Mahir Kevrić

Website URL:

7 savjeta za približavanje Kur'anu

 

U svakom slučaju, ovo su neki jednostavni savjeti koji vam mogu pomoći da se zbližite sa Kur'anom.

  1. Prije nego što ga dodirnete, provjerite svoje srce

Ključ za stvarnu korist od Kur'ana je da prvo provjerite svoje srce, prije nego što čak dotaknete Allahovu knjigu.

Zapitajte se, iskreno, zašto ga čitate. Da li je to samo da dobijemo neke informacije i da pređemo preko njih “onako”?

Zapamtite da je Poslanika Muhammeda, alejhi sselam,  njegova supruga je opisala kao “hodajući Kur'an”; drugim riječima, on nije samo čitao i recitovao Kur'an, on ga je živio.

  1. Abdest

Abdest je dobra fizička i mentalna priprema koja vas podsjeća da ne čitate običnu knjigu. Vi ste spremni za interakciju s Bogom, tako da biti čist je prioritet u komunikaciji s Njim i učenjem Njegovih riječi.

  1. Učite Kur'na barem 5 minuta svaki dan

Često mislimo da bismo trebali čitati Kur'an najmanje sat vremena. Ako nemate naviku da redovno čitate, to je puno. Počnite sa učite barem pet minuta dnevno. Ako ste se pobrinuli za prvi korak, uz Božiju pomoć, primijetit ćete da će tih pet minuta polahko postajati deset, zatim pola sata, zatim sat vremena, a možda i više!

  1. Pobrinite se da razumijete ono što ste proučili

Pet minuta čitanja Kur'ana na arapskom je dobro, ali morate razumjeti što čitate. Pobrinite se da imate tu negdje i prijevod Kur'ana na jeziku koji najbolje razumijete. Uvijek pročitajte prijevod onoga što ste pročitali tog dana radi razumijevanja.

  1. Zapamtite, Kur'an je interaktivniji od CD-a

U doba “interaktivnih” CD-ROM-ova, kompjuterskih programa, pametnih telefona, mnogi ljudi misle da su knjige pasivne i dosadne. Ali Kur'an nije takav. Zapamtite da kada čitate Kur'an, vi ste u interakciji s Allahom Uzvišenim. On vam govori kroz Kur'an, zato obratite pažnju.

Sada ima mnogo web stranica, video klipova, audio učenja Kur'ana, a neki od njih imaju i prijevode. Ovo je sjajno da se sluša u automobilu dok se vozite na posao ili putujete negdje drugo. Koristite ovo kao dodatak vašem svakodnevnom čitanju Kur'ana, a ne kao zamjenu za njega.

  1. Učite dovu

Zamolite Allaha da vam olakša učenje Kur'ana. Vaš cilj je da iskreno, za Allahovu ljubav, stupite u interakciju s Njim čitanjem, razumijevanjem i primjenom Njegovih blagoslovljenih riječi. Upućivanje dove za pomoć će biti vaš najbolji alat za ovo.

Piše: Samana Siddiqui

Izvor: Sound Vision

Prijevod i obrada: Akos.ba

 

Bijegom od odgovornosti bježimo od svoje slobode

Bez svake sumnje čovjek je društveno biće, zoon politikon. Kao takav, on je odgovoran za ono što čini i što u krajnosti predstavlja njegov život. Sve što postigne u životu, i uspjeh i sreću, sve je to od njega i do njega. Također, i ono što je loše, neuspjeh i negativno tiče se i vezuje za čovjeka, tj. nas samih. Odgovorni smo tako „za ono što radimo, ali i za ono što ne radimo“ , upozorava Voltaire. Što prije to prihvatimo to bolje po nas. Najbolje je da prihvatimo i slijedimo odgovornost za svoje živote. Ono što nam se dešava, i dobro i loše, nužno je stoički podnijeti.

Od realnosti se, ustvari, i ne može pobjeći. Štaviše, potrebno je suočiti se i preuzeti odgovornost. U suprotnome, odrekli bismo se svog mišljenja i svog prava na izbor čime bismo drugima dali u ruke da odlučuju o nama i našim životima. Nismo li time danas našu odgovornost prepustili drugima kojima sada samo služimo kao brojka. Riječ je o političarima koji nam obećavaju bolji život. Sada kad uviđamo da je to teško ostvarljivo, još je gore zavaravati se i šutjeti. Naprosto, ne želimo priznati da smo predajući svoju odgovornost ogradili se od aktivnog djelovanja i utopili se u kolektivnu neodgovornost. Zato nemojmo krivca tražiti u drugima. Jer, ako nismo odgovorni prema sebi ne možemo očekivati da budemo odgovorni ni prema drugima. Nemojmo svoj teret prebacivati drugima na pleća samo zato što nismo spremni ponijeti ga sami.

Preuzimanje krivice

„Kada osoba preuzme odgovornost za svoj život i sve ono što iz toga proističe, prestaće da krivi druge za posljedice svojih akcija. S obzirom na to da ne možeš promijeniti druge ljude, onda je i svaljivanje krivice neumjesno. Kriviti druge čini da osoba ostane unutar zidina zatvora koji je sama stvorila. Kada preuzmeš odgovornost, krivica se eliminiše i postaješ slobodan da rasteš“ ukazuje Val Van De Vol jednom od uspješnijih biznismena današnjice Bobu Proktoru. Rekli bismo sve je do glave, odnosno mentalnog sklopa. Vjera u sebe i svoje sposobnosti je nešto što je glavni pokretač. Ukoliko već odbijamo biti odgovorni i za sebe i za svijet tada moramo biti svjesni da se odričemo i svojih vrijednosti. Naime, predajući svoju odgovornost predali smo i svoju slobodu. To znači da ne kontroliramo ni svoju budućnost. Na taj način gube se i ljudska prava, pa oni koji se ograđuju od svojih postupaka, s druge strane, postaju dio kolektivne neodgovornosti.

Moramo priznati da je taj dio većinski, te da ne treba isključivati one koji su intelektualno i materijalno imućni a žele pomoći razvoju zajednice. Međutim, mi se ovdje referiramo na društvo kolektivne neodgovornosti koju čine zajednica ravnodušnih pojedinaca, a koji nisu spremni reagirati i podići svoj glas spram nepravde onih kojima su oni ustvari dali svoju odgovornost. Svjesni situacije u koju su se doveli oni olako prepuštanje svoje odgovornosti drugima sada pravdaju time da se ne žele više ponižavati i dodvoravati. Danas, upravo, odgovaramo ljudima kojima smo velikodušno dali za pravo da upravljaju našim životima. Problem je tim izraženiji što je društvo u kom živimo svoju odgovornost prenijelo nadalje na određene institucije i pojedince koji misle da su odgovorni za druge. To znači da osim gubitka predane odgovornosti, na taj način gubi se i osjećaj slobode, te se otvara prostor za razna manipuliranja.

Za slobodu se moramo izboriti

Šta nam to govori? Pa, bijegom od odgovornosti čovjek bježi i od svoje slobode. I, što je više takvih bježanja i predavanja odgovornosti drugima to je manje slobode u društvu. Zapravo, bez odgovornosti i slobode čovjek i ne može biti čovjek. I, čovječanstvo bez te sprege zapada u opasnost opstanka. No, ljudi su nadasve proaktivna bića koja su sposobna donositi odluke u kriznim situacijama. Razum nam govori da ako nemamo slobodu tada nećemo znati ni šta je to odgovornost. Sloboda jeste stanje uma i za nju se moramo izboriti sami. Njenim permanentnim potvrđivanjem mi, ujedno, snosimo odgovornost za svoj izbor. I, ne zaboravimo, kao bića koja koje je Bog stvorio za sve ono što smo uradili ili nismo odgovarat ćemo na Sudnjem danu. Vjernici imaju posebnu odgovornost.

preporod.com

 

Značenje hadisa “Čuvaj Allaha – čuvat će te”

Imam Ahmed bilježi od Haneša es-San'anija da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, rekao: “Jahao sam iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: ‘Mladiću, zar da te ne podučim nekim rijelima sa kojima će te Allah okoristiti?’ Rekoh: ‘Svakako’.

Pa (Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem) reče: ‘Čuvaj Allaha – čuvat će te. Čuvaj Allaha – naći ćeš Ga pred sobom. Znaj za Allaha u izobilju – znat će za tebe u oskudici. Kada moliš – moli Allaha. A kada pomoć tražiš – traži je od Allaha. Pero je presahlo za ono što će biti, pa kada bi sva stvorenja htjela da ti neku korist, koju ti Allah nije odredio, pribave – ne bi bili to u stanju. I kada bi htjeli da ti neku štetu, koju ti Allah nije odredio, nanesu – ne bi bili u stanju. Znaj da je u strpljivosti na onome što ti je mrsko – veliko dobro. I da je pobjeda sa strpljenjem. A da je razgala sa teškoćom. I da je s mukom olakšanje.

Čuvaj Allaha

– Znači, čuvaj Allahove granice, Njegova prava, Njegova naređenja i Njegove zabrane. Spomenuto čuvanje podrazumijeva izvršavanje svih naređenja i ostavljanje svih zabrana, kao što stoji u merfu’ hadisu Ebu Sa'lebe: “Uzvišeni Allah je propisao farzove (stroge obaveze) pa ih ne izostavljajte, i zabranio harame pa ih ne činite, i odredio granice pa ih ne prelazite.”1

– U najvažnije obaveze koje se moraju čuvati spada 5 dnevnih namaza. Uzvišeni kaže:

حَـٰفِظُواْ عَلَى ٱلصَّلَوَٲتِ وَٱلصَّلَوٰةِ ٱلۡوُسۡطَىٰ وَقُومُواْ لِلَّهِ قَـٰنِتِينَ

“Redovno namaze obavljajte (čuvajte), naročito onaj krajem dana (srednji namaz), i pred Allahom ponizno stojte.” (El-Bekare, 238)

I Uzvišeni kaže:

وَٱلَّذِينَ هُمۡ عَلَىٰ صَلَاتِہِمۡ يُحَافِظُونَ

“I oni koji namaze svoje budu revnosno obavljali (čuvali)” (El-Meardiž, 34)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Allah je propisao pet namaza, pa ko ih bude čuvao on ima kod Allaha ugovor da ga uvede u džennet.2

U drugom hadisu: “Ko ih (namaze) bude čuvao, bit će mu svjetlo, dokaz i spas na Kijametskom danu.”3

– Od onoga što je Allah naredio da se čuva jeste i čuvanje zakletvi, kada je spomenuo otkup za zakletvu i rekao:

ذَٲلِكَ كَفَّـٰرَةُ أَيۡمَـٰنِكُمۡ إِذَا حَلَفۡتُمۡ‌ۚ وَٱحۡفَظُوٓاْ أَيۡمَـٰنَكُمۡ‌ۚ

“…Tako se za zakletve vaše otkupljujete kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se (čuvajte ih)!” (El-Maide, 89)

Ljudi se mnogo i iz različitih razloga zaklinju. Pa je čuvanje zakletvi dokaz imana u srcu. Ispravni prethodnici su strogo vodili računa o svojim zakletvama. Neki se nisu uopšte ni zaklinjali Allahom, a drugi su iz predostrožnosti davali otkup za ono za što su sumnjali pri ispunjenju onoga na što bi se zaklinjali.

Za lažnu zakletvu spominje se žestoka kazna. A Allahom se mnogo zaklinje samo onaj koji Allaha ne poznaje, koji prema Njemu u svojim prsima strahopoštovanje ne osjeća.

– Vjernik također mora čuvati svoju glavu i stomak. U čuvanje glave spada čuvanje od harama svega onoga što se nalazi u njoj. Sve to objedinio je Allah u Svojim riječima:

وَلَا تَقۡفُ مَا لَيۡسَ لَكَ بِهِۦ عِلۡمٌ‌ۚ إِنَّ ٱلسَّمۡعَ وَٱلۡبَصَرَ وَٱلۡفُؤَادَ كُلُّ أُوْلَـٰٓٮِٕكَ كَانَ عَنۡهُ مَسۡـُٔول

“Ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati.” (El-Isra, 36)

U čuvanje stomaka i onoga što on nosi spada i njegovo čuvanje od haram hrane i pića.

– U obaveze čuvanja od nedozvoljenih stvari ulazi i čuvanje jezika i stidnog mjesta. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko sačuva ono što je među njegovim vilicama i ono što je među njegovim nogama, ući će u Džennet.”4

Uzvišeni Allah zasebno naređuje čuvanje stidnih mjesta, i hvali takve čuvare, pa kaže:

قُل لِّلۡمُؤۡمِنِينَ يَغُضُّواْ مِنۡ أَبۡصَـٰرِهِمۡ وَيَحۡفَظُواْ فُرُوجَهُمۡ‌ۚ ذَٲلِكَ أَزۡكَىٰ لَهُمۡ‌ۗ إِنَّ ٱللَّهَ خَبِيرُۢ بِمَا يَصۡنَعُونَ

“Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o (čuvaju) stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uisitinu, zna ono što oni rade.” (En-Nur, 30)

وَٱلۡحَـٰفِظِينَ فُرُوجَهُمۡ وَٱلۡحَـٰفِظَـٰتِ

“…i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu…” (El-Ahzab, 35)

وَٱلَّذِينَ هُمۡ لِفُرُوجِهِمۡ حَـٰفِظُونَ إِلَّا عَلَىٰٓ أَزۡوَٲجِهِمۡ أَوۡ مَا مَلَكَتۡ أَيۡمَـٰنُہُمۡ فَإِنَّہُمۡ غَيۡرُ مَلُومِينَ

“I koji stidna mjesta svoja čuvaju, – osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zaslužuju.” (El-Mu'minun, 5-6)

– Čuvat će te

Znači da će Allah sačuvati onoga koji čuva Allahove granice i pazi na dužnosti prema Njemu. Jer je nagrada shodno vrsti posla, kao što Uzvišeni kaže:

وَأَوۡفُواْ بِعَہۡدِىٓ أُوفِ بِعَهۡدِكُمۡ

“…i ispunite zavjet koji ste Mi dali, – ispuniću i Ja svoj koji sam vama dao…” (El-Bekare, 40)

Prva vrsta Allahovog čuvanja:

Ova vrsta podrazumijeva čuvanje koje se tiče dunjalučkih vrijednosti, kao što su djeca, porodica i imetak.

Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jutrom i večeri učio ovu dovu: “O moj Gospodaru, tražim od Tebe zdravlje na dunjaluku i na Ahiretu. O moj Gospodaru, tražim od Tebe oprost i zdravlje u mojoj vjeri, u mojim dunjalučkim stvarima, za moju čeljad i moj imetak. O moj Gospodaru, pokrij moja stidna mjesta, učini me sigurnim u strašnim situacijama, čuvaj me sa moje prednje i zadnje strane, i s desna i s lijeva, i iznad mene, i utječem Ti se Tvojom veličinom da ne budem sa svoje donje strane šćepan.”5

Ova dova je proizišla iz riječi Uzvišenog:

لَهُ ۥ مُعَقِّبَـٰتٌ۬ مِّنۢ بَيۡنِ يَدَيۡهِ وَمِنۡ خَلۡفِهِ

“Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega…” (Er-Rad, 11)

Alija, radijallahu anhu, je rekao: “Sa svakim čovjekom su dva meleka koja ga čuvaju od onoga što nije određeno, pa kad dođe određenje (kader), prepuste ga kaderu. A određeni rok (edžel) je čvrst štit.”

Druga vrsta Allahovog čuvanja:

Ova vrsta je časnija i bolja od prve vrste. To je Allahovo čuvanje roba u njegovoj vjeri. Pa mu sačuva vjeru i iman u njegovom životu od opasnih sumnji, nastranih novotarija i zabranjenih strasti. Sačuva mu vjeru na njegovoj samrti, pa ga usmrti kao muslimana.

Buhari i Muslim bilježe od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da ga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poučio da prije spavanja kaže: “O moj Allahu, ako mi uzmeš dušu, smiluj joj se. A ako je ostaviš, čuvaj je onako kao što čuvaš Svoje dobre robove.”6

A u čuvanju po pitanju dunjaluka imaju udjela i dobri i pokvarenjaci. Uzvišeni Allah vjerniku čuva vjeru, i stavi pregradu između njega i onoga što ga može upropastiti, pa makar to čuvanje bilo sa stvarima koje rob i ne osjeća ili pak sa onim što je robu mrsko.

Uzvišeni Allah je u Svojoj Knjizi obavijestio da je On zaštitnik vjernika i da se brine o dobrim robovima svojim. To podrazumijeva da se brine za njihov dunjaluk i ahiret, i da ih ne prepušta drugima. Kaže Uzvišeni:

ٱللَّهُ وَلِىُّ ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ يُخۡرِجُهُم مِّنَ ٱلظُّلُمَـٰتِ إِلَى ٱلنُّورِ‌

“Allah je zaštitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo…” (El-Bekare, 257)

I kaže Uzvišeni:

ذَٲلِكَ بِأَنَّ ٱللَّهَ مَوۡلَى ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ وَأَنَّ ٱلۡكَـٰفِرِينَ لَا مَوۡلَىٰ لَهُمۡ

“Zato što je Allah zaštitnik onih koji vjeruju i što nevjrnici zaštitnika nemaju.” (Muhammed, 11)

Pa onaj ko želi da se Allah brine za njegovo čuvanje i pazi na njega, neka izvršava svoje dužnosti prema Allahu. A ko želi da ga ne zadesi ono što mu je mrsko, neka ne čini ono što je Allahu mrsko.

Iz knjige: Poslanikov savjet Ibn Abbasu
Autor: Ibn Redžeb el-Hanbeli
Obrada: Put vjernika

Fusnote:

 

1. Ed-Darekutni 4/183,184, Et-Taberani u El-Kebiru 22/221,222, El-Bejheki 10/12,13
2. Malik u Muvettau 1/123, Ahmed 5/315,316,317,319,322, Ebu Davud 425, Nesai 1/230, Ibn Madže 1401, Ibn Hibban 252,253, Taberani u Evsatu.
3. Ahmed 2/196, Tahavi u Muškilul-Asaru 4/229, Ibn Hibban 254, Taberani u Evsatu.
4. Hakim 4/357, Ibn-Hibban 2546
5. Ahmed 2/25, Ebu Davud 5074, Nesai 8/282, Ibn Madže 3871, Ibn Hibban 2356, Hakim 1/517
6. Buhari 11/126, Muslim 4/2084

Subscribe to this RSS feed