Vjerski običaji Bošnjaka u ramazanu: Kako se nekad oglašavo iftar i sehur?

RAMAZANSKI OBIČAJI
Pripreme

Ramazan je za svakog muslimana odabrani mjesec u godini. To je mjesec posta, intenzivnog islamskog življenja i ibadeta. Otuda se svaki musliman istinski raduje ramazanu i priprema da ga dostojno dočeka, isposti i uživa u njegovim čarima.

U svakoj muslimanskoj kuci, u kojoj se posti ramazan, vrše se obimne pripreme. Na nekoliko dana prije njegovog dolaska vanredno se i temeljito čiste i uređuju džamije i mesdžidi. To naročito važi za mahalske i druge džamije u kojima se klanja samo preko ramazana, ili se, van ramazana, u njima klanjaju samo neki namazi. Običaj je u nekim mjestima u nas da to dobrovoljno rade i obavljaju djevojke iz mahala i mjesta u kojima se te džamije i mesdžidi nalaze.

Razni su vidovi i oblici ibadeta i islamskog življenja u ramazanu. Neki od njih su specifični i isključivo vezani samo za ramazan, a neki se u ramazanu samo intenzivnije obavljaju. Ovdje čemo ukratko opisati one osnovne.

Oglašavanje početka i prestanka posta

Nekada se uoči ramazana, poslije ikindije, pucalo iz prangija ili topova i tako najavljivalo nastupanje ramazana. U Sarajevu i još nekim gradovima pucalo se iz topova. Tako se radilo kada se najavljivao nastup i dolazak ramazana, a oglašavanje početka i prestanka posta obavljao se, i danas se obavlja, na više načina.

Uoči ramazana se na munarama u vrijeme akšamskog ezana pale kandilji. To se radi i tokom čitavog ramazana, u isto vrijeme, kao vidan znak onima koji poste daje dnevni post završen i da se mogu iftariti. Pored paljenja kandilja, u isto vrijeme, uz ramazan, pucalo se iz prangija ili topova kao znak daje vrijeme iftara. Paljenje kandilja u ramazanu, kao i uoči mubarek-večeri i muslimanskih praznika, ima svoj svečani karakter.

Posebna radost za mahalsku i seosku muslimansku djecu bilo je čekanje vremena iftara pred džamijom dok mujezin na munari, nekih pola sata ranije, priprema kandilje, a tobdžija čisti pa potom puni i nabija prangiju. Tako se radilo u vrijeme kada su kandilji bili na ulje i fitilje i kada nije bilo električnog osvjetljenja u džamijama. I tačno u akšamsko vrijeme, kada se satovi prisutnih pred džamijom usaglase, mujezin bi proučio akšamski ezan i istovremeno iznosio kandilje s vanjske strane šerefeta munare, jedan po jedan, a tobdžija bi, na prvo mujezinovo “Allahu ekber”, aktivirao prangiju, pošto bi prethodno uzviknuo iz svega glasa koliko ga grlo donosi: “Vaaarrdaaa.” Djeca bi ujedan glas povikala: “Upališe se kandilji!”, i sva bi trkom potrčala svojim kućama sa istim povicima. Zakratko poslije akšamskog ezana, paljenja kandilja i pucanja prangije ili topa, po mahalama i sokacima nije se mogao vidjeti ni odrasli ni dijete, sve je opustjelo, osim neki slučajni prolaznik. Po mahalama se širio miris iftara i čuo se samo zveket kašika. Tišina i tajanstven mir vladali su i u čaršiji. Tek poslije iftara, kada se klanja akšam, mahale i sokaci su ponovo oživljavali, a čaršija nastavljala svoj normalan život i to bi tako trajalo dugo u noć s jednim prekidom dok bi se u džamijama klanjala jacija s teravijom.

Autor: Enver Mulahalilović.

Sarajevo: El-Kalem, 2013. 3. izdanje

Akos.ba

 
Read more...

Kako napraviti dobar ramazanski plan

Za Akos.ba piše: hfz. Hidajeta Mahalbašić

Ramazan, koji je pred nama, može biti prekretnica poslije koje ćemo zakoračiti u život potpune osvještenosti, sigurnosti, ljubavi, radosti i, u svakom segmentu, izvrsnosti. Zato, pripremimo se da bismo u potpunosti iskoristili mjesec bremenit blagodatima.

Podijelit ću vlastito iskustvo iz predramazanske pripreme, čiji je rezultat bio da poslije svakog ramazana ostvarim nove, do tada nevjerovatne, ciljeve na putu ličnog uspjeha.

Najbolja priprema za ramazan je planska priprema uz zapisivanje postavljenih ciljeva. Ciljevi koji se ne zapišu ostaju samo želje.

Allah, dž.š., se kune perom: “Nun. Tako mi pera i onoga što ona pišu u redove.” (Al-Qalam, 1). Mnogi mufessiri zakletve u Kur’anu razumijevaju, kao i Ebu Kasim el-Kušejri, koji kaže: “Zakletva nečim je iz dva razloga: zbog vrline (vrijednosti) određene stvari ili njene koristi.”

Pošto se Allah, dž.š., kune perom ukazuje nam na vrlinu i korist zapisivanja, kako u svrhu pamćenja prilikom učenja tako i u svrhu podsjećanja zarad ustrajnosti na putu do cilja.

Da bismo došli do vlastitih ciljeva, koji su samo naši, ne prepisani od nekog drugog ili nečija očekivanja od nas, neophodno je proći nekoliko faza.

  1. Klanjati istihara-namaz (namaz za odluku) radi sigurnosti u ispravan izbor misije.
  2. Napisati izjavu o misiji, odnosno o svrsi svoga postojanja na ovome Svijetu.
  3. U skladu sa misijom odgovoriti na pitanje: Koja je moja uloga i koji su mi zadaci na ovom Svijetu, ovdje i sada?
  4. Prateći misiju i u skladu sa definisanom ulogom i zadacima postaviti sebi dugoročne ciljeve: ciljeve koje ćemo ostvariti za 5 godina i sl.
  5. Postaviti konkretne ciljeve koje ćemo realizirati do sljedećeg ramazana (za godinu dana).
  6. U skladu sa godišnjim ciiljevima odrediti ramazanske ciljeve, imajući na umu, da u ramazanu obavljamo najveći dio posla. Naprimjer, ako postavljamo za cilj da za godinu dana naučimo Kur’an napamet tada u ramazanu planiramo ostvariti jednu četvrtinu posla do realizacije cilja. Neophopdno je napraviti skalu mjerljivosti ostvarenja godišnjieg cilja da bismo odredili četvrtinu ili više, koju ćemo realizirati u ramazanu.

Nije rijetka pojava da su hafizi Kur’ana godinu ili dvije učili pola Kur’ana napamet, a drugu  polovicu bi prelazili u toku jednog  ramazana.

 
  1. Kada su nam jasni ramazanski ciljevi, prelazimo na “to do” listu ili spisak neophodnih priprema za uspješnu realizaciju ciljeva. Lista će obuhvatati sve ciljeve i datume do kojih se određene pripreme trebaju obaviti. Ove pripreme se obavljaju u periodu prije ramazana.
  2. Jako je bitno imati na umu da u ramazanu već realiziramo ciljeve kojima je vremenski rok 21. ili posljednji dan ramazana. Prema tome izrađujemo ramazanske “to do” liste, gdje su pri vrhu zapisani dnevni ciljevi, za svaki dan ramazana, a ispod cilja spisak neophodnih svakodnevnih postupaka za njegovu realizaciju.

 Prilikom pripreme  i prilikom realizacije imajmo na umu posebne trenutke za dovu, u kojima tražimo Allahovu, dž.š., podršku u radu i trudu.

Iskoristimo ovaj ramazan da ostvarimo izvrsnost u svemu čime se bavimo, jer – vjerniku ne dolikuje drugačije osim izvrsnosti!

akos.ba

 

 
Read more...

Kako porodica da se pripremi za ramazan?

Za ovaj poseban mjesec, u kojem dobro prevladava zlo, osmijeh pobjeđuje tugu, porodična okupljanja potiskuju samoću, džamijsku tišinu ruše dječiji glasovi na teravijama, svaka muslimanska porodica bi trebala da izvrši pripreme za doček ramazana, kako bi ga u svoj dom, prihvatili i dočekali u što ljepšem okruženju. Jer, ipak je to naš najdraži gost.

Kako se približava ovaj mubarek mjesec , u nama se javlja želja za postom i ibadetom. Već zamišljamo ljepote zajedničkih iftara, vrućih somuna, iščekivanja ezana, radosnih teravija. Da bi mjesec ramazan, bio što ljepši u vašim kućama, mi vam preporučujemo da sa svojim ukućanima, uradite sljedeće:

– Održavanje porodičnog sastanka. Da, čitava porodica, prije ramazana, potrebno je da se okupi kako bi se razmatralo o pripremama za ramazan. Potrebno je da se napravi dnevni red a tokom sastanka, da se vodi zapisnik. Svaki član porodice, treba da predloži svoje mišljenje i prijedloge u vezi ramazanskih aktivnosti. Roditelji moraju da uvažavaju mišljenja svoje djece i obrnuto. Ovaj sastanak je potrebno održati, jer je Poslanik, a.s., uvijek muslimane unaprijed podsjećao na dolazak ramazana i važnost pripremanja za njega. Rekao je naš Poslanik, a.s.,:“ Došao vam je ramazan, mjesec berićeta. U njemu vas Allah prekriva pa spušta milost, briše grijehe i prima molbe. Uzvišeni Allah posmatra vaša natjecanja u njemu i s vama se diči kod Njegovih meleka. Pa zato pokažite Allahu da ste dobri, jer nesrećnik je onaj kome u ovom mjesecu bude uskraćena Allahova milost“.

– Na tom sastanku, kao porodica, treba da dogovorite između ostalog sljedeće: ko će da budi na sehur, obavljanje namaza, učenje Kur'ana, pomaganje oko iftara (posebno djevojčice), odlazak do trgovine po namirnice za iftar, išćekivanje iftara i praćenje kandilja, odlazak na teraviju.

– Jedno od pitanja koje treba da se razmatra na sastanku, jeste i post djece. Pošto su dani dugi, a ljetni je period, porodica treba da donese odluku, da oni koji su punoljetni i zdravi, poste čitav ramazan a djeca, za njih treba da se donese posebna odluka koju moraju svi poštovati. Pošto mlađa djeca, ne mogu a nisu ni obavezni postiti čitav mjesec, onda bi roditelji trebali da naprave plan posta za svako dijete. Djeca koja svojim uzrastom mogu da izdrže nekoliko dana posta, neka izaberu koje će dane postiti, recimo, možda na početku, u sredini i na kraju, pred bajram. Dalje, mala djeca, koja ne mogu da izdrže čitav dan, onda oni treba da poste nadošivanjem (pola dana poste pa jedu malo, pa nastave post do iftara). Ona djeca koja vole slatkiše, neka poste tako, što će sve jesti, osim slatkiša. Ako neko dijete u porodici voli meso, ribu ili neko povrće, neka čitav ramazan posti, tako što će jesti sve, osim one hrane koju baš voli. A s druge strane, ne mora kod djece male, post biti odricanje od jela i pića, neka djeca mogu da poste i odricanjem od kompjutera, tako što će, od zore pa do akšama, sebi zabraniti kompjuter a više učiti Kur'an i obavljati namaz u džamiji.

– Jedna od odluka, koja mora biti usvojena jednoglasno, jeste da se na kraju ramazana, djeci daruju pokloni, zato što su postili. Ovako su radili i prijatelji Poslanika, a.s. Rubei'ja, kćerka od Muaviza, znala je govoriti da su navikavali djecu na post tako da ako bi neko od njih zaplakao tražeći hranu davali bi im igračke koje su pravili od vune kako bi ih zabavili do iftara.

– Na porodičnom sastanku, roditelji trebaju zadužiti svoju djecu, da svaku noć pred iftar upućuju Allahu, dž.š., dove, jer u tim trenutcima se dova ne odbija a posebno od djece. Za svaku noć, posebna dova. Ponedjeljak – dova za roditelje, utorak – dova za siromašne i bolesne, srijeda – dova za komšije, četvrtak – dova održavanje rodbinskih veza, petak – dova za oprost grijeha, subota dova za potlačene, izbjeglice, nedjelja – dova za primanje posta, namaza, učenja Kur'ana.

– Dogovor oko obilježavanja mubarek noći Bedra. Nakon povratka iz džamije, bilo bi lijepo da djeca svojim roditeljima, naprave program i prepričaju čitav događaj oko bitke na Bedru, pouke i poruke.

– Planiranje oko obilježavanja najbolje noći, Lejletu-l-kadra. Obavezan odlazak u džamiju a nakon džamije, noć provesti u ibadetu. Bilo bi lijepo, da se ukućani dogovore oko dova, koje će dove tu noć najviše da uče. Roditelji, trebaju podučiti djecu riječima zikra, istigfara i sl.
– Ako neko od ukućana, posebno neko od djece ili omladine, zna učiti u Kur'anu, da tokom ramazana poruči hatmu i da je na kraju pokloni svojim umrlima.

– I na kraju, kao zaključak, porodica mora jednoglasno usvojiti, da iz ramazana trebaju svi izaći bolji, zdraviji, Allahu draži i sa oproštenim grijesima, kako bi bajram dočekali što veseiliji i ljepši.

Ramazan šerif mubarek olsun!

Za Akos.ba piše: Saudin Cokoja

Read more...
Subscribe to this RSS feed