoriti protiv istine), uzet ćemo ga za prednji dio njegove glave (mozga), prednji dio koji laže, koji griješi.” (El-‘Alek, 15-16.) Cijeli ljudski moralni sistem je smješten u tome dijelu. I mi sedždu činimo prednjim dijelom glave, onim što nam je najčasnije u našem tijelu, pokoravamo se Allahu i spuštamo na Zemlju..

Zatim, Uzvišeni Allah kaže:“Onoga koga hoće Allah da uputi, proširi njegova prsa da prihvati Islam, a koga hoće da ode na krivi put (onoga koji ne traži istinu), učini njegova prsa tijesnim, uskim, kao da se postepeno penje na nebo.” (El-En’am, 125.) Dokazano je da to sužavanje prsa nastaje kao posljedica nedostatka kisika. U ovome nalazimo dokaze aktuelnosti Kur’ana u svim vremenima. Kako danas zadivljuje nas, tako će zadiviti i naše potomke nekim činjenicama, koje mi danas nismo u stanju otkriti.

Na kraju, ajet sure Alek u kome se kaže: „Uči, čitaj u ime Gospodara tvoga Koji stvara“, nam može poslužiti kao motivacija da neprestano izučavamo Njegovu Objavu i da pronalazimo dokaze u svijetu koji nas okružuje.

Za Akos.ba: Rabija Arifović

Read more...

Koje vrste voća i povrća se spominju u Kur’anu

Da bismo iz voća izvukli maksimalnu korist, najbolje ga ne guliti. Naravno, ovdje mislim, na one vrste voća čija je kora jestiva, poput smokve, jabuke, kajsije i slično.

Izrendanu koru narandže i limuna recimo, možemo upotrebljavati u pripremi kolača i jela sa mesom, ili je pak dodavati vodi za piće.

Sušeno voće predstavlja veoma zdrav međuobrok za djecu. Smokve, kajsije, šljive, i hurme (datule) možemo koristiti napunjene orasima i na taj način dodatno povećati ukupnu energetsku vrijednost, te osigurati organizmu dodatne količine zdravih ulja i proteina.

Najbolje je pripremati vlastite voćne sokove kod kuće. Ako nemate tu mogućnost, onda kupujte samo one vrste sokova koje su spravljene  od 100 % čistog i svježeg voća koje ne sadržava nikakve dodatke u vidu šećera, boje ili konzervansa.

U toplim ljetnim danima možete zamrznuti voćni sok i od njega napraviti sladoled na štapiću kao zdravu poslasticu za djecu i goste, recimo.

Voće je u Kur’anu spomenuto mnogo puta, kao Allahova blagodat živim bićima na Zemlji, ali blagodat i u džennetu:

”Neka čovjek u hranu svoju pogleda! Mi s neba kišu prolijevamo u pljuscima, potom Zemlju rasijecamo pukotinama i dajemo da iz nje izbija zrnje, i grožđe, i povrće, i masline, i palme, i bašče bujne, i voće, i piće – vama i stoci vašoj uživanje!” (‘Abese, 24. – 32.)

”A bogobojazni će biti zbilja u hladovima i među izvorima, i među kakvim zažele voćkama: ‘Jedite i pijte, ugodno nek vam je, za ono što ste radili!” (El-Murselat, 41.-43.)

Mnoge vrste voća (povrća i ljekovitih biljaka) posebno su istaknute u Kur’anu, ali i u hadisima Muhammeda, a.s. Spomenućemo samo neke.

Hurme (datule) se spominju u više hadisa, a u Kur’anu u suri Rahman (ajet 10.-11.) i suri Jasin (34.).

Smokva se spominje u suri Tin, grožđe u suri Abese, Nahl i Bekare, a nar (šipak) u suri Rahman.

Banane se spominju u suri Vaki’a, dočim se lubenica, dinja i pomorandža spominju u hadisima Vjerovjesnika, s.a.v.s., kao i krastavci i bijeli luk.

Tikva, đumbir i bosiljak se također spominju u ajetima Allahove knjige, dočim se ćurekot u hadisu pominje kao ”lijek za svaku bolest.”

Za Akos.ba pripremio: Admir Iković

Read more...

Živi Kur'ani – generacija koja nedostaje

U vrijeme ashaba, r.a., i prve generacije muslimana bilo je malo primjeraka Kur'ana u formi knjige koju mi danas imamo. Uprkos malom broju primjeraka Kur'ana, islam se živio na ogromnom području a sam Kur'an je bio svijetiljka tadašnjim muslimanima.

Danas je umnožen broj pisanih formi ili Kur'ana koji je sabran u knjigu Mushaf koja je dostupna svima u smislu da je dostavljena na sve krajeve dunjaluka putem raznih humanitarnih i drugi vrsta nevladinih organizacija, ali se smanjio broj onih koji žive po Kur'anu u pravom smislu te riječi.

Povećao se i broj naučnih radova o Kur'anu, a smanjio se broj onih koji njegove zakone primjenjuju u praksi. Dok su ashabi, r.a., učili, razumijevali i živjeli Kur'an i ulagali veliki trud na tom polju.

Naravno, imali su čast da žive u vremenu kada je živio i djelovao Allahov Poslanik, a.s., koji je bio najbolji učitelj i najbolje je razumijevao i tumačio Kur'an. Zbog toga su i ashabi najbolje razumijeli Kur'an i njegovu nauku, te istu u potpunosti primjenili u svome životu. Ukoliko i mi želimo biti od onih koji žive Kur'an, moramo biti u društvu onih koji žive i rade po njemu, jer oni koji uče i tumače Kur'an a ne žive po njemu ne povećavaju naše znanje već bivaju uzrokom zapadanja u grijeh i još veće neznanje.

Danas se uči Kur'an i na kraju proučenog ašera se izgovori „sadekallahu’-azim: Istinu je rekao Uzvišeni Allah“, međutim koliko primjenjujemo Kur'an u našim životima i da li živimo u skladu s njim ili smo možda u sukobu? Ne treba ostati samo na izgovorenim riječima i propisima koji se nauče iz Kur'ana, već se treba okoristiti njima.

Ipak, kako god je važno učiti, proučavati i razumijevati Kur'an, te po njemu živjeti, isto tako je važno biti pažljiv prema onima koji ga uče, ali ne žive po njemu. Ne treba dozvoliti bilo kakvim negativnostima da nas poraze, već treba svijetlo Kur'ana širiti u svaku kuću na način da ne ostane ni jedna muslimanska kuća u kojoj se ne zna učiti Kur'an i ne poznaju njegove poruke.

Zato je vrlo bitno upisati dijete u mekteb i školu Kur'ana kako bi ih podučili našoj vjeri. Tu će naša djeca naučiti sure koje će tokom cijelog svog života učiti u namazima, ali i vjerske propise koje će u praksi primjenjivati. Međutim, ne treba djecu forisirati već im treba pružiti ljubav prema vjeri a ne da im je otežamo i na taj način ih od vjere odbijemo, jer insan se lako navikne na ono što voli, a brzo se udaljava od onog što ne voli. Da li će učiti i zavoljeti Kur'an dijete koje je silom učeno arapskom pismu i tedžvidu? Da li će to dijete biti samilosno prema svojim roditeljima? Zato roditelji moraju povesti računa kada je u pitanju ova tematika, kako ne bi nesvjesno svoju djecu odbili od učenja i izučavanja naše divne vjere islama.

Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić, magistar religijske edukacije

Read more...
Subscribe to this RSS feed