Muslimanski svijet

Palestinski kršćanin budi muslimane na sehur

Michael Ayoub je palestinski kršćanin koji već 12 godina tokom ramazana dobrovoljno budi komšije muslimane na sehur, objed pred početak dnevnog posta.

Ovaj čovjek iz grada Akka kaže da je sretan zbog toga jer se već stoljećima ukazuje na povezanost arapskih stanovnika muslimana i kršćana.

“Dolaskom mjeseca ramazana, svake godine, pripremam se za ovu priliku. To zanimanje je veoma teško, jer zahtijeva veoma rano buđenje. Ipak, rano ustajanje pomaže zdravlju”, rekao je Michael Ayoub.

Tradicionalnu odjeću koju oblači za ovu namjenu je posebno sašila njegova sestra.

“Činjenica da ja kao kršćanin budim braću muslimane na sehur pričinjava mi zadovoljstvo. Hvala Bogu, časni ramazan vidim kao zajednički mjesec, nije važno o kojoj vjeri je riječ”, dodao je Ayoub.

Ramazan kao simbol bratstva

Za njega mjesec ramazan predstavlja simbol pobjede, simbol bratstva, jer sarađuje s braćom muslimanima. Ramazan je mjesec ispita za svakog muslimana, čak i za svakog kršćanina, navodi Michael Ayoub.

Tokom ovog mjeseca osjećaji su pomiješani. “Kada braću muslimane budim na sehur, većina se odazove, a iz nekih kuća nema nikakvog odgovora, iako bi se trebali odazvati”, komentariše Ayoub.

Njegova poruka je da među ljudima trebaju vladati sloga, ljubav, mir i iskrena vjera. Sve te pozitivne stvari donosi ramazan.

Izvor: Al Jazeera

 

Infografika: Knjigu najviše vole Indijci, Kur'an najčitaniji u svijetu

 

Indija, Tajland i Kina prednjače na listi zemalja čiji su stanovnici najposvećeniji čitanju knjiga.

Stanovnik Indije sedmično u prosjeku odvoji više od 10 sati na čitanje, piše Anadolija. 

Na 28. Generalnoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine donesena je odluka da se 23. aprila svake godine obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su na taj dan 1616. godine umrli Miguel de Cervantes i William Shakespeare. 

Prema informacijama koje je prikupio novinar Anadolije iz Svjetskog indeksa kulture čitanja, na listi zemalja čiji stanovnici najviše čitaju prednjači Indija, a prate je Tajland i Kina. 

Indeks mjerenja temelji se na vremenu izdvojenom za čitanje tokom jedne sedmice, a u to se pored knjiga, ubraja i čitanje novina, magazina i drugog pisanog materijala. 

Kinezi čitaju osam sati sedmično

Prva na listi zemalja čija su društva posvećena knjizi nalazi se Indija, a svaki njen stanovnik u prosjeku sedmično na čitanja izdvaja 10 sati i 42 minute.

Na drugom mjestu je Tajland sa 9 sati i 24 minute po stanovniku, dok je na trećem mjestu Kina. Svaki Kinez za čitanje sedmično izdvaja 8 sati. 

 

Indeks mjerenja temelji se na vremenu izdvojenom za čitanje tokom jedne sedmiceAnadolija

 

Prve tri zemlje na listi prate Filipini (7 sati i 36 minuta), Egipat (7 sati i 30 minuta), Češka (7 sati i 24 minuta), Švedska (7 sati i 6 minuta), Francuska (6 sati i 54 minuta), Mađarska (6 sati i 48 minuta) te Saudijska Arabija (6 sati i 48 minuta). 

Kada je riječ o najčitanijim knjigama na prvom mjestu je Kur'an, zatim Evanđelje, a na trećem mjestu je knjiga „Citati Mao Zedonga“. 

Među najčitanijim knjigama u svjetskoj književnosti su i „Don Kihot“ autora Miguela Cervantesa, te Harry Potter britanske književnice JK Rowling. Osim toga, čitana je i knjiga „Priča o dva grada“ Charlesa Dickensa, trilogija „Gospodar prstenova“ JRR Tolkiena, „Mali princ“ Antoine de Saint-Exupery, „Alisa u zemlji čuda“ Lewisa Carrolla, te „Deset malih crnaca“ Agathe Christie.

Izvor: Agencije

Mimar Sinan – jedan od najvećih graditelja na svijetu

Jedna od najvećih svjetskih imperija zasigurno je osmanska, koja se kroz šest stoljeća svog postojanja razvila u mnogim sferama od kojih je graditeljska umjetnost bila jedna od vodećih. Iako se kroz šest stotina godina postojanja ovog carstva promijenilo mnogo carskih mimara, jedan je ostao upamćen, a tome su doprinjela njegova remek-djela.  Najveći arhitekta Osmanskog carstva bio je čuveni mimar Sinan. „Konstantinopolis“, zahvaljujući prvenstveno djelima ovog majstora svog zanata, je dobio obrise islamskog grada te postao „Istanbul“.
Sinan je rođen 1490. godine u selu Agirnas kod Kajserija, u armenskoj porodici. Kao dijete kršćanske porodice, odveden je u Istanbul na obuku za janičarske redove. Bio je janičar, potom mimar osmanske vojske u njenim najvećim pohodima, da bi u pedesetoj godini svog života postao glavni mimar carstva.

Glavni carski mimar

Nakon smrti glavnog carskog mimara Adžema Alija, u vrijeme vladavine sultana Sulejmana, za glavnog carskog mimara dolazi Sinan. Od 1539. pa sve do 1588. godine, kao glavni mimar Sinan stvara najveća djela, djela koja svojom ljepotom, veličinom i gracioznošću plijene pažnu i pet stoljeća nakon nastajanja. Mimar Sinan je bio glavni mimar carstva za vrijeme vladavine tri sultana Sulejmana, Selima II, Murata III. Opus Sinanovog djela je mnogobrojan. Pored velikih i značajnih građevina, kao što su džamije Selimija, Sulejmanija ili most Mehmed-paše Sokolovića, Sinan je izgradio i mnoštvo drugih građevinskih struktura. Smatra se da je za svog života mimar Sinan izgradio 344 objekta i to 84 velike džamije, 52 male džamije, 57 medresa, 7 čitaonica, 18 karavan-saraja, 22 mauzoleja, 46 hamama, 35 saraj, 3 bolnice, 5 akvadukta, 8 mostova i 8 magaza.

Prvijenac Sinanove bila je Šehzade džamija. Džamija izgrađena u slavu princa Mehmeda, prerano izgubljenog sina sultana Sulejmana. Džamija koja je njegov prvijenac ne predstavlja remek-djelo, ali predstavlja izrazito lijep i skroman molitveni prostor. Džamija se nalazi u mahali Kalendarhane u starom dijelu Istanbula.  Najveće djelo osmanske arhitekture zasigurno je džamija Sulejmanija, koja je podignuta u slavu sultana Sulejmana. Na dominantnom položaju iznda čuvenog Zlatnog roga, 1557. godine izgrađena je Sulejmanija. Gradnja je povjerena vrhunskom graditelju mimaru Sinanu. Grandiozna džamija sa četiri visoke munare i veličanstvenim kubetom imala je i veoma prostran harem. Iz harema ove džamije pruža se veličanstven pogled na Bosfor i moderni dio Istanbula. Osim džamije Sulejmanije, Sinanovo remek-djelo je džamija Selima II u Edirneu koju Sinan gradi kao starac u osamdesetim godinama svog života. Ovu velelepnu građevinu izgradio je za sultana Selima II u drugoj prijestolnici carstva. Gradnja ove džamije je trajala desetljeće, a završena je 1579. godine.

Od Istanbula do Višegrada

Istanbul kao prestolnica Osmanskog carstva bio je i mjesto podizanja najznačajnijih sakralnih i društvenih objekata. Međutim, značajna djela osmanske arhitekture zabilježana su ne samo u Istanbulu i Turskoj, nego i van granicama današnje Turske. Jedna takva građevina je most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Ovaj kameni most nad rijekom Drinom zadužbina je Mehmed-paša Sokolović, a gradio ga je mimar Sinan. Most predstavlja jednu od najmonumentalnijih građevinskih konstrukcija s jedanaest lučnih otvora te je građen od 1571. do 1577. godine. Za Sokolovića mimar Sinan izgradio je turbe i dvije džamije u Istanbulu. Mimar Sinan je za sultaniju Mihrimah izgradio u Istanbulu dva objekta, kompleks Mihrimah džamije koja se nalazi na Uskudaru kao i Mihrimah džamija u četvrti Edirnekapi. Ove dvije džamije nalaze se jedna u azijskom, a druga u evropskom dijelu Istanbula te kad se posmatraju s iste tačke, vidi se kako se, dok sunce zalazi iza munare na Edirnekapiji, u isto vrijeme mjesec rađa između munara džamije na Uskudaru. Ovaj podatak je veoma zanimljiv znajući da ime sultanije Mihrimah potiče od dvije perzijske riječ: “mih” što znači sunce i “mah” što znači mjesec.

Također, mimar Sinan je izgradio i Rustem-pašinu džamiju na istanbulskom Eminonu, zatim u kompleksu Sulejmanije džamije je izgradio i turbeta za sultana Sulejmana i sultaniju Hurem. Sinan je izgradio hamam i džamiju za sultaniju Hurem. Izgradio je i džamiju Ibrahim-paše, Sinan-pašinu džamiju, Pijala-pašinu džamiju, Kilić Ali-pašinu džamiju, Zal Mahmud-pašinu džamiju, zatim turbe Hajretin-pašino kao i most Bujuk Čekmedže i mnoge druge građevine. Mimar Sinan, najveći graditelj Osmanskog carstva, izgradio je najmonumentalnije građevine u Istanbulu i širom nekadašnjeg carstva. O životu mimara Sinana ne zna se mnogo, ali njegova djela govore da je bio vrstan graditelj. Svojim djelima Sinan je zasjenio svoje predhodnike, a ni njegovi učenici nisu uspjeli dostići njegovo umijeće. Ovaj Mikelanđelo Istoka zasigurno je jedan od najvećih graditelja na svijetu.

Piše: Nermana Crnčalo

intelektualno.com

INFOGRAFIKA – Gotovo polovina izbjeglica u svijetu smještena u deset država

Podaci UNCHR-a iz 2015. godine pokazuju da je dom za gotovo polovinu izbjeglica na svijetu pružilo deset zemalja. Najviše izbjeglica primila je Turska, tačnije 3,1 miliona, javlja Anadolu Agency (AA).
Podaci UN-ovog Visokog komesarijata za izbjeglice (UNHCR) iz 2015. godine pokazuju kako se na svijetu nalazi 21,3 miliona izbjeglica.

Osim toga, 65,3 miliona ljudi je prisilno raseljeno, od toga je 40,8 miliona ljudi raseljeno unutar zemlje, a 3,2 miliona ljudi tražilo je azil u razvijenim zemljama.

UNHCR je saopćio kako je u 2015. godini u prosjeku svake 24 minute neko ostajao bez krova nad glavom, odnosno dnevno više 34.000 ljudi bilo je primorano na migracije.

Čak 51 posto izbjeglica čine maloljetnici. U 2015. godini u domovinu se vratilo ukupno 201.400 izbjeglica, a većinom je riječ o izbjeglicama iz Afganistana.

Podaci za 2016. godinu Direkcije za migracije pri turskom Ministarstvu unutrašnjih poslova pokazuju kako se u Turskoj nalazi 3,1 miliona izbjeglica, što je najviše na svijetu.

Većinu izbjeglica u Turskoj, odnosno 2,8 miliona, čine Sirijci, a ostale izbjeglice porijeklom su iz Iraka, Afganistana, Irana, Somalije i ostalih zemalja.

Ostalih devet zemalja koje su primile najviše izbjeglica, prema podacima UNHCR-a iz 2015. godine, su Pakistan (1,6 miliona), Liban (1,1 miliona), Iran (979.400), Etiopija (736.100), Jordan (664.100), Kenija (552.000), Uganda (428.400), Čad (420.000) i Sudan (356.200).

Najviše izbjeglica porijeklom je iz Sirije (4,9 miliona), zatim Afganistana (2,7 miliona) i Somalije (1,1 miliona).

Izbjeglice iz Pakistana gotovo u potpunosti potiču iz Afganistana.

Turska, Pakistan i Liban pružaju dom za 30 posto izbjeglica na svijetu.

Migrantska kriza u 2015. godini podijelila je Evropu. Dok su jedni zagovarali politiku otvorenih vrata, drugi su postavljali žice i druge barijere.

Subscribe to this RSS feed