Mahir Kevrić

Website URL:

Vijeće muftija: Podrška reisu-l-ulemi Kavazoviću u provođenju reformi Islamske zajednice

Danas je u Banjoj Luci pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića održana 26. redovna sjednica Vijeća muftija.

Na sjednici je razmatrana informacija o značajnijim aktivnostima reisu-l-uleme i članova Vijeća muftija između dvije redovne sjednice Vijeća, te prijedlog pravilnika o radu Komisije Vijeća muftija za razmatranje šerijatske legitimnosti normativnih akata i djelatnosti organa i funkcionera IZ-a.

Vijeće muftija je na prijedlog Ureda za zekat utvrdilo visinu nisaba za safer, rebiu-l-evvel i rebiu-l-ahir 1442. h.g. u iznosu 9.422,00 KM (4.832,00 EURA/ 5.730,00 $). Prihvaćena je informacija o akciji kurbana 2020. godine. Razmatrani su i prijedlozi Vakufske direkcije za novim uvakufljenjima.

Vijeće muftija je na današnjoj sjednici razmatrajući aktuelna pitanja u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini jednoglasno usvojilo zaključak u kojem se kaže:

- Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini podržava nadležne institucije Islamske zajednice u njihovom insistiranju na transparentnosti poslovanja i odgovornosti svih organa, ustanova, nosilaca vjerskog autoriteta, kao i izabranih predstavnika i uposlenika. Islamska zajednica je uređena zajednica koja se temelji na Kur'anu, sunnetu i jedinstvu muslimana, a njezino djelovanje i rad odvija se u skladu s Ustavom, procedurama, propisima i normama. Poštivanjem tih normi najbolje se čuva Zajednica i njezino jedinstvo.

Stoga Vijeće muftija osuđuje i odlučno odbija svaki pokušaj nasrtaja na jedinstvo Islamske zajednice u domovini, domovinskim zamljama i dijaspori, kao i pokušaj da se poljulja povjerenje muslimana u rad Zajednice, njenih institucija i autoriteta.

Vijeće muftija daje punu podršku reisu-l-ulemi Huseinu ef Kavazoviću u provođenju reformi Islamske zajednice i njezinom jačanju, prije svega na principu duhovnog jedinstva čiji je reisu-l-ulema simbol, ali i istrajavanju u primjeni propisa i normi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koje su obavezujuće za sve.

Vijeće muftija daje svoju punu podršku radu novoosnovane medrese u Banja Luci i aktivnostima muftije banjalučkog Nusreta ef. Abdibegovića, koje za cilj imaju očuvanje i afirmaciju islama i muslimana na ovim prostorima, saopćeno je nakon današnje sjednice u Banjoj Luci.

(www.islamskazajednica.ba)

 

Najbolji lijek za brigu

Savremeni uslovi i tempo života doveli su do pojave mnogih oboljenja, kako psihičke tako i fizičke prirode. Depresija, anksioznost, razni psihički poremećaji sve su zastupljeniji i zahtijevaju ozbiljan pristup i adekvatno liječenje. U liječenju ovih ‘’tihih ubica’’ savremenog društva primjenjuju se razne metode i sredstva, a i islam je preporučio liječenje svim dozvoljenim medikamentima I lijekovima koji neće prouzrokovati štetnije i opasnije nuspojave. U islamu je poznato medicinsko liječenje, ali kada ova vrsta liječenja ne poluči pozitivne rezultate, onda se preporučuje liječenje islamskom rukjom – učenjem kur’anskih ajeta. Ova vrsta liječenja bila je poznata još u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., i primjenjuje se kako za liječenje psihičkih oboljenja, kao što su briga, tuga, depresija, tako i fizičkih.

Poslanik, s.a.v.s., poučio je svoj ummet i korištenju raznih prirodnih lijekova, koje je Uzvišeni Allah dao u vidu meda i raznih ljekovitih biljaka, a čije korištenje ne uzrokuje nikakve nuspojave.  Kako je u današnjem društvu izražena duhovna i moralna kriza, tako su i psihičke bolesti postale sve zastupljenije kod savremene populacije. Najčešći lijekovi koji se koriste za liječenje ovih bolesti su sedativi i antidepresivi koji ne mogu izliječiti ni tugu ni brigu ni depresiju, nego samo ublažavaju simptome i izazivaju ovisnost.

Imansko-duhovna terapija

S obzirom da su psihička oboljenja prije svega duševna oboljenja, tako treba i da se tretiraju i liječe – imansko-duhovnom terapijom. Prva terapija kojoj se podvrgava svaki psihički bolesnik i osoba koju se obuzele briga, tuga ili depresija jeste povećanje imana i povjerenja i oslonca na svoga Gospodara, mnoštvo upućivanja dove i naravno redovno i ustrajno obavljanje namaza. Na ovaj način čovjek će otkloniti brigu koja je pritiskala njegova prsa, a izlječenje će biti efikasnije ako svemu tome pridoda i činjenje dobrih i bogougodnih djela.

U liječenju psihičkih oboljenja veliku ulogu ima i odlazak psihijatru, odnosno psihoterapija. Međutim, treba naglasiti da je neophodno izbjegavati odlazak psihijatru čije je vjerovanje neispravno, a naročito nevjerniku. Dakle, ukoliko psihoterapija bude neophodna u liječenju, potrebno je izabrati psihijatra vjernika i samo takav liječnik  bit će koristan za bolesnika i njegovo izlječenje, kao što kaže Uzvišeni: ”Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili.”(En-Nahl, 97.) Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čudno je stanje vjernika, njemu je uvijek dobro i u takvom stanju nije niko osim kod vjernika: ako ga zadesi dobro, on zahvaljuje Allahu i dobro mu je, a ako ga zadesi kakva nedaća, on se strpi i opet mu je dobro.” (Hadis bilježi imam Muslim) Jedan od osnovnih razloga psihičkih oboljenja jeste i briga u pogledu dunjaluka i stjecanja opskrbe.  Čovjek se treba truditi, ali dunjaluk ne treba da mu bude najveća briga i ne smije dozvoliti da briga za opskrbom ovlada njegovim srcem i razumom i da mu na taj način uveća bolest. Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kome ahiret bude najveća briga – Allah, dž.š., će mu dati bogatstvo u srcu, bit će miran i spokojan, a dunjaluk će mu silom doći, a kome dunjaluk bude najveća briga – Allah će mu siromaštvo pred oči posaditi, neće biti miran i spokojan, a od dunjaluka će mu doći samo ono što mu je određeno.” (Hadis bilježi Tirmizi, a šejh Albani ocijenio je hadis vjerodostojnim, vidjeti Sahihu Džamiu, br. hadisa 6510)

Uvaženi islamski učenjak Ibn Kajjim, Allah mu se smilovao, rekao je: ”Ukoliko Allahov rob osvane i omrkne, a njegova briga bude jedino Allah, On će na sebe preuzeti sve njegove potrebe i sve ono što ga dovodi u brigu, i učinit će da se njegovo srce u potpunosti posveti Njegovoj ljubavi, njegov jezik Njegovom zikru, a njegovi udove pokoravanju Njemu. A ukoliko Allahov rob osvane i omrkne a njegova briga bude dunjaluk, On će ga natovariti sa njegovim brigama i prepustit će ga samom sebi, i učinit će da njegovo srce bude zauzeto ljubavlju prema stvorenjima u odnosu na Njegovu ljubav, da njegov jezik bude zauzet  spominjanjem stvorenja u odnosu na zikr – spominjanje Njega, a njegovi udovi usluživanjem stvorenja, a ne pokornošću Njemu. Tako će se umarati kao što se umaraju životinje u služenju ljudi. Ko god se okrene od Allahovog obožavanja, Njegove pokornosti  i ljubavi, bit će iskušan obožavanjem stvorenja, ljubavlju prema njima i njihovom služenju. Uzvišeni Allah rekao je: ”Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog veličao, Mi ćemo šejtana natovariti, pa će mu on nerazdvojni drug postati.’’ (Ez-Zuhruf, 36.) (Knjiga Fevaid)

Kada je šejh Usejmin upitan da li mu`min može da psihički oboli i ako može, koji je šerijatom preporučeni lijek za tu bolest, on je, uz napomenu da savremena medicina liječi ta oboljenja samo primjenom savremenih lijekova, odgovorio: ”Nema sumnje da osobu pogađaju psihička oboljenja, izazvana najčešće brigom za budućnošću i tugom za prošlosti. Psihička oboljenja više utječu na tijelo nego fizička oboljenja. Kao što je poznato, liječenje ovih oboljenja šerijatskom terapijom – rukjom, efikasnije je od njihovog liječenja medikamentima. Na imanski, duhovni lijek za brigu ukazao nam je Poslanik u vjerodostojnom hadisu koji prenosi Abdullah ibn Mes’ud, Allah bio zadovoljan njime: “Nijednu osobu neće pogoditi briga i tuga, i potom kaže: ‘Allahu moj, ja sam Tvoj rob, sin roba Tvoga i sin ropkinje Tvoje, moja kika u Tvojim je Rukama, Tvoja zapovijed vezana za mene već je izvršena, a Tvoja odredba o meni pravedna je. Molim Te svakim imenom Tvojim koje Ti pripada, kojim si sam Sebe nazvao, ili koje si objavio u Knjizi Svojoj, ili kojem si poučio nekoga od Svojih stvorenja, ili kojega si sačuvao u znanju o skrivenome koje se nalazi kod Tebe, da učiniš Kur’an proljećem moga srca, svjetlošću mojih grudi, udaljavanjem moje tuge i brige’, a da mu Allah neće dati izlaz. Isto tako treba osoba reći: ”Nema istinskog božanstva mimo Tebe, uzvišen si Ti, zaista sam ja od nepravednika.’’ Onaj koji želi više upoznati šerijatsko liječenje, neka se vrati na djela učenjaka u kojima su načini liječenja ovih oboljenja zabilježeni u poglavljima o zikru , kao što je knjiga “Vabil Sejjib”, od Ibn Kajjima, “Kelimu tajib”, od Ibn Tejmijje, “Ezkar’’, od Nevevija i “Zadul-me‘ad”, od Ibn Kajjima.

Kada iman oslabi, tada oslabi i prihvatanje šerijatskog lijeka i opće je poznato da se sada ljudi više oslanjaju na medikamente nego na šerijatsko liječenje, a kada je iman bio jači, šerijatsko liječenje u potpunosti je djelovalo, čak staviše imalo je brže djelovanje od liječenja medicinskim preparatima. Nije nam nepoznata priča o ashabima koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao u vojni pohod: Grupa ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, otišla je u vojni pohod. Na putu su došli do jednog logora beduina i tražili su njihovo gostoprimstvo. Beduini su ih odbili primiti, pa su ashabi odsjeli u blizini  i krenuli na počinak. U međuvremenu, zapovjednik beduina se razbolio od uboda škorpiona. Njegovi su prijatelji pokušali sve što su znali (da ga izliječe), ali bez uspjeha. Napokon, otišli su i upitali ashabe da li imaju išta što bi izliječilo njihovog vođu. Jedan od ashaba je odgovorio: “Uistinu, slavljen neka je Allah, ja znam koje se djelotvorne dove uče kao lijek za otrovan ujed. Ipak, mi smo vas upitali da nas primite, a vi ste odbili da ponudite gostoprimstvo, i ja neću proučiti ove dove dok se ne nagodimo.” Beduini su ih obradovali i obećali nagraditi s nekoliko ovaca ako uspiju u liječenju njihovog vođe. Odmah zatim je ashab otišao u vođin šator i učio mu suru Fatiha, pljuckajući po njemu. Najednom, zapovjednik je povratio snagu kao da je čvrsta otpuštena vrpca.

Sura Fatiha djelovala je na ovog čovjeka jer je učena iz srca ispunjenog imanom. Kada su se ashabi vratili u Medinu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ”Kako ste znali da je Fatiha rukja? Uistinu, bili ste u pravu…’’

U današnjem vremenu kada su vjera i iman na veoma niskom stupnju, ljudi se oslanjaju na vidljive stvari, kojima su poslije iskušani. S druge strane, postoje sljedbenici izmišljotina koji se poigravaju sa razumom i imecima ljudi, predstavljajući se kao čestiti učači rukje, iskorištavaju tuđu nedaću za prevare i bespravno uzimanje tuđih imetaka. U pogledu islamskog načina liječenje, tj. rukje, ljudi najčešće odlaze u dvije krajnosti: jedni smatraju da rukje uopće ne djeluju, a drugi iskorištavaju tuđe nevolje i priskrbljuju sebi korist učenjem lažnih i izmišljenih rukji. Pored ove dvije kategorije, postoje i umjerena grupa onih koji rukju smatraju ispravnih načinom izlječenja i pribjegavaju joj u neophodnim situacijama. (Fetava islamijje, 4/ 465, 466)

(akos.ba/minber.ba)

 

Allahov mjesec muharrem i dan Ašure – šta znamo o njima?

Vrijednost Allahovog mjeseca muharrema (u kojem se nalazimo) i dana Ašure uistinu je velika, međutim, i pored toga, ljudi su u pogledu ovog mjeseca i ovog dana podijeljeni u nekoliko skupina: oni koji, nažalost, o ovom mjesecu ne znaju skoro ništa; oni koji znaju o Allahovom mjesecu muharremu i danu Ašuri određene stvari koje su zasnovane na izmišljenim hadisima i običajima koji nemaju utemeljenja u vjeri; i oni koji znaju stvarnu vrijednost mjeseca muharrema i dana Ašure, ali zbog slabosti svoga vjerovanja – imana, to ništa ne mijenja u njihovom životu. Stoga ćemo…

u ovom tekstu pojasniti vrijednost ovog blagoslovljenog mjeseca i dana Ašure kroz prizmu vjerodostojnih argumenata, kako bi se u ljudima probudio osjećaj vrijednosti tog vremena i njegovog iskorištavanja na najbolji mogući validan način, i kako bi se ukazalo na izmišljene i slabe hadise koji govore o mjesecu muharremu i danu Ašure, te na određene novotarije i neosnovane postupke vezane za mjesec muharrem i dan Ašure.

Odlike Allahovog mjeseca muharrema

Mjesec muharrem je jedan od četiri sveta mjeseca. Kazao je Allahov Poslanik, alejhis-selam: ”Dvanaest je mjeseci u godini, a četiri su sveta, tri dolaze jedan za drugim: zul-ka’de, zul-hidždže i muharrem, i redžeb koji pada između dva džumadeta i šabana.“ (Buharija i Muslim) Uzvišeni Allah je kazao: ”Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta, to je prava vjera. U njima sebi nepravdu ne činite (ne griješite)!” (Et-Tevbe, 36.) Jedan dio učenjaka tumačio je ovaj ajet riječima: ”Allah je zabranio nasilje – grijehe, u svim mjesecima tokom godine, a nasilje i grijesi u svetim mjesecima strožije su zabranjeni i više kažnjivi, kao što su i grijesi na svetim mjestima strožije zabranjeni nego na drugim mjestima.”

Najbolji post, nakon ramazanskog, je post u mjesecu muharremu – Mnogi ljudi ne znaju da je post u mjesecu muharremu na velikom stepenu pohvalnosti, čak da je Allahov Poslanik potvrdio da je post u muharremu najvredniji nakon ramazanskog posta. Kazao je Allahov Poslanik, sallallahu aljhi ve sellem: ”Najvredniji post, nakon ramazanskog, je post u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz, nakon obaveznih, je noćni namaz.” (Muslim)

U njemu je dan Ašure

Mjesec muharrem odlikuje se nad drugim mjesecima po danu Ašure, a to je deseti dan mjeseca muharrema. Allahov Poslanik podsticao je sljedbenike svoga ummeta da poste taj dan i onome ko ga isposti obećao oprost (malih) grijeha počinjenih u protekloj godini. Prenosi se od Ibn Abbasa, r.a., da je kazao: ‘‘Kada je Allahov Poslanik stigao u Medinu, zatekao je židove da poste dan Ašure, pa ih je upitao: ‘Šta je to?’ Kazali su: ‘Ovo je veličanstven dan (u rivajetu: dobri dan), u njemu je Uzvišeni Allah spasio Musaa i njegov narod (u rivajetu: Benu Israil) od faraona i njegova naroda (u rivajetu: od njihovog neprijatelja) pa ga je Musa, alejhis-selam, postio iz zahvale Allahu.’ Kazao je Allahov Poslanik: ‘Mi smo preči Musau od vas’, pa ga je Allahov Poslanik postio i naredio da ga poste.” (Buharija i Muslim)

Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o postu na dan Ašure, pa je kazao: ”Post Ašure briše (male) grijehe iz protekle godine.“ (Muslim od Ebu Katade, r.a.)

Fikhsko-pravna pitanja vezana za post na dan Ašure:

– Sunnet je da se posti dan Ašure. Kazao je Ibn Abbas, r.a.: ”Nisam vidio da se Allahov Poslanik trudi u postu nekog dana, zbog vrijednosti nad drugim danima, osim dana Ašure i ovog mjeseca – misleći na ramazan.” (Buharija i Muslim)

– Pohvalno je da se uz dan Ašure posti dan prije, kako bi se postač u ibadetu razlikovao od židova ili kršćana koji poste ovaj dan. Kazao je Ibn Abbas, r.a.: ”Kada je Allahov Poslanik počeo postiti dan Ašure i drugima naredio da ga poste, rečeno mu je: ‘Allahov Poslaniče, to je dan koji veličaju židovi i kršćani’, pa je rekao: ‘Ako budem živio do sljedeće godine, sigurno ću postiti i deveti dan.”’ (Muslim) U drugom rivajetu: ”I nije dočekao sljedeću godinu.”

– Jedan dio učenjaka smatrao je pohvalnim post i jedanaestog dana Ašure. Svoj stav su argumentirali sa nekoliko dokaza – činjenica: riječima Allahovog Poslanika: ”Postite dan prije Ašure i (u rivajetu: ili) dan nakon njega” (u pogledu ove predaje ili drugih predaja u kojima se spominje post dana nakon Ašure, hadiski eksperti imaju oprečne stavove, jedan dio njih smatrao je ove predaje dobrim – hasen, dok su drugi smatrali da su slabe sve predaje u kojima je spomenut (ponaosob) post jedanaestog dana); na taj način će čovjek biti siguran da je postio dan Ašure, to u slučaju da se desi da nije ispravno određen početak mjeseca muharrema; općim hadisima koji govore o vrijednosti posta u mjesecu muharremu.

– Osobe koje ne budu u mogućnosti da poste taj dan, neće ga napaštati, pošto je to ibadet – nafila vremenski ograničena i prolazi mogućnost postizanja obećane nagrade sa njenim prolaskom.

– Po mišljenju velikog broja učenjaka, a taj stav je preferirao i šejhul-islam Ibn Tejmijje, nije pokuđeno da se posti samo dan Ašure, bez da čovjek posti deveti ili jedanaesti dan muharrema.

– Ako bi se desilo da dan Ašure bude u subotu, nema smetnje da čovjek posti samo subotu. Većina islamskih pravnika smatrala je pokuđenim samostalno post subotom u slučaju ako je to opća nafila, ali ako se radi o nafili sa povodom – kao što je dan Ašure, Arefata, tada su smatrali da pokuđenost prestaje.

Nekoliko slabih i apokrifnih hadisa o danu Ašure:

– ”Ko bude koristio surmu (ar. el-ismid) na dan Ašure, nikada ga neće boljeti oči (upala očiju).”

– ”U mjesecu redžebu Nuh, alejhis-selam, ukrcao se na lađu, pa je naredio onima koji su bili sa njim da poste. Putovali su na lađi šest mjeseci i zadnji dan plovidbe i iskrcavanja na Džudijji bio je dan Ašure, pa ga je postio Nuh, alejhis-selam, oni koji su bili sa njim i životinje kao vid zahvalnosti Allahu. Razdvojilo se more pred Izraelćanima na dan Ašure. Allah je prihvatio pokajanje Adema, alejhis-selam, na dan Ašure. Na dan Ašure rodio se Ibrahim, alejhis-selam.” (Apokrifnim ga je smatrao šejh Albani)

– ”Koji god rob bude plakao na dan pogibije Husejna, r.a. – na dan Ašure, on će na Sudnjem danu biti sa odabranim poslanicima (ulul-azm).”

– ”Ko obiđe bolesnika na dan Ašure, kao da je obišao sve bolesnike iz Ademovog, alejhis-selam, potomstva.”

– ”Ko bude postio dan Ašure, dobit će nagradu šezdeset godina ibadeta.”

– ”Ko bude postio na dan Ašure, dobit će nagradu deset hiljada šehida.”

– ”Ko bude postio na dan Ašure, dobit će nagradu deset hiljada meleka.”

Još nekoliko činjenica koje su također spomenute u apokrifnim hadisima:

1- da je Allah stvorio Zemlju i nebesa na dan Ašure,
2- da je Allah stvorio pero na dan Ašure,
3- da se na taj dan zaustavila Nuhova lađa na Džudijji,
4- da se na taj dan Jusuf, alejhis-selam, vratio ocu Jakubu, alejhis-selam,
5- da je Uzvišeni Allah stvorio Džibrila na dan Ašure,
6- da je Uzvišeni Allah stvorio Adem, alejhis-selam, na dan Ašure,
7- da je Uzvišeni Allah spasio iz vatre Ibrahima, alejhis-selam, na dan Ašure,
8- da je Uzvišeni Allah oprostio Davudu, alejhis-selam, na dan Ašure,
9- da se Poslanik, alejhis-selam, rodio na dan Ašure,
10- da se Uzvišeni Allah uzvisio iznad Arša na dan Ašure,
11- posebne nagrade za namaze koji se obave u jutarnjem periodu na dan Ašure (duha-namaz),
12- oživljavanje noći Ašure posebnim ibadetima i posebnim vrstama namaza.

Novotarije na dan Ašure

Jedna od najvećih novotarija prisutna u danu Ašure jeste okupljanje rafidija – šiija na Kerbeli, mjestu pogibije Husejna, r.a., te njihovo izvođenje tradicionalnog rituala ”matam”. Koliko je toga u tom danu što oni čine a što je u koliziji sa načelima vjere islama, samo Uzvišeni Allah zna! Proklinjanje prvih generacija, naricanje, čupanje i cijepanje odjeće, unakažavanje ljudskoga tijela, samo su neke stvari koje se tog dana čine na Kerbeli, a koje su vjerom strogo zabranjene.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se njegov kabur posjećuje svake godine na isti dan i da se od toga načini praznik – svetkovanje, pa kako onda komentarisati postupak sljedbenika ove zabludjele sekte?! Ili oni smatraju da taj hadis nije vjerodostojan, kao što su na taj način odbacili i mnoge druge vjerodostojne hadise zabilježene u zbirkama imama Buharije i Muslima, ili možda smatraju da je Husejn, r.a., na većem stepenu od Poslanika, kao što smatraju da je hodočašće Kerbele vrednije od posjete Mekke?! Ako bismo na sve to pridodali ideološku pozadinu ove novotarije, tek tada bismo shvatili o kakvoj i kolikoj novotariji se radi.

Da nas Allah sačuva zablude nakon upute!

Elvedin Pezić, prof. – minber.ba

Subscribe to this RSS feed