Odlazak mladih: Otvorena rana bh. društva

Proces koji plijeni sve više pažnje, a u kojem mladi, obrazovani, perspektivni i kreativni ljudski potencijali u potrazi za samoostvarenjem napuštaju granice matične države, popularno je nazvan „odljev stručnjaka“.

Rak-rana bh. društva

Početak stoljeća okarakteriziran je globalizacijom i stalnim promjenama. Znanje i obrazovanje te u konačnici obrazovan čovjek prepoznati su kao ključ uspjeha. Proces koji plijeni sve više pažnje, a u kojem mladi, obrazovani, perspektivni i kreativni ljudski potencijali u potrazi za samoostvarenjem napuštaju granice matične države, popularno je nazvan „odljev stručnjaka“. Odlazak mladih, kao proces prostornog razmještanja obrazovanih ljudskih potencijala, predstavlja proces koji će zasigurno odigrati važnu ulogu na globalnoj privrednoj sceni i kao takav zahtijeva sve veću pažnju, razumijevanje i poštovanje odgovornih pojedinaca i svih nas.

Poražavajući podaci za Bosnu i Hercegovinu, kada je riječ o „odljevu stručnjaka“ samo potvrđuju činjenicu da je vlast sve samo ne odlučna zadržati inteligentne i mlade ljude, koji bi mogli doprinijeti društvu. Štoviše, umjesto da im se osigurava besplatno školovaje te da ih se zapošljava, vlasti potpisuju sporazume s drugim zemljama koji omogućuju odlazak domaćih stručnjaka. Mladi kao razlog za odlazak navode činjenicu da ne vide da će u njihovoj zemlji uskoro biti bolje, odnosno da ne vide vlastitu bolju budućnost, a kao razloge navode i nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom, prisustvo korupcije, nezaposlenost, preveliku zastupljenosti nacionalnih, vjerskih i ratnih pitanja, te nezadovoljstvo poslom i primanjima. U zemljama u koje odlaze, mladi očekuju bolji obrazovni i zdravstveni sistem, bolji životni ambijent, veću mogućnost zaposlenja i bolju sigurnosnu situaciju. Na osnovu dostupnih  podataka, i ne čudi da mnogi u Bosni i Hercegovini u šali kažu kako postoje dva razloga zašto mladi i pametni ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine, a to je činjenica da su mladi i pametni, ali i da vlast ne zna ili neće da da odgovor na ovu pojavu, a ukoliko se ovakav trend iseljavanja mladih nastavi, uskoro možemo očekivati da ova država, nažalost, postane država  staraca.

Riječ mladih

 

Suada Osmanović, hrabra je, uspješna i perspektivna djevojka koja je priliku za samoostvarenjem potražila u Austriji. Suada kaže da je ponukana težnjom da se osamostali te da sama privređuje za život, počela pisati stranice svog života van matične države: „Trenutno sam studentica druge godine Engleskog jezika na Karl-Franzes Univerzitetu i kao student radim 10 sati sedmično za austrijsku firmu kao asistentica marketinškog odjela. Još od malih nogu sam odgajana da imam radnu naviku, tako da sam se tokom svog obrazovnog puta trudila da doprinesem u kući na određeni način i iskažem roditeljima poštovanje i zahvalnost za njihovu požrtvovanost. Život me je pak nakon srednje škole odveo put Austrije, a vjerujući da ću uz svoj studij također pronaći i posao, što je zaista ogromna prednost u zapadnim državama. Moram kazati, ljudi su drugačijeg mentaliteta nego u Bosni i Hercegovini, ne prihvataju objeručke društvo stranca, ali ono što sam kroz prizmu studenta u Austriji vidjela kao prednost života je sazrijevanje kroz rad, trud, prvu platu, što se odnosi na samostalno pokrivanje troškova boravka, osjećaj za uštedu, zrelo razmišljanje, mladi napreduju u tom mentalnom smislu koji uključuje snalažljivost u svijetu za opstanak, naučila sam da kvalitetno koristim svoje vrijeme. Glavni problem bosanskog mentaliteta jeste i neadekvatna upotreba vremena.“

Suada, ističe da bi se, kada bi ponovo birala, ipak odlučila za borbu u matičnoj državi, te je shodno tome uputila i poruku mladima: „Sve ima svoje prednosti i nedostatke. Iz perspektive mlade osobe, koja je uvidjela šta znači rad i trud, mogu kazati da se ovdje pruža sigurnost, kvalitetniji uvjeti za život, ali kao i u Bosni nužno je raditi, stoga, ne odlazite ako niste spremni na isti, i ukoliko niste spremni da vam prvi posao bude čistač ili pekar, jer je i meni bio. Nadasve, u Bosni ili van nje, radite za nju.”

 

Merima Bajrić, je unikatna i odvažna djevojka, bori se ulažući velike napore kako bi stigla do cilja. Naime, Merima je studentica međunarodnih odnosa i diplomatije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, ali se pored studija bavi fotografijom i pisanom riječju, te je društveno veoma aktivna. Iako su joj ponuđene brojne mogućnosti, Merima se odlučila na borbu u matičnoj državi: „Živjeti, ne preživljavati, u Bosni i Hercegovini danas iziskuje mnogo odricanja, rada i truda. Ali, graditi život na ovom tlu, govoriti jezikom bosanskim i disati punim plućima bosansku dušu je, za mene, očuvanje naslijeđa koji je iza sebe ostavio predsjednik Alija Izetbegović, kada je 1. marta 1995. godine kazao: „Svaki narod ima svoju obećanu zemlju. Naša obećana zemlja je Bosna. Pozivam vas da se za nju izborimo!“Njegov poziv je još uvijek aktuelan, i danas, možda više nego ikada, važno je biti svjestan ovih riječi. Iako, razumijem mlade ljude koji se odluče na taj korak, trajni odlazak iz Bosne i Hercegovine za mene nikad nije predstavljao rješenje problema. Naprotiv, smatram da je ostanak i opstanak mladih i obrazovanih građana Bosne i Hercegovine od suštinskog značaja za njen dalji razvoj. Ovo je zemlja velikih bogatstava i sposobnih ljudi kojima su svakodnevno servirane priče o neuspjehu i propasti. Sebi za cilj postavljam uspješnu sebe koja gradi uspješnu zemlju koja mi je još davno obećana. Iz tog razloga ostajem ovdje i dajem sve od sebe da Bosna i Hercegovina bude zemlja u kojoj se ne kupuju jednosmjerne karte.“ – zaključuje Bajrić.

Potencijal među mladima neminovno postoji, čemu svjedoče i priče naših sagovornica. Neophodno je nastojati da Bosna i Hercegovina postane funkcionalna država, a kad se više ne budemo morali baviti političkim pitanjima kojima se sada bavimo, tek tada ćemo moći ‘punim plućima’ disati za mlade, za ekonomski stabilnu, privredno prosperitetnu, evropsku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu, koja će pružiti sigurnost i ohrabriti mlade da ostaju na ovim prostorima.

Za Akos.ba: Rabija Arifović

Read more...

Reisu-l-ulema mladima: Ne bojte se ljudi, bojte se Boga

Sarajevo, 27. april 2017. (MINA) - Uprava za vjerske poslove Rijaseta u saradnji sa Kancelarijom Reisu-l-uleme danas je organizovala Prvi predramazanski susret reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića sa mladima iz Bosne i Hercegovine pod motom „Mladi budućnost Zajednice“. Skup je održan u sali Doma mladih Centar „Skenderija“. Skupu su prisustvovali i koordinatori muftijstava i medžlisa za rad s mladima, a pored obraćanja zvanica upriličen je i prigodan program kojeg su predvodili hor Medžlisa Sarajevo i Armin Muzaferija.

Šef odjela za mekteb i mlade u Rijasetu dr. Enes Svraka na ovom skupu je predstavio i projekat Mreže mladih, koji će okupljati mlade iz cijele BiH i dijaspore. Riječ je o projektu koji je prvobitno osnovalo i uspješno implementiralo na svom području Muftijstvo sarajevsko.
U svome obraćaju mladima Reisu-l-ulema je skrenuo pažnju na značaj vjere u životu čovjeka kao i na značaj institucionalnog organizovanja muslimana na ovim prostorima kroz instituciju Islamske zajednice. Pozvao je mlade da čuvaju islamsku tradiciju Bošnjaka na ovim prostorima te dodao:

„Za naše pretke Bosna je uvijek bila više od zemlje, ona je ideja za koju se živjelo i žrtvovalo. Bosna je u našim venama, ona je naša domovina, naš dom. Pod pojmom Bosna svakako mislim i na Hercegovinu i Sandžak, kao neodvojive dijelove stare Bosne. Kako bismo mogli doživjeti i razumjeti Bosnu valja nam se zaputiti u njenu prošlost, u vrijeme njenih banova i kraljeva, njenih vezira i kapetana, njenih političara i državnika: Kulin-bana, kralja Tvrtka, Ferhat-bega Sokolovića, Gazi Husrev-bega, Huseina-kapetana Gradaščevića, Mehmeda Spahe, Džemala Bijedića, Alije Izetbegovića i drugih.

Bosna je više od onoga što mi jesmo, ona je ideja koja se nosi kao vjera da je moguće na njenom platnu slikati, različitim bojama, sliku svijeta koji je različit, a jedinstven. Za takvu sliku potrebni su umjetnici posebna duha i širine. Naši djedovi su to imali u sebi. Bosna nije jednodimenzionalna, ona nije prosta, ona je složena i razigrana. Bosna se održava i hrani bogatom prošlošću života u zajedništvu, doživljaja patnji i radosti, poraza i pobjeda, slave i padova. Sve je to utkano u našu svijest, naše tijelo i naš duh. Ono što vam želim prenijeti jeste da ne dozvolite da vam je otimaju.

Bosna je autentična sa svim svojim duhovnim tradicijama koje vama mladim ljudima u svom materijalnom izrazu jednako pripadaju: i judaizam i kršćanstvo i islam.

Bosna, to je zajednička riječ za sve njih. Neka vas ne zbunjuje njeno kontroverzno nasljeđe, jer sudbina Bosne ne izvire primarno iz njega, već iz duha koji se rađa iz onoga što još nije bilo. To je njen zamršeni identitet koga nikada njeni dušmani neće razumjeti, a vi u njega morate vjerovati.

Vrijeme odgovornosti već kuca na vaša vrata. Morat ćete preuzeti odgovornost za zemlju. Vaši preci su je čuvali za vas. Kada sutra preuzmete odgovornost za javne poslove, učinite to čestito, na opće dobro svih ljudi. Hoćete li uspjeti zavisit će od toga kakvu zemlju ostavljate onima poslije vas. Da biste je mogli predati u ruke svojim nasljednicima, morate razumjeti emanet Bosne, koji se nadaje kao odgovornost, a ne privilegija koju javna funkcija donosi.

Moj vam je savjet ne bojte se ljudi, bojte se Boga. Ne dozvolite da vas zbune i obeshrabre, hrabro preuzmite emanet odgovornosti za svoju Zemlju i ispunite ga. Budite hrabri i odlučni, uvjereni da trudom i Allahovim proviđenjem, s iskrenim nijetom, možete uspjeti na putu Dobra.

Naša maksima je kur'anska: Vjerovati i činiti dobra djela!“ - rekao je reisu-l-ulema Kavazović.

Direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH mr. Nusret-ef. Abdibegović je u svome izlaganju poručio da se od mladih očekuje da sa jedne strane usvoje tradicionalne društvene vrijednosti, norme, a sa druge da prihvate promjene i budu protagonisti i nosioci novih ideja koje neće biti na uštrb identiteta kojem pripadaju. „Mladi su suočeni da kroz izazove vremena doprinose povijesnim tokovima sadašnjosti i kreiranju budućnosti“- rekao je između ostalog direktor Abdibegović, koji je uručio i nagrade pobjednicima konkursa za najbolju hutbu o mladima.

Šef odjela za mekteb i mlade u Rijasetu dr. Enes Svraka na ovom skupu je predstavio i projekat Mreže mladih, koji će okupljati mlade iz cijele BiH i dijaspore. Riječ je o projektu koji je prvobitno osnovalo i uspješno implementiralo na svom području Muftijstvo sarajevsko.

Read more...

Medžlis IZ Livno: Realiziran projekat o kladionicama za mlade

Naime, Islamska zajednica u BiH je izvršila analizu potreba mladih od 13 do 30 godina i došla je do zaključka da se radi o izuzetno ranjivoj populaciji koja ima veliki broj problema i potreba. U okviru plana rada Ureda za vjerska pitanja, definirani su prioriteti, a jedan od glavnih ciljeva jeste da se mlade usmjeri prema univerzalnim vrijednostima u društvu i da im se ukaže na štetnost negativnih ponašanja kao što su bolesti ovisnosti, nasilje i svi vidovi ekstremizma. 

Read more...
Subscribe to this RSS feed