Duhovnost

Odlike sabura: Smirenost u nevoljama

Najpotpuniji sabur je onaj koji se pokaže u prvim trenucima nevolje.

Jedna od osobina svojstvenih muslimanu te jedna od blagodati lijepog islamskog ahlaka jeste strpljenje (sabur). Strpljenje je jedna od najistaknutijih osobina vjerovjesnika, a.s., i evlija. Stoga svaki mu’min treba da svoj ahlak ukrasi osobinom strpljenja.

Riječ „sabur“ ima značenje „spriječiti“, „zarobiti“, „biti snažan i otporan“, a kao vjerski pojam podrazumijeva izdržljivost spram nevolja, bježanje od nepokornosti i zuluma, čuvanje lijepog edeba prilikom isčekivanja konačnog ishoda od Uzvišenog Allaha.

Neki pobožnjaci su sabur opisali kao udaljavanje od djela koja nisu u skladu sa Allahovim dž.š., naredbama, očuvati smirenost srca u tegobama, ne žaliti se i ne jadati se, te smatrati sebe bogatim čak i u stanju siromaštva.

U časnom Kur’anu nalaze se mnogi ajeti koji podstiču vjernike na strpljenje. U suri Bekara, Uzvišeni Allah kaže: „Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote i ljetine. A ti obraduj izdržljive…“ (Bekara,155-156)

U navedenom ajetu Uzvišeni nam daje do znanja da će nas iskušavati raznim iskušenjima i preporučuje sabur.

Oni koji su dostigli istinski sabur ne reaguju burno na dešavanja koja im se ne dopadaju i koja teško padaju njihovim nefsovima. Naprotiv, oni baš u tim prvim trenucima nevolje biraju smirenost. Ta smirenost nije odraz pasivnosti i ravnodušnosti već je odraz čvrste volje i snažnog karaktera. Takvo stanje ubraja se u najvrednija djela.

U situacijama kada je potrebno pokazati strpljenje, preporučuju se sljedeći zikrovi:

  • Hasbunallah ve ni’me’l-vekil (Allah je nama dovoljan, kako je On lijep zaštitnik)
  • La havle ve la kuvvete illa billah (Nema snage niti moći osim kod Allaha)
  • Inna lillahi ve inna ilejhi radži’un (Svi smo Allahovi i sigurno ćemo se Njemu vratiti)

 

Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić

Koje vrste voća i povrća se spominju u Kur’anu

Da bismo iz voća izvukli maksimalnu korist, najbolje ga ne guliti. Naravno, ovdje mislim, na one vrste voća čija je kora jestiva, poput smokve, jabuke, kajsije i slično.

Izrendanu koru narandže i limuna recimo, možemo upotrebljavati u pripremi kolača i jela sa mesom, ili je pak dodavati vodi za piće.

Sušeno voće predstavlja veoma zdrav međuobrok za djecu. Smokve, kajsije, šljive, i hurme (datule) možemo koristiti napunjene orasima i na taj način dodatno povećati ukupnu energetsku vrijednost, te osigurati organizmu dodatne količine zdravih ulja i proteina.

Najbolje je pripremati vlastite voćne sokove kod kuće. Ako nemate tu mogućnost, onda kupujte samo one vrste sokova koje su spravljene  od 100 % čistog i svježeg voća koje ne sadržava nikakve dodatke u vidu šećera, boje ili konzervansa.

U toplim ljetnim danima možete zamrznuti voćni sok i od njega napraviti sladoled na štapiću kao zdravu poslasticu za djecu i goste, recimo.

Voće je u Kur’anu spomenuto mnogo puta, kao Allahova blagodat živim bićima na Zemlji, ali blagodat i u džennetu:

”Neka čovjek u hranu svoju pogleda! Mi s neba kišu prolijevamo u pljuscima, potom Zemlju rasijecamo pukotinama i dajemo da iz nje izbija zrnje, i grožđe, i povrće, i masline, i palme, i bašče bujne, i voće, i piće – vama i stoci vašoj uživanje!” (‘Abese, 24. – 32.)

”A bogobojazni će biti zbilja u hladovima i među izvorima, i među kakvim zažele voćkama: ‘Jedite i pijte, ugodno nek vam je, za ono što ste radili!” (El-Murselat, 41.-43.)

Mnoge vrste voća (povrća i ljekovitih biljaka) posebno su istaknute u Kur’anu, ali i u hadisima Muhammeda, a.s. Spomenućemo samo neke.

Hurme (datule) se spominju u više hadisa, a u Kur’anu u suri Rahman (ajet 10.-11.) i suri Jasin (34.).

Smokva se spominje u suri Tin, grožđe u suri Abese, Nahl i Bekare, a nar (šipak) u suri Rahman.

Banane se spominju u suri Vaki’a, dočim se lubenica, dinja i pomorandža spominju u hadisima Vjerovjesnika, s.a.v.s., kao i krastavci i bijeli luk.

Tikva, đumbir i bosiljak se također spominju u ajetima Allahove knjige, dočim se ćurekot u hadisu pominje kao ”lijek za svaku bolest.”

Za Akos.ba pripremio: Admir Iković

Ustrajno djelo ima najveću nagradu

Poslanik, a.s., je rekao: „Allahu je najdraže djelo ono koje je najtrajnije, makar bilo i malehno.“ (El-Džamiu's-Sagir, 197)

Allah daje najveću nagradu za ono djelo u kojem se najduže ustrajava. Kod Muslima stoji: „Ono u kojem se ustrajava.“ – „Edvem je superlativ riječi „devam“ što znači „trajno“ i podrazumijeva sva vremena i situacije.

Ako bi neko rekao : Kada se uzme svo vrijeme, onda se nema s čim uporediti, pa zašto se onda izražava ovako? Odnosi se na stalno, kako je uobičajeno, a to podrazumijeva nešto mnogo i često. Makar to djelo u kojem se ustrajava bilo malehno, jer se nefs navikao na njega i zbog njega se okreće Allahu. Onaj ko ostavlja djelo nakon što ga je započeo je kao neko ko zanemari nekoga nakon što je zavoljen. Onaj ko ustrajava spreman je na služenje i nije isti onaj ko ti stalno kuca na vrata i onaj ko pokuca jednom ili dvaput a onda ode.

Iz tog razloga je jedan učenjak rekao: Nemoj odustajati od hizmeta (činjenja dobra) makar ti se činilo da ti se ne ukazuje pažnja. Dovoljno ti je časti da te (Allah) drži u svojoj „službi“ (radu i djelovanju u Njegovo ime) a ne da bi ti se stalno pružala pomoć (u smilu stalnog uslišavanja dova i sl.) od Gospodara ljudi.

Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić

Čuvajmo tuđa prava i ne činimo zulum jedni drugima

Čuvanje od harama se dijeli na dva dijela od kojih se jedan dio vezuje za prava Uzvišenog Allaha, a drugi za prava Njegovih robova.

Drugi dio je važniji od prvog, jer je Uzvišeni Gospodar apsolutno neovisan i On je Najmilostiviji, dok su ljudi ovisni, u potrebama, škrti i uvredljivi. Zašto se ističe da je Allah najmilostiviji? Zato što On Uzvišeni može oprostiti grijehe koje rob počini u odnosu na Njegova prava, ali kada rob zakine ili uzurpira prava Njegovih robova, morat će se s njima obračunavati na Sudnjem danu. Zato je ovaj drugi dio čuvanja od harama važniji od prvog.

Allahov Poslanik, a.s., je rekao: “Ko je nanio svome bratu nekakvu nepravdu u vezi s njegovom čašću ili nečim drugim, neka se već danas s njima halali prije nego dođe vrijeme kada neće biti ni dinara ni dirhema. Ako bude imao dobrih djela, uzet će se od istih u visini nanesene nepravde, a ako ne bude imao dobrih djela (dovoljno), uzet će se od loših dijela posjednika prava, pa se njemu pridodati.” (Buharija)

U drugoj predaji Poslanik, a.s., kaže: “Znate li ko je bankrot?” Prisutni rekoše: “Bankrot među nama je onaj koji nema ni dirhema ni sredstava.” – Reče: “Bankrot od mog ummeta je onaj ko dođe na Sudnji dan s namazima, postom i zekatom, ali je ovoga uvrijedio, ovoga optužio, ovome imetak oteo, ovoga ubio, ovoga udario… Tako da će ovome dati od svojih dobrih djela, pa ako mu nestane dobrih djela prije nego što riješi svoje dugove, uzet će se od njihovih loših djela i njemu prebaciti! Potom će biti bačen u vatru!” (Muslim)

Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić

Matematikom slavio Boga

El-Havarizmi (umro 840. G. N.e.)

Ebu Abdullah Muhammed Ibn Musa el-Havarizmi (Al-Khawarizmi) je rođen u Havarizmu (Hevi), južno od Aralskog mora. Jako malo se zna o njegovom ranom životu, izuzev činjenice da su se njegovi roditelji preselili u mjesto južno od Bagdada. Tačan datum njegovoga rođenja i smrti također nisu poznati, ali je utvrđeno da je napredovao pod El-Me’munovom vlašću u Bagdadu tokom perioda od 813. do 833., a vjerovatno je umro oko 840. g. n.e.

Kako bi proslavili 1200. godišnjicu rođenja Muhammed bin Musa El-Havarizmija, bivši Sovjetski Savez je izdao poštansku markicu, predstavljenu na gornjoj slici.

Izrazi algebra i algoritam su svima nama poznati, ali koliko je čulo za njihovog ustanovitelja Muhammed El-Havarizmija.

U geografiji je revidirao i ispravio Ptolomejevo gledište te izradio prvu mapu poznatog svijeta 830. g. n.e.

Radio je na mjerenju zapremine i obima Zemlje, te doprinio radu vezanom za satove, posebno sunčane, i astrolabe.

Njegov život

Ebu Abdullah Muhammed ibn Musa El-Havarizmi. Posljednje spomenuto ime (njegova nisba) ukazuje na njegov rodni grad, Hvarizm, moderno Hiva, koji se nalazi južno od Aralskog mora. Rođen je oko 780. godine u gradiću Kasu, dijelu Hvarizma. Kas je sada zakopan u pijesku. Umro je oko 850. godine. Bio je pozvan u Bagdad od strane halife El-Me’muna te imenovan dvorskim astronomom. Iz naslova njegovoga djela, Hisab El-Džebr vel Mukabeleh (Knjiga proračunâ, restauracije i redukcije), potiče ime algebra (El-Džebr).

Algebra simbolizira dûg zapadne kulture muslimanskoj matematici. Ironično, kada je prvi put ušla u engleski jezik, koristila se kao termin za namještanje slomljenih kostiju, pa čak ponekad i za same frakture. To odražava izvorno, doslovno značenje arapske riječi el-Džebr, ‘ponovno sjedinjavanje slomljenih kostiju’, od glagola džebere ‘ponovno sjediniti’. Anatomske konotacije ovoga, koje je engleski stekao, su prihvaćene kada je riječ bila posuđena iz jednog jezika u drugi kao algebra, u španskom, italijanskom i srednjovjekovnom latinskom. U arapskom, međutim, dugo se primjenjivala za rješavanje algebarskih jednačina. Kompletan arapski izraz je bio ‘Ilm el-džebr ve’l mukabeleh’ “nauka o ponovnom sjedinjavanju i jednačinama”, a matematičar El-Havarizmi je upotrijebio el-džebr kao naslov svoje rasprave o algebri.

U dvanaestom stoljeću, Gerard Kremonski i Robert od Čestera su preveli El-Havarizmijevu algebru na latinski. Matematičari su je koristili diljem svijeta sve do šesnaestog stoljeća.

Latinski prijevod muslimanskog aritmetičkog teksta, otkriven je 1857. g. n.e. na univerzitetskoj Kembridž biblioteci. Pod naslovom ‘Algoritimi de Numero Indorum’, djelo počinje riječima: ‘Govorio je Algoritimi: Neka je zaslužena hvala Bogu, našemu Upućivaču i Zaštitniku’.

Smatra se da je ovo kopija El-Havarizmijevog aritmetičkog teksta, kojeg je preveo na latinski u dvanaestom vijeku Adelard Batski (engleski učenjak). El-Havarizmi je ostavio svoje ime u historiji matematike u formi algorizma (stari naziv za aritmetiku).

Njegovo djelo

El-Havarizmi je bio matematičar, astronom i geograf. On je bio možda jedan od najvećih matematičara koji je ikada živio, kao i što je, ustvari, bio utemeljitelj nekoliko grana te osnovnih pojmova u matematici. Prema riječima Phillip Hittija:

On je utjecao na matematičko mišljenje u većoj mjeri nego bilo koji drugi srednjovjekovni autor.

Njegov rad na algebri je izuzetan, jer on ne samo da je inicirao predmet u sistematskoj formi, već ga je također razvio do te mjere da daje analitička rješenja linearnih i kvadratnih jednačina, što ga je odredilo kao utemeljitelja algebre.

Hisab El-džebr vel-mukabeleh sadrži analitička rješenja linearnih i kvadratnih jednačina, a njen autor može biti oslovljen jednim od utemeljitelja analize ili algebre kao područja različitog od geometrije. On također daje geometrijska rješenja (brojčanim iznosima) kvadratnih jednačina, naprimjer X2 + 1OX = 39, jednačina koju su često ponavljali kasniji pisci. Liber ysagogarum Alchorismi in artem astronomicam a magistro A. [Adelard Batski] compositus! se bavi aritmetikom, geometrijom, muzikom i astronomijom; to je vjerovatno sažetak El-Havarizmijevih učenja radije negoli originalni rad.

Njegove astronomske i trigonometrijske tablice, koje je revidirao Meslemeh El-Medžriti (iz druge polovine desetog stoljeća), su bile prevedene na latinski već 1126. godine od strane Adelarda Batskog. To su bile prve muslimanske tablice i sadržavale su ne samo sinus funckije, već i tangens (Meslemina interpolacija).

Njegova aritmetika je sintetizirala grčko i indijsko znanje te je također obuhvatila njegov vlastiti doprinos koji je od suštinskog značaja za matematiku i nauku. Tako, on je objasnio upotrebu nule, brojke od temeljne važnosti koju su razvili Arapi. Isto, razvio je decimalni sistem, tako da je ukupni brojčani sistem, nakon njega oslovljen ‘algoritmom’ ili ‘algorizmom’. Osim uvođenja indijskog brojčanog sistema (sada općenito poznatog kao arapski brojevi), znatno je razvio nekoliko aritmetičkih postupaka, uključujući operacije sa razlomcima. Kroz njegov rad, taj brojčani sistem je prvi put predstavljen Arapima i kasnije Evropi, preko njegovih prijevoda na evropske jezike.

Razvio je do u detalje trigonometrijske tablice koje sadrže sinus funkcije, što su vjerovatno ekstrapolirane na tangens funkcije od strane Meslemetija.

Isto tako, on je usavršio geometrijsko predstavljanje kupastog presjeka te je razvio izračunavanje dvije pogreške, koje ga je praktično dovelo do koncepta diferencijacije. Prenosi se, također, da je sarađivao u mjerenjima uglova što ih je naložio El-Me’mun, koja su bila namijenjena za mjerenje zapremine i obima Zemlje.

Njegove knjige

Nekoliko njegovih knjiga su prevedene na latinski u ranom 12. stoljeću. Ustvari, njegova knjiga o aritmetici, Kitab El-Džem‘ vet-tefrik bil Hisab El-Hindi, je izgubljena na arapskom, ali je preživjela na latinskom prijevodu. Njegove astronomske tablice su također prevedene na evropske jezike i, kasnije, na kineski. Njegova geografija naslovljena Kitab Suret-El-Erd, (Izgled Zemlje) zajedno sa njenom mapom, je također prevedena. Osim toga, napisao je knjigu o jevrejskom kalendaru Istihradž Tarih El-Jehud i dvije knjige o astrolabu. On je isto tako napisao Kitab Et-Tarih, a svoju knjigu o sunčanim satovima je naslovio Kitab Er-Ruhmat, ali su obje izgubljene.

Božiji sluga

El-Havarizmi je naglasio kako je napisao svoju knjigu o algebri da posluži praktičnim potrebama ljudi po pitanjima nasljedstva, zavještanjâ, raspodjele, tužbi i trgovine. On je smatrao svoj rad obožavanjem Boga.

Citat od El-Havarizmija:

Ta sklonost za nauku, ... ta predusretljivost i pozornost koju Bog pokazuje učenim, ta hitrost s kojom ih štiti i podržava u razjašnjavanju nejasnoća i u uklanjanju teškoća, ohrabrila me je da sastavim kratko djelo o obračunavanju po el-džebru i el-mukabeli, ograničavajući se na ono što je najlakše i najkorisnije u aritmetici. [el-džebr znači “restauriranje”, upućujući na proces kretanja oduzete količine na drugu stranu jednačine; el-mukabeleh je “poređenje”, a odnosi se na oduzimanje jednakih količina s obje strane jednačine.]
S engleskog preveo: Haris Dubravac

Živi Kur'ani – generacija koja nedostaje

U vrijeme ashaba, r.a., i prve generacije muslimana bilo je malo primjeraka Kur'ana u formi knjige koju mi danas imamo. Uprkos malom broju primjeraka Kur'ana, islam se živio na ogromnom području a sam Kur'an je bio svijetiljka tadašnjim muslimanima.

Danas je umnožen broj pisanih formi ili Kur'ana koji je sabran u knjigu Mushaf koja je dostupna svima u smislu da je dostavljena na sve krajeve dunjaluka putem raznih humanitarnih i drugi vrsta nevladinih organizacija, ali se smanjio broj onih koji žive po Kur'anu u pravom smislu te riječi.

Povećao se i broj naučnih radova o Kur'anu, a smanjio se broj onih koji njegove zakone primjenjuju u praksi. Dok su ashabi, r.a., učili, razumijevali i živjeli Kur'an i ulagali veliki trud na tom polju.

Naravno, imali su čast da žive u vremenu kada je živio i djelovao Allahov Poslanik, a.s., koji je bio najbolji učitelj i najbolje je razumijevao i tumačio Kur'an. Zbog toga su i ashabi najbolje razumijeli Kur'an i njegovu nauku, te istu u potpunosti primjenili u svome životu. Ukoliko i mi želimo biti od onih koji žive Kur'an, moramo biti u društvu onih koji žive i rade po njemu, jer oni koji uče i tumače Kur'an a ne žive po njemu ne povećavaju naše znanje već bivaju uzrokom zapadanja u grijeh i još veće neznanje.

Danas se uči Kur'an i na kraju proučenog ašera se izgovori „sadekallahu’-azim: Istinu je rekao Uzvišeni Allah“, međutim koliko primjenjujemo Kur'an u našim životima i da li živimo u skladu s njim ili smo možda u sukobu? Ne treba ostati samo na izgovorenim riječima i propisima koji se nauče iz Kur'ana, već se treba okoristiti njima.

Ipak, kako god je važno učiti, proučavati i razumijevati Kur'an, te po njemu živjeti, isto tako je važno biti pažljiv prema onima koji ga uče, ali ne žive po njemu. Ne treba dozvoliti bilo kakvim negativnostima da nas poraze, već treba svijetlo Kur'ana širiti u svaku kuću na način da ne ostane ni jedna muslimanska kuća u kojoj se ne zna učiti Kur'an i ne poznaju njegove poruke.

Zato je vrlo bitno upisati dijete u mekteb i školu Kur'ana kako bi ih podučili našoj vjeri. Tu će naša djeca naučiti sure koje će tokom cijelog svog života učiti u namazima, ali i vjerske propise koje će u praksi primjenjivati. Međutim, ne treba djecu forisirati već im treba pružiti ljubav prema vjeri a ne da im je otežamo i na taj način ih od vjere odbijemo, jer insan se lako navikne na ono što voli, a brzo se udaljava od onog što ne voli. Da li će učiti i zavoljeti Kur'an dijete koje je silom učeno arapskom pismu i tedžvidu? Da li će to dijete biti samilosno prema svojim roditeljima? Zato roditelji moraju povesti računa kada je u pitanju ova tematika, kako ne bi nesvjesno svoju djecu odbili od učenja i izučavanja naše divne vjere islama.

Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić, magistar religijske edukacije

Livno: Besplatni školski sendviči za 15 djece u Livnu

Medžlis IZ Livno: besplatni školski sendviči za 15 djece u Livnu

Medžlis Islamske zajednice Livno pokreće još jedan u nizu humanitarnih projekata, a riječ je o projektu prikupljanja sredstava kako bi se osigurao što veći broj besplatnih školskih sendviča za socijalno ugroženu djecu u Livnu. Sa sigurnošću možemo reći da je Medžlis Livno trenutno vodeća, ako ne i jedina organizacija koja se brine za potrebe Bošnjaka u Livnu, čemu svjedoče brojni projekti koji se realiziraju u saradnji sa partnerima širom svijeta.

Medžlis Livno se pridružio projektu školskih sendviča, a pokretač projekta je humanitarac iz Zenice, Aldin Kajmaković, koji je umnogome podržao širenje projekta u Livnu, kako moralno, tako i finansijski. Zahvala ide i humanitarki iz Mostara Selmi Terzić, koja je bila posrednik ove saradnje.

Trenutno su omogućena sredstva za 15 djece iz Livna, a svaka nova donacija značit će uključivanje više djece.

Projekat su pomogli vlasnici pekare u Livnu, koji su od sebe dnorali polovicu cijene sendviča.

Koordinatorica projekta školskih sendviča ispred Medžlisa Livno je muallima Šejla Mujić Kevrić, koja je ujedno i kontakt osoba za sve one koji bi željeli podržati projekat.

Šejla Mujić Kevrić

Odlike srednjeg puta u islamu

Allah je Svojom mudrošću odabrao da srednji put bude prepoznatljivo obilježje ovoga ummeta, koji je zadnji ummet, i ovog poslanstva, kojim je završio Božija poslanja ljudima i s kojim je poslo pečata Svojih vjerovjesnika, poslanika svim ljudima i milost svjetovima.

Srednji put u islamu ima svoje odlike koje su opisane u Kur’anu i vjerodostojnim hadisima Muhammeda, a.s. Evo nekih od odlika srednjeg puta.

  • Srednji put podrazumijeva pravednost

Među značenja pojma srednji put ubraja se i pravednost, koja je neophodna da bi bilo prihvaćeno svjedočenje svjedoka. Ako svjedok nema te osobine, njegovo svjedočenje se odbija i ne prihvataju svi ljudi.

Kako je došlo u hadisu Poslanika, a.s., sredina označava pravednost.[1] sklad, ili drugim riječima znači proporcionalnost i ravnotežu bez pokazivanja sklonosti ka pretjerivanju ili uskraćivanju.

  • Srednji put podrazumijeva ispravnost

Pod ovom odlikom se misli da srednji put podrazumijeva i ispravnost puta i klonjenje od bilo kakvih naginjanja i skretanja. Ispravan put je po Kur'anu. Islam uči muslimana da moli Allaha da ga uputi na Pravi put svaki dan ne manje od sedamnaest puta, koliko ima rekata u pet obaveznih namaza tokom dana i noći, i to kroz učenje Fatihe.

Ova odlika svojstvena je jedino islamu, i nijednom drugom ummetu. Islam upozorava muslimana da ne ode u krajnosti ni jedne od dvije strane, nego da se drži srednjeg puta, ili Pravog puta, kojim idu svi oni kojima je Allah zadovoljan i kojima je ukazao Svoju blagodat: poslanici, iskreni vjernici, šehidi i čestiti.

  • Srednji put podrazumijeva humanost

Srednji put je put dobore, vid dobročinstva i psebujnosti kada su u pitanju materijalne i duhovne stvari. Kada su u pitanju materijalne stvari, zapažamo da su najbolja zrna ona u sredini, da je vođa okružen svojim sljedbenicima, a da je, kada su u pitanju duhovne stvari sredina uvijek najbolja od krajnjosti.

  • Srednji put podrazumjeva sigurnost

Sredina predstavlja područje sigurnosti i nije izložena opasnostima. Krajevi su, obično, izloženi opasnostima i urušavanju, dok je sredina za- štićena i osigurana.

  • Srednji put podrazumijeva moć

Sredina predstavlja ishodište snage. Zar ne vidiš da je mladost doba i period u životu čovjeka kada je on najsnažniji, a mladost se nalazi između dva perioda u kojima je čovjek slab; perioda djetinjstva i perioda starosti. Zar ne vidiš da sunce u sredini dana jače sija, nego na početku i na kraju dana?![2]

Literatura

1] Imam Ahmed i Buharija prenosi od Ebu Seida el-Hudrija hadis u kojem je Poslanik, a.s., pojasnio sredinu u značenju pravednosti Vidi: Buharija u hadisima o poslanicima br. 3339., i Ahmed u Musnedu, br. 11271.

[2] Vidi: Jusuf el-Karadavi, Obilježja islamskog srednjeg puta u: Vesatija – srednji islamski put, El-Kalem & Centar za dijalog, Sarajevo, 2012., str. 22.

Za Akos.ba pripremio Fahrudin Vojić

Subscribe to this RSS feed