Šta islam kaže o depresiji i kako biti sretan

Depresija crpi našu energiju i nadu i sputava naše djelovanje, otežavajući nam činjenje onoga što bi nas usrećilo kako bismo se osjećali bolje. Uprkos tome što depresiju nimalo nije lako liječiti, to nije nemoguće. Kao što je poznato, ona se ne može pobjediti samo dobrom voljom. Ipak, možemo je u određenoj mjeri smanjiti iako je jaka i žestoka. To možemo učiniti na jednostavan način putem vjere, pouzdanja u Boga i pouzdanja u stvari koje će doprinijeti da se osjećamo bolje. Jedan od razloga zbog čega se suočavamo sa depresijom, svakako su bolna i zahtjevne okolnosti. Onda kada smo prisiljeni da radimo nešto vrlo naporno ili kada se suočavamo sa pritiskom, povredama ili gubitcima, jer upravo tada naša vjera biva testirana. Možemo postati žrtva depresije koja je uzrokovana beznađem. Jednom je neko dobro rekao; da se čovjek žali na svoje stare cipele, a još nije vidio čovjeka bez nogu.

Pohlepa za imetkom – Dio čovjekove prirode

Zadovoljstvo je jedan od najvažnijih preduvijeta za postizanje sreće u životu, a nažalost, mnogi od nas ga nemamo. Imamo dobro auto i to zadovoljava naše potrebe, ali mi uvijek želimo više, bolje i skuplje. Neko se zadovoljava samo Mercedesom ili Jaguarom. Imamo lijepu kuću, ali mi stalno želimo još bolju, veću i raskošniju; skuplju odjeću, više nakita i vlastiti brod ako je ikako moguće, a lista samo raste i mi smo nastavljamo razmišljati o tome, umjesto da kažemo – hvala Allahu na svemu što imamo! U današnjem vremenu postoje mnogi faktori koji doprinose porastu depresije i ona je učestala na Istoku isto kao i na Zapadu, a najviše je izražena kod omladine. Također zahvata i starije generacije zbog uticaja politike, ekonomije i socijalnih problema u društvu.

Ne možemo pobjeći od iskušenja

Za početak, moramo sebi priznati da su depresija i stres sastavni dio našeg života, bilo da je uzrokovana mentalnom, psihičkom ili duhovnom napetošću ili jednostavno osjećamo beznađe i očaj, a takva vrsta stresa može da pogodi čak i najoptimističnije među nama u pojedinim trenutcima našeg života i od toga ne možemo pobjeći, samo je pitanje kako se nositi s tim? Kur’an o tome kaže: “Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine. A ti obraduj izdržljive.” (Kur’an: 2:155)

Kao vjernici, mi smo počašćeni da možemo svaku tjeskobu, svaki strah i brigu pretočiti u dovu i u tome pronaći razlog da se okrenemo ka Allahu, dž.š., i da Mu se obratimo u našim molitvama. Ovo je ono što nas približava Njemu Uzvišenom. On je stvorio ovaj svijet kao mjesto iskušenja i On je mnoge stvari odredio kao uzroke naših iskušenja kako bi nas kroz njih testirao. Allah već unaprijed zna šta se krije u našim srcima, ali On želi da Ga molim i od Njega tražimo ono što nam treba. Ako uspijemo istinski razumijeti to da Allah, dž.š., zasita čuje i zna za naše probleme, uspjet ćemo pronaći mir.

Jednom dok sam obavljala namaz, moja mlađa kćerka me zvala a ja se nisam javljala sve dok nisam završila sa namazom. Moj sin koji je nešto stariji od nje, ali još uvijek je poprilično mlad, kritizirao ju je rekavši joj: “Zar ne vidiš da mama razgovara sa Bogom?” To me osvijestilo i učinilo da spoznam koju snagu je imalo to što su nas kad smo bili mali učili da Bog sve čuje i sve zna.

Božiji Poslanik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, jednom je rekao: “Allah se ljuti na onoga ko ništa od njega ne traži.” (Tirmizi, 3373.) Kur’an o tome kaže: “One koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene, smiruju.” (Kur’an: 13:28)

Poduzmi šta možeš a ostalo prepusti Allahu

Islam uči nadi i vjeri, a depresija je u suprotnosti sa onim što je Bog obećao, a što ima za cilj da te ohrabri. Moramo stalno vjerovati da uvijek postoji novi početak i da gledamo naprijed u svakom novom danu. Svakako, naša iskušenja možda neće okončati baš sutra, ali ćemo dobiti novu milost božiju u svakom novom danu. Spoznavši da smo stvoreni sa određenim razlogom koji se ogleda u našem obožavanju i robovanju samo Allahu Uzvišenom na način na koji to On želi, i da nikad ne zaboravimo da On sve Zna i da je Milostiv prema onima koji se iskreno trude, razumijet ćemo istinski smisao dunjaluka. Nikada ne smijemo potcjeniti naše sposobnosti i trebamo razumijeti koncept božije milosti i vjerovati da On može učiniti da se berekt koji nam daje proširi ako mi budemo iskreno trošili energiju na ispravnom putu.

Moramo voditi računa da uradimo sve što možemo u cilju rješavanja naših problema na najbolji mogući način. Vrlo značajno je da shvatimo da mi nemamo kontrolu nad tim kakvi će rezultati biti i da ćemo poneki put uspjeti, a nekad nećemo i da će mo se ponekad naći u stanju frustracije i depresije. Čak niti poslanici nisu imali kontrolu nad tim kakvi će rezultati njihovog djelovanja biti, a Kur’an je prepun takvih primjera. Kada uradimo ono što je u našoj mogućnosti, rezultate moramo prepustiti Allahu, dž.š. Bezobzira na rezultate mi ćemo biti nagrađeni za ono što smo uradili.

Moramo razumijeti smisao našeg postojanja i nikada ne smijemo zaboraviti svrhu zbog koje je Bog stvorio sve stvari i da On zna sve što se desilo i što će se desiti. Ljudi koji nastave živjeti u pretpostavkama i daleko od pravog puta koji vodi istinskom spasenju, trebaju razumijeti ovu istinu, a samo oni koji to znaju mogu živjeti mirnim životom, jer su se predali sudbini koju im je On Uzvišeni odredio, i Koji najbolje zna šta je najbolje za njih.

Božiji Poslanik Muhammed, a.s., nas uči: “Divno li je stanje vjernika, zaista je za njega uvijek dobro,a to nema niko osim vjernik. Ako ga zadesi nešto lijepo,zahvali se Allahu pa bude dobro,a ako ga zadesi nekakva nedaća,on se strpi pa mu opet bude dobro.“ (Muslim, 27.) Ovaj prelijepi hadis mi vraća sjećanje na roman “Pollyanna” kojeg sam čitala dok sam bila dijete, a tema romana je: “Može biti i gore”. To me je potaklo da svoju djecu naučim jednoj igri koju zovemo “Igra radosti“. Cilj igre je u svemu pronaći nešto što nas čini sretnim. Uvjeravam vas da postoje mnoge zabavne i radosne stvari koje su tu da olakšaju naše tegobe i sačuvaju naše zadovoljstvo. Ovakvo stanje svijesti islam mnogostruko vrednuje, a bićemo nagrađeni u skladu sa našim djelima.

Ostanite optimistični – budite pozitivni

Tokom iskušenja koja nas zadese, moramo biti svijesni činjenice da smo sretniji od mnogih. Trebamo imati na umu činjenicu da nam ništa ne može nauditi osim ako to Allah, dž.š., ne dozvoli, te da sumnje i pretpostavke ne mijenjaju tok događaja. Prisjetimo se da su olovke podignute a stranice osušene. Lično sam uvidjela da, kada se prepustim ovakvkom načinu razmišljanja, tereti spadnu sa mojih ramena. Ako budemo shvatili i razumijeli ovu istinu, živjet ćemo miran život, jer ćemo biti predani božijem kaderu i sudbini koja nam je predodređena.

Uzvišeni kaže u Kur’anu: “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a On će srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti – Allah sve dobro zna.” (Kur’an: 64:11) Islam nam naređuje da ostanemo optismistični i u vremenima teških iskušenja. Očekivati i nadati se dobrom, sastavni je dio naše vjere i ništa se ne može postići bez vjerovanja, molitve, ubjeđenja i nade. Budi optimista i dobro će zasigurno doći.

Sa ovakvom vjerom Bog obećava da će obasjati našu tamu i ispraviti naše stranputice. Kada smo depresivni, zaslijepljeni smo bijedom i beznađem. Bog želi da izliječi našu slijepoću. Možda ćemo osjećati slabosti tokom depresije, a to zahtjeva jaku osobu koja će priznati da joj je potrebna pomoć. Mi moramo biti ta osoba koja je odlučna i posvećena tome da prevaziđe tamu u svom srcu i koja će shvatiti koliko dragocjen život je i koja će odlučiti da više ne bude rob nesreće.

Kroz molitvu i ubjeđenje, Allah, dž.š., će izliječiti naše tegobe uzorkovane našim onim čime smo se opteretili i voljeti nas onda kada to niko ne bude želio. Studije su pokazale da, kada odlučite preusmjeriti vašu pažnju na nešto što je pozitivno i u pomaganju drugima, nivo vašeg seratina (hormon zadovoljstva) raste i čini vas sretnim. Najbolji način da se zahvalimo Bogu je da budemo u službi ljudima, posebno onima koji imaju manje nego mi. Služeći drugima mi se duhovno podižemo i zarađujemo nagradu.

To nam pomaže da zadobijemo pozitivniju perspektivu tokom životnih nedaća, čini da razumijemo kako su naši problemi, često puta manji u odnosu na teškoće s kojima se drugi ljudi suočavaju. Ovome nas uče mnogi događaji iz Poslanikovog, a.s., života, čak i kad su muslimani bili slabi i malobrojni. siromašni i progonjeni, baš tad su još više davali i pomagali siromasima. Oni su dobro znali da, ako je neko darežljiv onda kada ima malo, on ima pobjedničku budućnost. Fokusirajte se na širu sliku.

Kur’an kaže: “Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili.” (Kur’an: 16:97)

Druži se sa pozitivnim osobama jer sreća je prijelazna

Budite stalno u društvu ljudi koji su sretni i koji čine da se osjećate bolje i koji uvijek gledaju pozitivno na sva iskušenja s kojima se suočavaju, čak i onim najmanjim kao npr. u trenutcima kada ne mogu pronaći mjesto gdje bi parkirali auto, čak i u takvim situacijama su pozitivni. Zatim razmislite kako vi reagirate u sličnim situacijama, pa čak ako ne možete drukčije, pretvrajte se i glumite njihove osobine i usvojite njihove ponašenje i optmizam kojeg pokazuju u teškim situacijima.

Imajte na umu da su zadovoljstvo i sreća prijelazni. To nije stanje razuma, nego osobina koja se jača upornim praktikovanjem. Voljela bi da usvojim ovakve stavove, jer onda kada smo u potrebi za radošću nekako zaboravljamo druge stvari koje nas čine nesretnim i nezadovoljnim, a to je samo djelimično sagledavanje stvari. Svijesna sam da je osjećaj pada ili uspinjanja sastavni dio našeg života. Kada ljudi dožive pad, stvari krenu naopako, ili kada izgubimo neke drage osobe ili snove koje smo sanjali… Čini se da tuga postane problem onda kada nesreća prođe a mi ne nadoknadimo gubitak. Upravo zbog toga moramo povesti brigu o sebi i biti svijesni da je Bog uvijek uz nas i da jedino On može da nam podari snagu u teškim vremenima. Kada ti je teško sjeti se te činjenice i pokušaj da ti na umu bude to; da će ti Bog pomoći i da ćeš iz tog iskušenja izaći kao bolja osoba, ako se s tim suočiš na pozitivan način.

Poslovica kaže: “Ono što te ne ubije, to te ojača“. Znam da će te reći: “Takva sam osoba i šta ću” ali svaki početak je težak, treba biti ubjeđen u pozitivan ishod i na tome sve u životu graditi. Da bi se osjetilo poboljšanje potrebno je da prođe određeno vrijeme, a poboljšanje možemo postići ako budemo donosili pozitivne odluke svaki dan. Nekad nešto pročitam i to odmah pokrene moje misli. Ja to objašnjavam tako što smatram da naša srca imaju svoja godišnja doba, pa ako je zima, ne gubi nadu i nastavi dalje, jer nakon zime uvijek dolazi proljeće.

Autor: Deana Nassar – Izvor: Onislam.net
Za N-um preveo i obradio Fahrudin Vojić, prof.

 

Read more...

Koronavirus kroz prizmu islama: Očuvanje zdravlja kroz propise islama

Ovih proteklih mjesec dana svakodnevno se govori o aktuelnom Koronavirusu (COVID-19) koji je do sada u svijetu odnio 3522 života, te zarazio 103737 osoba.

Mnogi ljudi su uspaničeni i preplašeni, a svemu tome dodatno doprinose mediji, te razne objave, statusi i vijesti koje se prenose putem svih medijskih sredstava.

Primjetio sam da mnogi muslimani potpadaju pod utjecaj medija i vijesti, te u svojim domovima, porodicama, i krugu poznanika, džematlija i slično, ne osjećaju se sigurno, brinu se te možda čak i previše oprezno pristupaju svemu tome. U ovom tekstu pokušat ću iznjeti par stavova islama, propisa i savjeta kako da čovjek najbolje postupi u datoj situaciji.

Naime, svjetski stručnjaci za medicinu i higijenu savjetuju ljudima da često peru ruke, ispiru nos i usta, kako bi izbjegli zarazu ovim virusom. Naša plemenita vjera je postavila okvire i dala jasne savjete i postupke kako čovjek da održi svoje zdravllje, i ništa od onoga što je došlo u vjeri nije bez razloga dato. Allah iz svoje Mudrosti i Svoga Sveobuhvatnog Znanja, je dao samo ono što će ljudima koristiti, te ukoliko se ljudi budu držali onoga što je propisano, uz Božiju pomoć i dozvolu bit će sačuvani od mnogih iskušenja i problema.

Kada je u pitanju čistoća, opće poznato je stav islama o čistoći, za koju se kaže: “Čistoća je dio imana-vjere.”

Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže: Zaista Allah voli one koji se kaju i koji se mnogo čiste.  (Sura Bekare 222. ajet.)

Islam, kao čista i neiskrivljena vjera naređuje čistoću i čuvanje zdravlja čovjeka. Zato je osnovni preduslov za obavljanje namaza, upravo čistoća tijela, odijela i mjesta za klanjanje. Islam naređuje potpuno čišćenje (gusul – kupanje) u određenim prilikama, kao što su: kupanje od džunupluka i hajza i nifasa, a za džumu i bajrame kupanje je sunnet, a po nekoj ulemi i vadžib.

 Kaže Poslanik, s.a.v.s., u hadisu koga prenosi Sevban, r.a., a bilježi imam Ahmed: Čistoću ne čuva osim mu’min!” (Ahmed)

Prenosi Aiša, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Deset je stvari prirodno (fitra): podrezivanje brkova, puštanje brade, čišćenje zuba misvakom, ispiranje nosa, obrezivanje nokata, pranje zglobova, odstranjivanje dlaka ispod pazuha, odstranjivanje dlaka između nogu, pranje iza obavljene nužde i ispiranje usta.” (Ibn Madždže)

Kao što su i svjetski stručnjaci i napomenuli, u datim situacijama treba prati često ruke, ispirati nos i usta, mi kao vjernici, smo već odavno to naučili, još u mektebima,  u našim džamijama i medresama, da se prilikom abdesta trebaju oprati ruke, isprati nos, usta itd.. Islam je propisao da se ruke peru prije jela, nakon jela, prije spavanja, savjetuje nas Poslanik a.s. da peremo zube itd., što će reći da je islam za čovjeka pripremio i dao samo ono najbolje što će koristiti ljudima u njihovim životima i kako bi čuvanjem čistoće, očuvali naše zdravlje.

Također svjetski mediji i naučnici kažu da sve žrtve koronavirusa, koje su do sada preminule, bile su osobe koje su imale slab imuni sistem, ili su bile već teško oboljele od hroničnih bolesti.

I u ovom smislu Islam ima odgovor i savjet svojim sljedbenicima, kako da očuvaju i ojačaju svoje zdravlje.

Uzvišeni Allah kaže: “O vi koji vjerujete, jedite dobra kojim smo vas opskrbili i Allahu zahvaljujte ako, doista, samo Njemu ibadet činite.” (El-Bekara, 172)

Naredba u ovom ajetu upućena je samo vjernicima, a u 168. ajetu iste sure, ova naredba upućuje se svim ljudima, općenito: “O ljudi, jedite od onoga što ima na Zemlji, što je dozvoljeno i lijepo, i ne slijedite šejtanove stope! On vam je, zaista, neprijatelj očevidni.” (El-Bekara, 168)

Naredba je upućena posebno vjernicima, jer oni, ustvari, primaju pouku, i zbog svog vjerovanja, sprovode naredbe, a ostavljaju zabranjena djela. Vjernicima je naređeno isto ono što je naređeno i poslanicima: “O poslanici, lijepim – dozvoljenim jelima se hranite i dobra djela činite; Ja, zaista, dobro znam šta vi radite!“ (El-Mu’minun, 51)

 

Također svima nam je poznato da je uzrok većine bolesti nepravilna i nezdrava hrana, koja slabi naš organizam i prouzrokuje mnogobrojne zdravstvene probleme, a Allah nas uči da trebamo paziti šta to jedemo, te nas na najbolji način savjetuje da jedemo samo ono što je lijepo. Kada je u pitanju lijepa hrana, svaki musliman, vjernik, treba da strogo vodi računa da u svoj stomak ne unosi ništa drugo nego HALAL hranu, ne misleći time iskljućivo na Halal certificiranu hranu. Vjernik treba da vodi računa na način na koji je zaradio novac i način na koji je obezbjedio opskrbu koju mu Allah daje. Naš imetak, novac, posao, opskrba, i hrana trebaju biti isključivo halal stečeni, zarađeni, pripljemljeni itd. Mnogi ljudi nesvjesno a neki iz neznanja, posebno u zapadnim zemljama ne obraćaju pažnju na halal hranu, smatraju da je halal-dozvoljeno sve osim svinjetine, dok na primjer konzumiraju meso koje je u suštini dozvoljeno poput piletine, govedine i slično, međutim ne obraćaju pažnju o tome na koji način je životinja ubijena, da li nasilnom smrću, ubistvom, ili na ispravan i propisan način zaklana, što će dalje reći da životinja koja nije na ispravan naćin zaklana nije ništa drugo nego strvina, lešina čije meso može ozbiljno naštetiti ljudsko zdravlje.

 Uzvišeni Allah u suri Maide, u 3. ajetu kaže: “Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo, i što je udavljeno i ubijeno udarcem, i što je strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je žrtvenicima žrtvovano.”

Zatim u suri Bekare: “Uzvišeni Allah kaže: “Zaista vam se zabranjuje strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije, Allah zaista prašta i milostiv je.” (El-Bekara, 173)

Kada je u pitanju konzumiranje alkohola, jasno je i nedvojbeno je kako je to i došlo u Kur’anu: ‘Pitaju te o vinu i kocki. Reci: ‘Oni donose veliku štetu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od njih veća od koristi.’‘ (El-Bekare, 219.), da koznumiranje alkohola, osim što predstavlja veliki grijeh, ljudima donosi ogromnu štetu, po zdravlje, prije svega.

Stoga, čuvanjem islamskih propisa, i praktikovanje istih, u našim životima, te uzimanje pouke i savjeta koji su nam došli od Allaha i Njegova Poslanika a.s., održavanjem čistoće, tijela, odjela, mjesta stanovanja, džamija i slično, te konzumiranje lijepe i zdrave hrane, čuvanje od haram hrane, ne konzumiranje alkohola, svinjetine, duhana i svega onoga što je zabranjeno i štetno po ljudsko zdravlje, očuvat ćemo naše zdravlje, i život.

Nisu nam potrebni strani naučnici i doktori da nas podučavaju kako trebamo mi kao vjernici da vodimo život i ličnu higijenu. Mi već odavno znamo kako i kada se peru ruke, kako se održava čistoća nakon fiziološke potrebe te u mnogim drugim situacijama. Treba još istaći da kada je u pitanju strah od bolesti, virusa, bakterija, vjera nas uči, i u to vjernik mora biti čvrsto uvjeren, da sve što se zbiva, zbiva se Božijom odredbom i voljom, te da nikakav virus, bolesti i razne bakterije neće čovjeku moći naštetiti osim ukoliko je to Allahova volja, već čovjek treba da radi onako kako mu je Allah naredio, da čuva njegove propise i granice, to je ono što je u čovjekovoj moći, a do Allaha je odredba i ono što će se desiti, stoga vjernik ne smije padati u očaj, veliku brigu i tugu zbog situacije koja je trenutno u svijetu zbog pomenutog koronavirusa, te da nikako ne pada u beznađe i da se zatvara u kuću, da ne izlazi na namaze i da ne izvršava ostale dunjalučke obaveze koje je dužani prema sebi, porodici i društvu ispuniti.

Svaki pretjeran strah, očaj i briga su ništa drugo nego šejtanovi načini kako čovjeka da odvrati od onogo što mu je naređeno i da ga odvrati o razmišljanju na Allaha i da zaboravi na Njegove blagodati koje mu je dao.

Za Akos.ba piše: Hidić Mahir

 
Read more...

Čuda Allahovog stvaranja: Zašto se srce ne umara kao ostali mišići?

Nakon napornog treninga, osjećate identičan bol u mišićima ruku, nogu, leđa, u trbušnim mišićima… Ipak, ne osjećate ništa slično u predjelu srca. Zbog čega je tako?

Tokom jednog minuta, srce kuca između 60 i 100 puta. Svakog minuta, svakog dana, svake godine, cijelog života. Međutim, za razliku od ostalih mišića, ne osjećamo bol u njemu usljed napora i stalne aktivnosti, prenosi Nationalgeographic.

Iako je srce mišić, ono nije sasvim isto kao ostali mišići u tijelu: za razliku od njih – skeletnih i glatkih mišića – ono je srčani mišić. I skeletnim mišićima i srčanom potrebna je energija za kontrakciju, a oba ova tipa dobijaju je iz mitohondrija, koje generišu adenozin-trifosfat (nukleotid važan za unutarćelijski transfer energije). Međutim, postoji jedna značajna razlika. Srčani mišić, naime, ima više mitohondrija nego skeletni mišići, pa zahvaljujući tako velikim zalihama energije ne mora, kao ostali mišići, da zastane i odmori se, niti u njemu osjećamo tipičan bol kakav se javlja u ostalim mišićima. Pored toga, srce se u velikim količinama snabdjeva kisikom i nutritijentima putem krvi.

Iako se srce ne zamara kao skeletni mišići, ono nije otporno na umor i povišen stres kakav pogađa mišiće usljed, recimo, dugog trčanja ili vožnje bicikla. Tokom ovakvih treninga, srce se „ne pita“ previše: ono samo reaguje na biohemijske signale koje mu tijelo šalje kako bi pojačalo srčani izlaz i održalo korak s visokim nivoom napora.

(Ne)stalna oštećenja

Iako često mislimo da je srce nesalomiv mišić, granice ipak postoje. Skorašnja istraživanja su pokazala da je nakon napornog rada čak i najzdravije srce sklono oštećenjima.

U jednoj studiji iz 2001. godine, naučnici su testirali rad srca atletičara koji su učestvovali u trci po visoravnima Škotske. Nakon 90 sati različitih sportskih aktivnosti, primjetili su da su srca sportista pumpala 10 procenata manje krvi na kraju trke nego prije njenog početka.

 

Kardiolog Juan Ešli, koji je bio zadužen za mobilnu laboratoriju uz pomoć koje je bio sproveden ovaj eksperiment, došao je do zaključka da, iako je srce atletičara nakon trke radilo slabije, rad je ubrzo regulisan, bez ikakvih oštećenja.

Iako je ovaj primjer pokazatelj da sportske aktivnosti ne moraju dovesti do trajnih oštećenja srca, sve više naučnih istraživanja ukazuje da veliki fizički napor može ostaviti posljedice na rad srčanog mišića.

U jednoj britanskoj studiji iz 2001. godine, naučnici su ustanovili da mladi sportisti i stariji koji se inače ne forsiraju previše nemaju oštećenja srčanog mišića, za razliku od osoba koje se redovno bave sportom.

Ipak, naučnici su se složili oko toga da se naporniji fizički trening nije pokazao kao veliki problem.

“Mnogo se ljudi bavi sportom kako bi održali svoje tijelo u formi, a što više vježbaju, rezultati su vidljiviji. Stoga, ne bismo trebali da sumnjamo u to da su vježbe, generalno gledano, odlične za zdrav život”, tvrde oni.

Akos.ba

 
Read more...
Subscribe to this RSS feed