Moj prvi Ramazan

Odrasla sam u porodici u kojoj niko nije prakticirao vjeru osim dida i nane. Međutim, kad dođe mjesec Ramazan ipak su se neki veliki grijesi strogo ostavljali. Rođena i odrasla u inostranstvu, sa nekih 20 godina čitam prvi put knjigu „Zapečaćeni džennetski napitak“, 2-3 mjeseca pred Ramazan. Malo nakon toga odlučujem dati otkaz na poslu samo kako bih otišla u Bosnu da boravim cijeli Ramazan tamo, uživajući u akšamskim ezanima i svježe pečenim lepinjama koje se i dan danas peku samo za vrijeme Ramazana. Tad su dani posta bili najduži. Prvi dan se iftarilo oko 21h, i više rekla bih. Već oko 18h ležala sam u svojoj sobi i plakala koliko sam bila žedna, ali mi je bilo žao da se napijem, ipak to radim u ime Allaha. Izdržala sam.

Nisam znala klanjati. Negdje šestog, sedmog dana pozvala sam svoje društvo na iftar. Nije nas bilo puno i niko od nas nije ustrajno prakticirao vjeru, ali neko reče: „Što ne bismo otišli na teravih namaz?” Baš sam se radovala tom prijedlogu. Brzo smo se abdestili (onako kako smo tad najbolje znali) obukli i zajedno otišli klanjati. Nakon što sam se vratila kući, počela sam da razmisljam o jedinom, ispravnom putu. O Allahovom putu. Shvatila sam da želim klanjati, da trebam klanjati. Sutradan sam u komšiluku našla neki stari ilmihal i počela sam da učim kako se klanja.

Našla sam sebi jedan kutak u kući gdje sam to „vježbala“, pa se sjećam da sam sebi „ettehijjatu“ pisala na mali listić kao „puškice“, da stavim pored sedžde jer mi se ilmihal zatvarao sam pa me izbacivao iz takta. ?  Četiri, pet sura sam znala još od ranog djetinjstva tako da nisam morala puno novog učiti. Dva, tri jutra nakon što sam savladala sabah, počela sam i ostale namaze da obavljam. I kako tad, tako i danas, 10 godina kasnije. Elhamdulillah. Molim Allaha da nagradi onu osobu koja je onu noć na iftaru spominjala Allaha i navela nas da idemo u džamiju, jer danas imam namaz, pokrivena sam, znam puno više iz Kur‘ana i svake godine dočekujem suzama radosnicama, a ispraćam suzama tuge naš najodabraniji mjesec Ramazan. I možda baš ta osoba ima udio u tome.

Isto molim Allaha da učvrsti sve one koji se još dvoume oko nekih stvari u vjeri, koji možda nemaju nikakve podrške ili su na nekom drugom iskušenju. Amin. Sestro, brate, ne čekaj. Samo počni. Bilo da se radi o namazu, o hidžabu ili bilo čemu drugom. Osjećaj je neopisiv, pa požuri da ga iskusiš. Molim Allaha da svi dočekamo Ramazan zdravi i sa svojim najmilijima i da ga isto tako ispratimo. Amin.
 
Sestra N. B.
Read more...

Ramazan je vrijeme sreće

“Ramazan je najbolje vrijeme za sreću“, pročitah na jednom od popularnih internetskih blogova. Nedovoljno svjesni činjenice kako vrijeme brzo prolazi, ovo „doba sreće“ često prođe neiskorišteno i potrošeno na krive stvari.

Još je veći problem to što ljudi ne shvataju bit Ramazana, pa svoj dan provedu u iščekivanju iftara, a ne u nekim korisnim aktivnostima. Ramazan nikome od nas ne bi trebao predstavljati mučenje i poteškoću, već naprotiv, duhovno uzdizanje prije svega.

Naše srce treba čistiti. Osim što bismo kao muslimani trebali čistiti naša srca na svakodnevnoj bazi,

Ramazan možemo nazvati generalnim čišćenjem i usporediti ga sa poliranjem i laštenjem vlastitih kuća kada se latimo posla i operemo sve od kuhinje do toaleta. Naše srce je kuća, očistite ga Ramazanom.

Piše: Nermina P. Hadžović za islam-iznutra.com

Opće su poznate fizičke koristi posta koje nerijetko nabrajamo nemuslimanima kada im objašnjavamo zašto postimo i kako uopće možemo bez vode. Post je jedna od najboljih metoda obnavljanja, čišćenja, reguliranja te očuvanja organizma, naposljetku, govorimo o koristi za cjelokupni metabolizam.

Postom se čisti cijeli organizam, krenuvši od stanice preko organa do organskog sustava. Poznat je i psihički utjecaj posta koji se ogleda u tome što se postom razgrađuju negativni osjećaji te se stvaraju i akumuliraju novi psihički potencijali uz pomoć kojih ćemo se bolje snalaziti u stresnim situacijama.

Ramazan je vrijeme promjena. Za vaše misli i za vaše tijelo. Vrijeme kada se nanovo izgrađujemo, kada bismo trebali biti visoko iznad samih sebe i svojih loših verzija.

Mnogo ljudi neće imati ništa od svog posta jer nisu postili na pravilan način, a ovo se vrlo lako može dogoditi svakom od nas ukoliko ne shvatimo bit Ramazana. Ramazan zaista jest „najbolje vrijeme za sreću“, a definitivno nije vrijeme dnevnog spavanja i večernjeg prejedanja.

Otvorena su nam džennetska vrata pa zašto se onda ne pokrenemo i čvrsto odlučimo da su ovi ramazanski dani dani promjena, dani unutarnje snage i borbe? Ne zaboravimo da se postom nismo odrekli samo hrane i pića u određeno vrijeme, već i svojih loših navika.

 

Pesimističan si? 30 ili 29 dana pokušaj sve gledati pozitivno.

Često si zabrinut? 30 dana budi radostan i uči se tewekulu.

Omakne ti ogovaranje? 30 dana ne spominji druge bezrazložno podsjećajući se na hadise i ajete o ogovaranju.

Nerijetko klanjaš samo farzove? 30 dana nastoj klanjati što više dobrovoljnih namaza.

Rijetko se družiš s Kur’anom? Pa zar nije Ramazan mjesec objave časnog Kur’ana? 30 dana budi bolji. Bit će teško, ali pokušaj, bori se, Allah vidi!

Nitko ti ne garantira da ćeš dočekati sljedeći, a i ako ga dočekaš, hoćeš li ga moći postiti….

Vrijeme je sreće, ne dopusti sebi da sam sebi uskratiš milost.

akos.ba

 
Read more...

Koje sve koristi ima ramazanski post po zdravlje ljudi

Post pospješuje razboritost uma, njime se razgrađuju negativni osjećaji koji ugrožavaju psihofizičko zdravlje (bijes, tjeskoba, nemir), te stvaraju i akumuliraju novi psihički potencijali za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama. Dokazano je da post dovodi i do jačanja volje, kontrole nad strastima, samokritičnosti i discipline, intenziviranja karaktera i jačanja duha uopće. Ramazanski post također je prevencija mnogih oboljenja…

U novije vrijeme sve je više ozbiljnih medicinskih studija koje potvrđuju koristi islamskog posta po zdravlje ljudi. Specijalista urgentne medicine i v.d. direktor Hitne pomoći Kantona Sarajevo Adem Zalihić za Faktor ističe da post pozitivno utiče i na tjelesno i na psihičko zdravlje, te da je to jedna od najstarijih i vrlo efikasnih metoda detoksikacije organizma, očuvanja zdravlja i liječenja.

– Neki od pozitivnih učinaka posta po naše tijelo u fizičkom smislu su uspješno liječenje bolesti metabolizma, čiji je izvor u lošoj prehrani, a prvenstveno metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom, prije svega, uslovljen je pogrešnim stilom života, posebno prehrane, a uključuje povećanu koncentraciju masnoća i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost centralnog, tj. abdominalnog tipa. Ova četiri faktora imaju tendenciju da se pojavljuju zajedno, a na sva četiri pozitivno djeluje post. Jer, nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem uticaj na krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, te razumljivo i na našu kilažu – ističe Zalihić.

Dodaje da je post zapravo prirodna detoksikacija kojom se svi organi i sve stanice čiste od štetnih tvari i obnavljaju.

Pozitivni učinci na zdravlje

– Post također smanjuje opasnost od epileptičnog napada, a nakon nekoliko dana posta povećava se nivo endorfina u krvi, ili  hormona sreće. Također, neka istraživanja sugerišu da za vrijeme posta opada nivo leukocita, da bi se nakon posta njihov broj povećao, rezultirajući u konačnici zamjenom starih za nove, funkcionalnije leukocite. Dakle, radi se o jačanju vlastitih odbrambenih  snaga. U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov značaj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Postom se aktiviraju potencijali našeg organizma za samoizlječenje. Postoje ozbiljne indicije da se aktivacijom matičnih ćelija našeg organizma putem posta, naše tijelo može boriti sa ćelijama raka – navodi doktor Zalihić.

Prema njegovim riječima, post pospješuje razboritost uma, njime se razgrađuju negativni osjećaji koji ugrožavaju psihofizičko zdravlje (bijes, tjeskoba, nemir), te stvaraju i akumuliraju novi psihički potencijali za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama. Dokazano je da post dovodi i do jačanja volje, kontrole nad strastima, samokritičnosti i discipline, intenziviranja karaktera i jačanja duha uopće. Ramazanski post također je prevencija mnogih oboljenja.

– Sve nam ovo pomaže da krizne životne situacije lakše prebrodimo. I ne manje važno, post je idealna prilika za prestanak sa ovisnostima o alkoholu, drogi i  cigaretama. Naravno, post sa namazom predstavlja savršenu kombinaciju. Post za vrijeme ramazana, koji je neodvojiv od pet dnevnih namaza, blagotvorno djeluje na psihu i tijelo budući da je u pitanju kombinacija duhovne i blage fizičke aktivnosti – dodaje Zalihić.

Pored toga što ramazanski post ima brojne korisne efekte u zaštiti i unapređenju zdravlja zdravih ljudi, doktor navodi da se korisni efekti posta mogu naći i kod nekih bolesti.

– Uspostavljanje složenih fizioloških procesa u tijelu za vrijeme bolesti, poznatih kao gubitak apetita je ustvari automatsko uspostavljanje posta od našeg organizma kada smo bolesni. A medicina je danas na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju probavni organi, treba da ograniči ili potpuno prekine unos hrane. To je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu koja je narušena bolešću. U tom smislu postoji i narodna izreka: “Ako jedeš kada si bolestan, onda hraniš svoju bolest”. Ipak, kod značajnog broja bolesnih stanja mogućnost prakticiranja posta može biti zdravstveno dvojbena, te u pogledu zdravstvene odluke treba konsultovati ljekara specijalistu za dotično bolesno stanje, koji i sam posti, ili zna i sklon je cijeniti vrijednost ramazanskog posta. On može dati savjete da li je moguće nadzirati svoju bolest tokom čitavog razdoblja ramazanskog posta. Nakon toga trebao bi se konsultovati vjerski autoritet u svrhu donošenja konačne odluke da li postiti ili ne. Ipak, potpuno je jasno i poznato da su milioni muslimana postili kroz mnoge generacije, bez očiglednih štetnih posljedica po zdravlje – navodi Zalihić.

Neželjeni efekti

U prvim danima postači mogu osjetiti pojedine neželjene efekte, ali oni ubrzo nestaju.

– Čovjek u prvim danima posta može osjećati glavobolju, slabost, nervozu i neraspoloženje, zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijom razgradnjom  nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Na tom putu otrovi prolaze kroz mozak i nerve, što dovodi do ovih kratkotrajnih simptoma. Post sagorijeva taloge izmjene tvari, odnosno ostatke raznih metaboličkih procesa u našem tijelu, zaostatke mokraćne kiseline, nakupine masnoća, iznojavanja tijela, a razna nabreknuća, izrasline, otekline postaju “žrtve” pročišćavajuće izmjene tvari. Na početku posta sve se funkcije izlučivanja tijela automatski povećavaju. Urin postaje mutan, zaudara, koncentriran je, povećana su isparavanja kože s neugodnim mirisom. Može doći do jačeg izbacivanja sluzi iz usta, ždrijela, bronhija. Dah ima kiseo i neprijatan miris, jezik je obložen, siv ili smeđ. Postepeno dolazi do poboljšanja simptoma, umjesto malaksalosti i neraspoloženja, dolazi do duševne i tjelesne svježine, izgled se poboljšava, oči su svjetlije, boja lica postaje svjetlija – govori doktor Zalihić.

Naglašava da je islamski post puno više od pukog gladovanja, te da bi post čovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga što je, po islamu, strogo zabranjeno – prije svega, ogovoranja, laži, nepravde, nasilja, a zatim i ostalih velikih grijeha.

Izvor: Faktor.ba

 

Read more...
Subscribe to this RSS feed