Uslišana ramazanska dova

Jedna muslimanka je svaki dan u toku ramazana okupljala svoju djecu pred iftar i učila dovu: ”Allahu dragi, podari meni i mojoj porodici kuću ispred koje teče rijeka.” Nakon što bi ona završila, njena djeca su učila istu dovu. Posmatrajući svaki dan isti prizor pred iftar, njen muž se smijao i govorio joj: ”To što tražiš da nam Allah podari kuću mogu shvatiti i prihvatiti, ali ne mogu to što tražiš da ispred nje bude rijeka, a mi živimo u pustinjskom mjestu.” Supruga mu je odgovorila: ”Naš Gospodar je rekao: Zovite Me i Ja ću vam se odazvati, i ja ću upućivati dove Allahu i tražiti od Njega ono što želim, jer On je plemeniti Gospodar.”

Tako je ona cijeli ramazan sa svojom djecom učila istu dovu. Na kraju ramazana, muž je ironično rekao: ”Cijeli ramazan si upućivala istu dovu, pa gdje ti je kuća i rijeka ispred nje?” Ona je odgovorila: ”Allah će mi dati ono što sam tražila i sigurno me neće ostaviti.”

Nakon toga, ona je ispričala sljedeće: ”Neposredno nakon što sam ispostila šest dana mjeseca ševvala, desilo se pravo čudo. Naime, moj muž je otišao na ikindija-namaz u džamiju i kada se vraćao iz džamije sreo je jednog bogataša iz Rijada kojeg nije poznavao. Nakon što su se poselamili i upoznali, on je rekao mome mužu: ‘Prijatelju, imam veliku kuću u Rijadu. U jednom dijelu kuće žive samo moji stari roditelji, a druga polovina kuće zjapi prazna i ja i moja porodica nemamo potrebe za njom. Stoga sam odlučio da tu kuću dadnem onome koga prvog sretnem i evo ti si prvi čovjek kojeg sam sreo u ovom mjestu i ja ti dajem svoju kuću u Rijadu ako želiš.”

Uistinu, ko je iskren prema Allahu, On će mu dati, ko je ubijeđen u to da Allah uslišava iskrene dove, Allah će mu i uslišati dovu. Tako smo mi poslije ramazana došli u posjed kuće u elitnom naselju u Rijadu. Međutim, jedna stvar mi je zapela za oko. Naime, ja sam svaki dan pred iftar molila Allaha da nam podari kuću ispred koje je rijeka, i evo kuću smo dobili, ali ispred nje nije bilo rijeke.

Ispričala sam svoj slučaj jednom šejhu i rekla mu: ”Zar Allah nije rekao: Zovite Me i Ja ću vam se odazvati?” ”Da”, odgovorio je. Ja sam mu onda rekla: ”Šejh, ja sam cijeli ramazan molila Allaha da meni i mojoj porodici podari kuću ispred koje teče rijeka, pa mi je poklonio kuću, ali gdje je rijeka?” Šejh se začudio mojoj dovi, a još više se čudio mom ubjeđenju da će mi Allah dati to što tražim od Njega. Zatim je upitao: ”A šta se sad nalazi ispred kuće koju ste dobili?” ”Džamija”, odgovorila sam.

Tada se šejh nasmijao i rekao: ”Pa to je ta rijeka koju si tražila. Zar ne znaš da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao u hadisu: ‘Šta mislite kada bi neko od vas imao ispred kuće rijeku, pa da se u njoj kupa svaki dan pet puta, da li bi ostalo imalo nečistoće na njemu?’ Odgovorili su: ‘Ne bi ostalo nimalo nečistoće na njemu.’ Onda je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘Tako je i sa pet dnevnih namaza, Allah sa njima briše grijehe.”'(Buharija i Muslim)

Abdusamed Nasuf Bušatlić - saff.ba

 

Read more...

Vjerski običaji Bošnjaka u ramazanu: Kako se nekad oglašavo iftar i sehur?

RAMAZANSKI OBIČAJI
Pripreme

Ramazan je za svakog muslimana odabrani mjesec u godini. To je mjesec posta, intenzivnog islamskog življenja i ibadeta. Otuda se svaki musliman istinski raduje ramazanu i priprema da ga dostojno dočeka, isposti i uživa u njegovim čarima.

U svakoj muslimanskoj kuci, u kojoj se posti ramazan, vrše se obimne pripreme. Na nekoliko dana prije njegovog dolaska vanredno se i temeljito čiste i uređuju džamije i mesdžidi. To naročito važi za mahalske i druge džamije u kojima se klanja samo preko ramazana, ili se, van ramazana, u njima klanjaju samo neki namazi. Običaj je u nekim mjestima u nas da to dobrovoljno rade i obavljaju djevojke iz mahala i mjesta u kojima se te džamije i mesdžidi nalaze.

Razni su vidovi i oblici ibadeta i islamskog življenja u ramazanu. Neki od njih su specifični i isključivo vezani samo za ramazan, a neki se u ramazanu samo intenzivnije obavljaju. Ovdje čemo ukratko opisati one osnovne.

Oglašavanje početka i prestanka posta

Nekada se uoči ramazana, poslije ikindije, pucalo iz prangija ili topova i tako najavljivalo nastupanje ramazana. U Sarajevu i još nekim gradovima pucalo se iz topova. Tako se radilo kada se najavljivao nastup i dolazak ramazana, a oglašavanje početka i prestanka posta obavljao se, i danas se obavlja, na više načina.

Uoči ramazana se na munarama u vrijeme akšamskog ezana pale kandilji. To se radi i tokom čitavog ramazana, u isto vrijeme, kao vidan znak onima koji poste daje dnevni post završen i da se mogu iftariti. Pored paljenja kandilja, u isto vrijeme, uz ramazan, pucalo se iz prangija ili topova kao znak daje vrijeme iftara. Paljenje kandilja u ramazanu, kao i uoči mubarek-večeri i muslimanskih praznika, ima svoj svečani karakter.

Posebna radost za mahalsku i seosku muslimansku djecu bilo je čekanje vremena iftara pred džamijom dok mujezin na munari, nekih pola sata ranije, priprema kandilje, a tobdžija čisti pa potom puni i nabija prangiju. Tako se radilo u vrijeme kada su kandilji bili na ulje i fitilje i kada nije bilo električnog osvjetljenja u džamijama. I tačno u akšamsko vrijeme, kada se satovi prisutnih pred džamijom usaglase, mujezin bi proučio akšamski ezan i istovremeno iznosio kandilje s vanjske strane šerefeta munare, jedan po jedan, a tobdžija bi, na prvo mujezinovo “Allahu ekber”, aktivirao prangiju, pošto bi prethodno uzviknuo iz svega glasa koliko ga grlo donosi: “Vaaarrdaaa.” Djeca bi ujedan glas povikala: “Upališe se kandilji!”, i sva bi trkom potrčala svojim kućama sa istim povicima. Zakratko poslije akšamskog ezana, paljenja kandilja i pucanja prangije ili topa, po mahalama i sokacima nije se mogao vidjeti ni odrasli ni dijete, sve je opustjelo, osim neki slučajni prolaznik. Po mahalama se širio miris iftara i čuo se samo zveket kašika. Tišina i tajanstven mir vladali su i u čaršiji. Tek poslije iftara, kada se klanja akšam, mahale i sokaci su ponovo oživljavali, a čaršija nastavljala svoj normalan život i to bi tako trajalo dugo u noć s jednim prekidom dok bi se u džamijama klanjala jacija s teravijom.

Autor: Enver Mulahalilović.

Sarajevo: El-Kalem, 2013. 3. izdanje

Akos.ba

 
Read more...

Kako napraviti dobar ramazanski plan

Za Akos.ba piše: hfz. Hidajeta Mahalbašić

Ramazan, koji je pred nama, može biti prekretnica poslije koje ćemo zakoračiti u život potpune osvještenosti, sigurnosti, ljubavi, radosti i, u svakom segmentu, izvrsnosti. Zato, pripremimo se da bismo u potpunosti iskoristili mjesec bremenit blagodatima.

Podijelit ću vlastito iskustvo iz predramazanske pripreme, čiji je rezultat bio da poslije svakog ramazana ostvarim nove, do tada nevjerovatne, ciljeve na putu ličnog uspjeha.

Najbolja priprema za ramazan je planska priprema uz zapisivanje postavljenih ciljeva. Ciljevi koji se ne zapišu ostaju samo želje.

Allah, dž.š., se kune perom: “Nun. Tako mi pera i onoga što ona pišu u redove.” (Al-Qalam, 1). Mnogi mufessiri zakletve u Kur’anu razumijevaju, kao i Ebu Kasim el-Kušejri, koji kaže: “Zakletva nečim je iz dva razloga: zbog vrline (vrijednosti) određene stvari ili njene koristi.”

Pošto se Allah, dž.š., kune perom ukazuje nam na vrlinu i korist zapisivanja, kako u svrhu pamćenja prilikom učenja tako i u svrhu podsjećanja zarad ustrajnosti na putu do cilja.

Da bismo došli do vlastitih ciljeva, koji su samo naši, ne prepisani od nekog drugog ili nečija očekivanja od nas, neophodno je proći nekoliko faza.

  1. Klanjati istihara-namaz (namaz za odluku) radi sigurnosti u ispravan izbor misije.
  2. Napisati izjavu o misiji, odnosno o svrsi svoga postojanja na ovome Svijetu.
  3. U skladu sa misijom odgovoriti na pitanje: Koja je moja uloga i koji su mi zadaci na ovom Svijetu, ovdje i sada?
  4. Prateći misiju i u skladu sa definisanom ulogom i zadacima postaviti sebi dugoročne ciljeve: ciljeve koje ćemo ostvariti za 5 godina i sl.
  5. Postaviti konkretne ciljeve koje ćemo realizirati do sljedećeg ramazana (za godinu dana).
  6. U skladu sa godišnjim ciiljevima odrediti ramazanske ciljeve, imajući na umu, da u ramazanu obavljamo najveći dio posla. Naprimjer, ako postavljamo za cilj da za godinu dana naučimo Kur’an napamet tada u ramazanu planiramo ostvariti jednu četvrtinu posla do realizacije cilja. Neophopdno je napraviti skalu mjerljivosti ostvarenja godišnjieg cilja da bismo odredili četvrtinu ili više, koju ćemo realizirati u ramazanu.

Nije rijetka pojava da su hafizi Kur’ana godinu ili dvije učili pola Kur’ana napamet, a drugu  polovicu bi prelazili u toku jednog  ramazana.

 
  1. Kada su nam jasni ramazanski ciljevi, prelazimo na “to do” listu ili spisak neophodnih priprema za uspješnu realizaciju ciljeva. Lista će obuhvatati sve ciljeve i datume do kojih se određene pripreme trebaju obaviti. Ove pripreme se obavljaju u periodu prije ramazana.
  2. Jako je bitno imati na umu da u ramazanu već realiziramo ciljeve kojima je vremenski rok 21. ili posljednji dan ramazana. Prema tome izrađujemo ramazanske “to do” liste, gdje su pri vrhu zapisani dnevni ciljevi, za svaki dan ramazana, a ispod cilja spisak neophodnih svakodnevnih postupaka za njegovu realizaciju.

 Prilikom pripreme  i prilikom realizacije imajmo na umu posebne trenutke za dovu, u kojima tražimo Allahovu, dž.š., podršku u radu i trudu.

Iskoristimo ovaj ramazan da ostvarimo izvrsnost u svemu čime se bavimo, jer – vjerniku ne dolikuje drugačije osim izvrsnosti!

akos.ba

 

 
Read more...
Subscribe to this RSS feed