Čistoća je pola vjere i zdravlja: Allah voli one koji se čiste

Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svjetova, zahvalom koja pristaje ljepoti Njegovih atributa i savršenosti Njegovih kreacija. Svjedočimo da je samo Allah Bog, jedan i jedini Kojem ravnog nema, i svjedočimo da je Muhammed a.s., Njegov rob i poslanik, koji je bio odlikovan plemenitim osobinama i koji je druge upućivao najljepšim svojstvima i vrlinama. Allahu, blagoslovi i ukaži najveće počasti Pejgamberu našem, njegovoj porodici, dobrim i pravednim ashabima, kao i onim koji slijede njegov put i pridržavaju se njegovog sunneta.

Dragi moji muslimani, zasigurno niti jednom od vas nije nepoznata činjenica da je šerijat pridao čistoći posebno mjesto i značaj. Čistoća je temeljni uslov za ispravnost mnogih ibadeta u islamu. Međutim ono što mnogi ljudi ne znaju ili ne obraćaju pažnju na to jeste da čistoća ima značajnu praktičnu primjenu i važnost u našim životima. To potvrđuje i činjenica da se čistoća u Kur’anu spominje na 28 mjesta kroz 24 ajeta u kojima se pojašnjava materijalno i duhovno značenje čistoće.

Što se tiče duhovnog značenje pojma čistoća on se veže za iman- vjerovanje i stanje čistoće srca. Uzvišeni Stvoritelj kada opisuje nevjernike kaže sljedeće:

أُولَـٰئِكَ الَّذِينَ لَمْ يُرِدِ اللَّـهُ أَن يُطَهِّرَ قُلُوبَهُمْ ۚ لَهُمْ فِي الدُّنْيَا خِزْيٌ ۖ وَلَهُمْ فِي الْآخِرَةِ عَذَابٌ عَظِيمٌ „To su oni čija srca Allah ne želi očistiti; njih na ovome svijetu čeka poniženje, a na onome svijetu patnja golema.“ (El-Maide, 41)

Duhovna dimenzija čistoće podrazumijeva i bježanje od grijeha i svega što je loše. Tako u kazivanju o Lutu a.s., glavešine njegovog naroda predložili su protjerivanje Luta a.s., i njegove porodice, jer oni nisu željeljeli biti saučesnici ogavnim djelima pa su nevjernici ustvrdili:

أَخْرِجُوا آلَ لُوطٍ مِّن قَرْيَتِكُمْ ۖ إِنَّهُمْ أُنَاسٌ يَتَطَهَّرُونَ „Istjerajte Lutovu porodicu iz grada vašeg, oni su ljudi-čistunci!“ (En-Neml, 56)

Vrhunac duhovnog značaja čistoće jeste da se njome čovjek oslobađa grijeha. U ajetu kojim se naređuje zekat Poslaniku se naređuje da uzme zekat iz imovine vjernika da bi ih time očistio i grijeha oslobodio:

خُذْ مِنْ أَمْوَالِهِمْ صَدَقَةً تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِم بِهَا.

S druge strane za razumijevanje materijalne dimenzije čistoće moramo imati na umu da je čišćenje druga naredba koja je upućena Muhammed- Pejgamberu a.s.v.s.: وَثِيَابَكَ فَطَهِّرْ „I haljine svoje očisti!“ (El-Muddesir, 4)

Materijalna čistoća podrazumijeva čistoću tijela, odijela i mjesta, koja zajedno sa duhovnom čistoćom sebeb je Allahove ljubavi prema nama: إِنَّ اللَّـهَ يُحِبُّ التَّوَّابِينَ وَيُحِبُّ الْمُتَطَهِّرِينَ „Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste.“ (El-Bekare, 222)

 

Za čišćenje tijela Allah dž.š., je propisao obred abdesta koji je uvijet za obavljanje namaza, te obred gusula kojeg je učinio farzom- strogom obavezom u tri slučaja: nakon spolnog odnosa, nakon izlijevanja spolne tečnosti iz spolnog organa u snu ili putem nadražaja, te ženi nakon hajza i nifasa. Ovdje posebno želim skrenuti pažnju na lošu praksu, posebno mladih ljudi, da u stanju dženabeta- nečistog stanja poslije spolnog odnosa, odmah ne izvršavaju propis gusula ili ga ne izvrše kako treba, pa takvi slobodno hodaju i duži period, a neki čak i klanjaju, a zabranjeno je- haram džunub osobi: klanjati, Kur’an bez omota doticati, Kur’an učiti, i u džamiju ulaziti. Od mnogih ćete čuti kako kažu: -Ma ja sam se istuširao, a ne zna da gusul ima tri farza, i da je obavezno tri puta učini gargaru tj., ispere usta i grlo, tri puta ispere nos iz dubine- istinšak i čitavo tijelo opere čistom vodom počevši od glave, desnog pa lijevog ramena i niza se tako da nigdje ne ostane suho ni koliko se može dotaći vrhom igle- gasli vudžud.

Allahov vjerovjesnik Muhammed s.a.v.s., podučavao je muslimane da općom pojavom ostavljaju dojam čistoće, urednosti i ljepote. Tako je jedne prilike u džamiju ušao čovjek rašćerupane kose i brade, pa mu je Poslanik pokazao da izađe vani i malo se dotjera, što je ovaj i učinio, a kada je ponovno ušao Poslanik je rekao: „Zar nije ovako bolje od toga da dolazite rašćerupani poput šejtana.“ (Muvetta’, Enes Ibn Malik)

Od Abdullaha bin Mes’uda radijallahu ‘anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s., rekao:” Neće ući U Džennet onaj ko posjeduje koliko trun oholosti.” Neki čovjek reče: “O Allahov Poslaniče, zaista čovjek voli da njegova odjeća i obuća bude lijepa.” – a potom Poslanik odgovori: “ إِنَّ اللهَ جَمِيلٌ يُحِبُّ الجَمَالَ Doista je Allah lijep i voli ljepotu; oholost je odbacivanje istine i ponižavanje ljudi.” Urednost muslimana mora se osjetiti na svakom mjestu i u odnosu prema drugim ljudima.

Uzvišeni Allahu, omili nam iman i učini nas od onih koji se mnogo kaju i puno čiste. Oprosti nam grijehe i nagradi dženneti- firdevsom. Amin!

Piše: Mensur Salkić

dzematosjek.ba

 
Read more...

Sa vjerom u Allaha sva iskušenja se mogu prevazići

“Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje učini, a na njegovu štetu zlo koje uradi. Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga tovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne stavljaj nam u dužnost ono što ne možemo podnijeti, pobriši grijehe naše i oprosti nam, i smiluj se na nas. Ti si Gospodar naš pa nam pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!” (Kur'an, 2:286)

To je Allahovo obećanje koje bi trebalo da nas obdrži jakim u teškim vremenima. Shvati da, ako ti je Allah dao iskušenje u životu, to je zbog toga što imaš mogućnosti da se nosiš s tim i prođeš kroz to. Allah ti neće dati neko iskušenje ako ti nisi sposoban da se s tim nosiš i prebrodiš ga. Sjeti se ovih ajeta svaki put kada budeš u nekom škripcu. Nema iskušenja koje čovjek ne može prebroditi i svakom čovjeku je data mogućnost da ostvari uspjeh na oba svijeta. Reflektirajući se na ove ajete, trebali bi imati povjerenje u našu mogućnost prevazilaženja trenutnih neprilika. Allah je to odabrao za tebe, zbog toga što treba da se suočiš s tim, čak i ako ti to još nisi spoznao. Ovakvo uvjerenje treba da nas osposobi da kopamom dublje i dajem sve od sebe u svakoj situaciji.

Win Win formula

Poslanik Muhammed, s.a.v.s., kaže: „Čudno je stanje vjernika,zaista je za njega uvijek dobro,a to nema niko osim vjernik.Ako ga zadesi nešto lijepo,zahvali se Allahu pa bude dobro,a ako ga zadesi nekakva nedaća,on se strpi pa mu opet bude dobro.“ (Muslim, 2999)

Ovo je vrlo moćan hadis koji nam pomaže da prihvatimo ovaj svijet sa svim njegovim nedostacima. Kao vjernici mi moramo na sve što nam se događa gledati na način da se to događa zbog nečeg što je dobro. Kada stvari krenu kako smo zamislili, to je dar od Allaha i trebali bi Mu na tome biti zahvalni i to je dobro za nas na oba svijeta. Kada stvari ne idu onako kako bismo željeli, moramo biti strpljivi, fokusirani na rješenje i spremni da učimo neke životne lekcije kroz to iskustvo, a također je to što se dešava dobro za nas na oba svijeta. To znači da sve što nam se u životu događa je dobro za nas, pa zašto da se plašimo živjeti. Izađi vani i učini svaki dan vrijednim. Budi najbolji što možeš biti. Dovrši šta god da si počeo i budi spreman da se suočiš iskušenjima i preprekama tokom cijelog tog puta. Nemate razlog da sjedite u kući i živite u strahu. Radeći to nećete spriječiti iskušenja, nego će ona vas spriječiti da završite nešto vrijednije.

Izvor: Ismail Kamdar „Best of Creation – An islamic guide to self-confidence“

Za Akos.ba preveo Mr. Fahrudin Vojić

 
Read more...

Jednostavni načini da djecu oplemenite vjerom (dio 1)

Univerzalna želja svih brižnih roditelja je da svoju djecu “izvedu na pravi put” – da im pruže sve što im je potrebno da bi izrasli u sposobne, samostalne i savjesne individue. Za vjernike, roditeljska misija je oblikovana vrijednostima i idealima vjere, čije održavanje i afirmisanje zna biti vrlo izazovno. Roditelji koji žele da im djeca odrastaju u duhu islama često moraju biti kreativni i promišljeni u svojim naporima. Kako bi doprinijeli fondu dobrih ideja, u prvom dijelu ovog serijala vam donosimo tri načina na koje živote djece možete oplemeniti vjerom:

Povezivanje sa džamijom

Za djecu, džamija je naprosto magično mjesto – akustika je neobična, plafon je visok, tepisi mekani, sve je puno ukrasa, boja i nesvakidašnjih predmeta. Djeca su prirodni istraživači i ako ih dovedete u džamiju očekujte da će htjeti istražiti svaki njen ćošak. Zbog toga posjetite džamiju u periodu kada djeca nesmetano i nesputano mogu da zadovolje svoju radoznalost i koriste džamijski prostor na način na koji oni to žele i koliko dugo žele.

Da bismo se povezali sa nekim prostorom potrebno je da osjetimo da nam je taj prostor pristupačan i da imamo svoje mjesto tu. Većina djece koju se dovede u kratkom periodu namaza je prisiljena da bude tiha i sjedi na jednom mjestu. Da li bismo se mi osjetili dobrodošli negdje gdje smo samo ušutkivani i gdje se od nas očekuje da pasivno sjedimo na mjestu koje nam drugi odrede? Naravno da bi ne bismo imali pozitivne emocije prema takvom mjestu! Učenje adekvatnog ponašanja u toku namaza je bitno, ali još je bitnije omogućiti djeci vrijeme da razviju ljubav prema džamiji i da osjete radost kada ulaze u taj prostor.

Bonus prijedlog: od posjete džamiji možete napraviti pravu malu avanturu ako se zaputite pješice prema udaljenoj džamiji!

Otkrivanje moći dove

Jedan od najboljih životnih alata koji roditelj može dati svom djetetu je dova. Dijete koje je naučeno da dovi će izrasti u odraslu osobu koja shvata da je sve u Allahovim rukama i da sve što mu treba može od Allaha direktno tražiti. Potičite dijete da Allahu dovi za stvari koje su mu bitne. Nestala mačka? Dovite Allahu da je zaštiti i da se bezbijedno vrati kući. Želi da mu rođaci dođu u posjetu? Dovite Allahu da dođu uskoro. Ima visoku temperaturu? Dovite Allahu da bolest brzo prođe. Djeca na taj način usvajaju obrasce i razvijaju refleksne radnje na pojedine situacije. Dova trenira srce da svaki put kad se javi želja ili potreba, prva adresa kojoj se obraća jeste Allah.

Bitno je napomenuti da djecu također treba podučiti da dove nisu magična lista želja koje se ispunjavaju dizanjem ruku prema nebu. Prema hadisu, primljena dova ne znači uvijek da ćemo dobiti ono za što smo dovili, jer je Poslanik s.a.v.s. rekao: “Nema muslimana koji uputi dovu, kojom se ne traži grijeh niti prekidanje rodbinskih veza, a da mu Allah neće dati jedno od troje: ili će mu uslišati njegovu dovu, ili će mu nagradu za nju ostaviti na ahiretu, ili će od njega otkloniti neko zlo, veliko poput onoga za što moli.” Dova je odlična prilika da djeci približimo koncept Allahove mudrosti i sveznanja – da nam On daje i uskraćuje stvari radi našeg dobra, što često nije vidljivo na prvu.

Planiranje dobrih djela

Radna etika je visoko na listi prioriteta većine modernih roditeljskih filozofija. Stalno se afirmiše poruka: dijete treba biti naučeno na rad u školi, treba se organizovati za rad, odvajati posebno vrijeme i planirati unaprijed. Međutim, kada su u pitanju dobra djela, ona su često prepuštena slučajnosti ili sudbini – ako se desi prilika ili je neka neizbježna situacija, onda se zabavimo radom za dobro.

Zabavan način da djecu (i sebe) odgajamo da dobra djela shvatimo kao naviku i nešto što namjerno stavljamo u svoj dnevni raspored jeste pravljenje sedmičnih ili dnevnih zadataka. Svaki dan ili odabran dan u sedmici (npr. poslije džume) uzima se jedan zadatak sa spiska. Zatim slijedi dogovor kako taj zadatak sprovesti i planovi za realizaciju. Zanimljive prijedloge za dnevne/sedmične zadatke možete definisati koristeći Albabijeve kartice koje na lijep način ilustruju jednostavna dobra djela koja možete implementirati u svom svakodnevnom životu.

albabi.com

Read more...
Subscribe to this RSS feed